Vijesti

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske obavještava korisnike podsticaja da je Javni poziv za podnošenje prijava za odobravanje novčanih podsticaja za kapitalne investicije u 2024. godini otvoren do 17.04.2024. godine do 16 časova.

Javni poziv možete pronaći na internet stranici Agencije za agrarna plaćanja i stranici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Druga ,,Kobasicijada “ u Kukuljama okupila je stotine ljubitelja domaće hrane i mesnih proizvoda iz cijele banjalučke regije, ali i šire.

Riječ je o kulinarskoj manifestaciji koju su organizovali mještanin Branislav Kokan, u saradnji sa suorganizatorima – Savjetom mjesne zajednice Kukulje, na čelu sa Radojicom Vidovićem i opštinom Srbac.

Brojni izlagači koji su pristigli ne samo iz RS, već i iz Srbije, Hrvatske i FBiH, predstavili su domaće suhe, suhe i pečene kobasice, a najbolji među njima dobili su nagrade i zahvalnice.

Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Kukulje i poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Radojica Vidović izrazio je uvjerenje da će ova manifestacija postati tradicija i da će i ubuduće imati međunarodni karakter.

,,Mislim da smo ispunili očekivanja, jer imamo veliki broj izlagača, ali i posjetilaca. Cilj nam je da damo značaj ovoj vrsti proizvoda . Sve više je domaćih proizvođača koji prave kvalitetne kobasice, te je ovo prilika da se razmjene mišljenja, da se degustiraju različiti proizvodi i naravno na kraju izaberemo najbolju kobasicu”, rekao je Radojica Vidović.

Posebnu pažnju privukli su šidska kobasica i kulen. Stevan Farkaš, predsjednik Udruženja ,,Šidska kobasicijada” pohvalio je kvalitet domaćih proizvoda i dodao:

,,Mi dolazimo iz jednog podneblja gdje se proizvodi najbolji kulen na svijetu. A kada je o sremskoj kobasici riječ, to je spoj kvalitetnog mesa, ruže vjetrova i ljubavi prema kobasicama. Mi već 27 godina organizujemo kobasicijadu, ali jako je dobro doći vidjeti kako se u drugim krajevima organizuju slične manifestacije”, kaže Stevan Farkaš.

Slavko Vasiljević, predsjednik Udruženja kobasičara iz Rogolja kaže da sa zadovoljstvom dolaze na Kobasicijadu u Kukulje.

,,Kolege iz Kukulja redovni su učesnici rogoljske kobasicijade, a mi sa zadovoljstvom dolazimo na njihovu manifestaciju i nadamo se da će se to nastaviti i ubuduće. Prezentujemo domaće kobasice, pršutea, slaninu i idemo ka tome da brendiramo svoje proizvode. O kvalitetu naših proizvode govore brojne nagrade koje smo osvojili na sličnim manifestacijama”, rekao je Slavko Vasiljević.

Težak zadatak imao je žiri u sastavu Nebojša Kuštrinović -predsjednik, te članovi – predsjednik Gradskog tamburaškog orkestra Banja Luka Spomenko Guzijan, i direktor Poljoprivrednog instituta Republike Srpske Vojislav Trkulja.

Među posjetiocima današnje manifestacije bili su i predsjednik Skupštine opštine Srbac Miloš Budić, poslanici u Parlamentarnoj skupštini BIH Milorad Kojić i Milan Petković i gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić.

Veliku pažnju na ovoj manifestaciji izazvala je demonstrativna obrada svinje teške 110 kilograma, a organizovan je i mini sajam domaćih specijaliteta koje pripremaju domaćice iz Kukulja i članice KUD-a „Đerdan“,

Nakon zvaničnog dijela programa, koji je vodio Sašo Nježić iz Nožičkog, za posjetioce je organizovana besplatna hrana u prostorijama doma, u vidu kuvane koljenice i domaće kobasice, a organizovana je i muzika uživo.

Bijeg od naporne svakodnevice mnogi pronalaze u putovanjima ili rekreaciji, a vodoinstalateru Stojanu Kataniću (43) iz Srpca najbolji predah od iscrpljujućih radnih obaveza pričinjava pisanje poezije, koju je zavolio od rane mladosti.
Među sugrađanima važi za vrsnog majstora svog zanata, koji je u srbačkom “Vodovodu” dvije decenije bio angažovan na najzahtjevnijim poslovima, a inspiraciju je crpio upravo iz pjesničkog talenta kojem posvećuje veliki dio slobodnog vremena.
Prvu pjesmu napisao je još u trećem razredu osnovne škole, a poeziju je zavolio čitajući “Ježevu kućicu”, zbog čega je kasnije pročitao i sva druga djela Branka Ćopića.
– Nije uobičajeno da zanatlije budu pjesnički nastrojene, ali to je za mene sastavni dio života. Pisao sam kao đak po stolovima i klupama, kioscima i svuda gdje sam se zatekao. Da sam znao da ću to raditi i u petoj deceniji, možda bih te dječačke stihove sačuvao među koricama sveske. Ovako je sve to odnijelo vrijeme i krpa neke vrijedne čistačice – kaže Stojan.
Ipak, mnoge je ovjekovječio i sačuvao od zaborava, a najveći broj njih posvetio je svojim kumovima i prijateljima te njihovim zgodama i nezgodama.
– Desilo se nekom prilikom da vidim na “Fejsbuku” kako su lovci osvojili vrijedan trofej pa sam napisao pjesmu o tome za svega desetak minuta, a ponekad sročim i šaljivu pjesmu kada čujem anegdote od prijatelja. Jednom sam na radnom mjestu slušao dvojicu starijih kolega kako raspravljaju o završetku nekog posla i to me motivisalo da napišem o njima stihove koje sam ispisao na otpadnoj rigips ploči. Kada su to pročitali, bili su veoma iznenađeni, ali smo se na kraju svi pošteno ismijali – kaže Stojan.
Iako je u osnovnoj školi bio vrlo dobar učenik i imao predispoziciju da se upiše na viši stepen školovanja, odlučio je da pohađa srednju metalsku školu u Srpcu jer je oduvijek volio terenski rad i kontakt sa ljudima.
Nikada ga nisu privlačili kancelarijski poslovi jer je, kako kaže, po prirodi “nemirna duša”.
– U početku školovanja nisam vjerovao da ću se baviti ovim poslom, ali praktična nastava u “Vodovodu” mi je postala jako zanimljiva, naročito spajanje cijevi i rukovanje alatima s kojim se do tada nisam susretao, da sam prosto molio majstore da dođem na praksu i za vrijeme raspusta, što su mi dozvolili. Po završetku škole dobio sam posao na tri mjeseca i na kraju ostao punih 18 godina – prisjeća se Stojan.
Svoje umijeće pokazao je na poslovima održavanja i proširenja vodovodne i kanalizacione mreže, a naročito na sanaciji kvarova, među kojima su neki trajali i po 18 časova usred zime.
Kako bi obezbijedio sigurniju egzistenciju, odlučio je nedavno da pođe “trbuhom za kruhom” u Njemačku, gdje je angažovan u struci i ističe da je pristojno plaćen.
– Svim sugrađanima koji su daleko od rodne grude i muči ih nostalgija posvetio sam pjesmu “Sela moga zavičaja” u kojoj sam spomenuo sva srbačka sela. Naši veliki sveci su mi posebna inspiracija i želja mi je da svakom od njih posvetim neki stih – kaže Stojan.
Budući da je ljubitelj narodnih, a posebno krajiških pjesama, ostvario je kontakt sa kompozitorom Zoranom Šugićem iz Čelinca koji mu je uradio aranžman za autorsku pjesmu “Marina”, posvećenu njemu dragoj osobi i njegovoj bivšoj ljubavi, a potom je snimio u studiju sa kolegom Đorđem Radonjićem.
– Trenutno radimo na osnivanju benda, imali smo već nekoliko proba, i nadamo se da ćemo početi sa aktivnim svirkama. Imamo i spreman tekst za sljedeću pjesmu, pa očekujem da ćemo dobiti priliku da je snimimo i predstavimo široj publici – ističe Stojan.
• Kuvanje
Dosta slobodnog vremena Stojan provodi i u kuhinji, jer voli da priprema razne specijalitete, a sa jednim od njih osvojio je prije nekoliko godina prvo mjesto na srbačkom Gastro festu kao glavni kuvar ekipe “Vodovoda”.
– Pripremao sam punjeni batak sa povrćem koji je bio najbolji u konkurenciji jela oko 60 takmičara. Kolege koje rade sa mnom često mi kažu: “Ti nikada nećeš propasti u životu, kad propadne i zanat i muzika, otvori restoran i budi svoj gazda” – kaže Stojan.
Izvor:Glas Srpske

Na Stegića adi na obali Vrbasa u Razboju Ljevčanskom, gdje su ustaše posljednjeg vikenda u martu 1944.godine na najsvirepiji način ubile 20 članova porodica Jove, Milutina, Mihajla i Rajka Stegića i dva člana porodice Milivoja Višnjića, proteklog vikenda održan je tradicionalni godišnji pomen.

Predsjednik srbačkog SUBNOR-a Bogdan Davidović podsjetio je u svom govoru da Stegića ada punih 80 godina nosi zlokoban naziv ‘stratište’ što je sinonim za gubilište i mučilište, gdje se događa smrt nevinih, pa je obaveza naših i budućih generacija da se to ne zaboravi, kao ni trajna poruka koja je uklesana na kamenom spomeniku kraj Vrbasa ‘Pamtilo se-ne ponovilo se’.

,,Ideja o podizanju ovog spomen obilježja pokrenuta je od više mještana ovog sela još 1986. godine. Rukovodstvo Nacionalnog parka Prijedor uradilo je idejno rješenje a spomenik je otvoren 4. jula naredne godine. Potomci žrtava Milutin i Mile Stegić pojasnili su detalje kompozicije ovog spomenika visokog oko tri metra koji asocira na 22 nevine civilne žrtve ovog sela koji su stradali od strane ustaša prije tačno 80 godina. SUBNOR Srbac učiniće sve da se ovaj spomenik sanira te da se nikada ne zaboravi ovaj tragičan događaj ”, rekao je Bogdan Davidović.

U ime potomaka nastardalih govorio je Milutin Stegić koji je rekao da je njegov otac Dušan slučajno izbjegao smrt, jer je to jutro otputovao u Prnjavor.

,, Apelujem na sve da se ne dijelimo po bilo kakvom osnovu kako nam se nikad više ne ponove ovakvi ili slični događaji, a sve samo iz tog razloga što smo Srbi”, kaže Milutin Stegić.

Na spomen-obilježje cvijeće i vijence su položile delegacije potomaka žrtava i Mjesne zajednice Razboj Ljevčanski, opštine Srbac , delegacija SUBNOR-a Srbac, Boračke organizacije Srbac, Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boracaiI nestalih civila, Udruženja RVI Srbac kao i delegacija Ujedinjenog ravnogorskog pokreta Srbac i Osnovne škole Dositej Obradović Razboj Ljevčanski koji su izveli prigodan program.

Nakon toga položeni su vijenci i na spomen obilježje u centru sela.

Organizatori parastosa bili su SUBNOR Srbac uz podršku Opštine Srbac i Mjesne zajednice Razboj Ljevčanski. U ime Mjesne zajednice prisutne je pozdravio Jordan Kuvalja.

,,Posebno je značajno da ovu kulturu sjećanja prenosimo na djecu u našim osnovnim školama. Danas kada smo slušali detalje o ovom događaju na Stegića adi sve nas je vratilo u tešku prošlost , a mi smo dužni da poštujemo njihovu žrtvu, da ostanemo na svom ognjištu i borimo se za svoju koricu hljeba”, rekao je Jordan Kuvalja.

Načelnik opštine Mlađan Dragosavljević i predsjednik Skupštine opštine Miloš Budić uputili su čestitku vjernicima katoličke vjeroispovijesti koji slave Uskrs po gregorijanskom kalendaru sa željom da praznik provedu u duhovnom i sveopštem miru, razumijevanju i toleranciji.

“Ovo je porodični praznik, koji nas zbližava, vraća našim korijenima i neprestano podsjeća da budemo bolji i pravedniji ljudi koji će izgraditi društvo uzajamnog poštovanja i napretka.

Uskrs, kao trijumf života, uči nas davanju neizmjerne ljubavi drugima i spremnosti na žrtvu, zbog čega je neophodno da se međusobno uvažavamo bez obzira na vjeru, naciju ili političko opredjeljenje.

Neka nas tolerancija, sloga, rad i odgovornost vode putem stvaranja ljepšeg i srećnijeg života za sve građane opštine Srbac”, navodi se u zajedničkoj čestitki.

Na sinoćnoj manifestaciji “Izbor najuspješnijih u privredi Republike Srpske za 2023. godinu“, koja je održana u Banskom dvoru u Banjaluci, Opština Srbac je dobila priznanje za najvišu ocjenu ispunjenosti kriterijuma u okviru BFC SEE programa.

Priznanje je primio načelnik opštine Mlađan Dragosavljević a uručila ga je ministar finansija u Vladi Republike Srpske, Zora Vidović. Manifestaciji je prisustvovao i načelnik odjeljenja za privredu, poljoprivredu i društvene djelatnosti Marko Miholjčić.

Opština Srbac ispunila je zahtjeve regionalnog standarda BFC SEE i stekla status opštine sa povoljnim poslovnim okruženjem sa ostvarenih 87.33 od maksimalnih 100 poena čime je stekla pravo pravo na korišćenje naziva „Povoljno poslovno okruženje – Business Friendly Municipality“ i pravo korišćenja i isticanja zaštićenog znaka sertifikacije do 2026. godine.

Sertifikat BFC SEE, između ostalog, potvrđuje stabilno i predvidivo poslovno okruženje i identifikuje opštinu koja nudi najbolje uslove za ulaganje i ima najveći potencijal za razvoj što je veoma značajno za privredu i investitore koji žele da se presele ili prošire svoje poslovanje.

Među privrednim subjektima koji su dobili priznanje je i Perutnina Ptuj Srbac koja je zauzela treće mjesto u kategoriji najuspješnijih velikih privrednih društava u Republici Srpskoj u prošloj godini. Na prvom mjestu je preduzeće Mlijekoprodukt iz Kozarske dubice a na drugom Pass d.o.o. iz Bijeljine.

Priznanje za digitalizaciju proizvodnih procesa dodijeljeno je kompaniji Kolektor CCL d.o.o. Laktaši, u čijem sastavu djeluje i poslovna jedinica Srbac, a isto priznanje pripalo je i Farmi Arsenić.

Priznanja za žene koje rukovode uspješnim privrednim društvima dobile su Jelena Milinčić, Grafomark d.o.o. Laktaši, Jovana Tulumović, MI Tulumović d.o.o. Laktaši i LJiljana Vukelić, Prijedorčanka a.d.

Najuspješnije srednje privredno društvo je Mladegs Pak d.o.o. Prnjavor. Na drugom mjestu je MIP d.o.o. Prijedor, a na trećem Eko Boks d.o.o. Srebrenica.

Priznanje za najuspješnija mala proizvodno-privredna društva dobili su Antecna d.o.o. Banja Luka, Wischt d.o.o. Doboj, Poljoprom d.o.o. Istočna Ilidža, G&S Traders d.o.o. Bijeljina i Kodiak Hem d.o.o. iz Trebinja.

Mahle Electric Drives Bosnia d.o.o. Laktaši i Iskra Tela L d.o.o. Laktaši nagrađeni su za realizaciju značajnih investicija i doprinos u oblasti zapošljavanja u prošloj godini.

Kompanijama M:tel a.d. Banja Luka i Elas d.o.o. Banja Luka dodijeljeno je priznanje za doprinos razvoju korporativne društvene odgovornosti u 2023. godini.

Kompanije Alumina d.o.o. Zvornik, EFT-Rudnik i Termoelektrana Stanari d.o.o. Stanari i Sportek d.o.o. Kotor Varoš nagrađene su kao najveći izvoznici proizvoda visokog stepena finalizacije u 2023. godini.

U kategoriji za prepoznatljiv kvalitet i razvoj domaćih proizvoda, dodijeljene su nagrade privrednim društvima za proizvode, odnosno linije proizvoda, koji su se istakli svojim kvalitetom.

Nagrađeni su Steco centar d.o.o. Bijeljina za liniju proizvoda montažne kuće, Optima grupa d.o.o. Banja Luka za liniju prizvoda premium ulja, Colorit d.o.o. Banja Luka za toplotno-fasadne sisteme, Agrodestil d.o.o. Laktaši za liniju voćnih rakija i PZ Klekovača za liniju proizvoda od integralnih žitarica.

Za unapređenje dualno organizovanog obrazovanja priznanje je dobilo preduzeće Tikt Manufaktura d.o.o. iz Gradiške, dok je posebno priznanje za najveći plasman kredita u privredu dodijeljeno Novoj banci a.d. iz Banje Luke.

Priznanje za doprinos privrednom razvoju nerazvijenih opština dodijeljeno je preduzeću Petroprojekt d.o.o. Bratunac, dok je posebno priznanje iz oblasti turizma pripalo Apart hotelu Zlatni javor, Jahorina i Outdoor resort, Pecka.

Povodom Dana policije Policijska stanica Srbac organizovaće u petak 5.aprila u Svadbenom salonu“Savić“ u Inađolu svečanost na kojoj će osim zaposlenih policijskih službenika prisustvovati njihovi gosti i penzionisani radnici .
Komandir PS Srbac Siniše Šnjegota kaže da je Dan policije prilika i da se prisjete svojih kolega koji su poginuli u odbrambeno-otadžbinskom ratu i ugradili svoje živote u temelje RS, da obidju njihove porodice i grobna mjesta ,polože cvijeće i zapale svijeće.
„Naši policijski službenici su uzeli učešće i u tradicionalnoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi koju je organizovao Zavod za transfuziju krvi Opšte bolnice Gradiška,a u ponedjeljak 8.aprila organizovaćemo Dan otvorenih vrata tradicionalnu manifestaciju za učenike nižih razreda i mališane vrtića.Ove godine nam u penziju odlaze 4 policijska službenika kojima planiramo na ovoj svečanosti uručiti prikladne poklone i zahvaliti im se za neprekidne godine staža provedene u policiji“kaže Šnjegota.
On je rekao da je zadovoljan onim što su uradili u 2023.godini,da je stanje bezbjednosti na području srbačke opštine zadovoljavajuće i da je procenat ukupne rasvjetljenosti svih krivičnih djela 93 % te da je isti procenat u odnosu na godinu ranije.On je rekao da će Dan policije obilježiti na prigodan način i čestitao svim kolegama Dan policije ,poželio im dobro zdravlje i uspjeh u vršenju njihove dužnosti.
Govoreći o stanju kriminaliteta u prva dva mjeseca 2024. godine Šnjegota kaže da je ukupna rasvjetljenost krivičnih djela 95 % što je veći procenat u odnosu na isti period prošle godine.
„U prva dva mjeseca 2024. godine na području PS Srbac nije evidentirano ni jedno krivično djelo koje bi izazvalo uznemirenost javnosti .Evidentirana su uglavnom krivična djela manje društvene opasnosti .Za dva mjeseca registrovano je 18 krivičnih djela iz oblasti opšteg kriminaliteta od čega je 7 po poznatom a 11 po nepoznatom izvršiocu. Od ukupnog broja 7 ih je riješeno“kaže Šnjegota i dodaje da daju sve od sebe da se svi građani osjećaju bezbjedno na području koje operativno pokriva PS Srbac .
„Kriminalitet je alfa i omega policijskog posla što mi u policijskoj terminologiji kažemo to su neki parametri i svi gledaju koliki je stepen i rasvjetljenost krivičnih djela.Zadovoljan sam onim što smo uradili u 2023.godini kada je u pitanju ukupna bezbjednost građana.PS Srbac profesionalno obavlja poslove i pruža sigurnost građanima.

U 2023.godini je evidentiorano ukupno 108 krivičnih djela od kojih je 104 iz oblasti opšteg kriminaliteta ,jedno je iz oblasti privrednog,i 3 iz oblasti bezbjednosti javnog saobraćaja.Evidentirano je 104 krivična djela opšteg kriminaliteta od čega 78 po poznatom izvršiocu ,26 po nepoznatom od čega je 19 riješeno.
„Mogu da kažem da je procenat ukupne rasvjetljenosti iznosio 93 % i isti je u odnosu na period iz 2022.godine.U 2023.godini na području PS Srbac nije bilo krivičnih djela razbojništava,ubistava kao ni ubistava u pokušaju dok je evidentirano jedno krivično djelo u pokušaju protiv polnog integriteta i radi se o krivičnom djelu silovanja u pokušaju“kaže komandir.
U 2023.godini broj izvršenih krivičnih djela opšteg kriminaliteta je u
povećanju za 20 ,a ukupna rasvjetljenost svih krivičnih djela iznosila je 93 % i možemo konstatovati da je stanje bezbjednosti u ovoj oblasti zadovoljavajuće“rekao je Šnjegota .

Kada je u pitanju bezbjednost u saobraćaju,u 2023.godini se dogodilo ukupno 96 saobraćajki od čega je 35 bilo sa posljedicama po lice.
„U 3 saobraćajne nezgode su sa poginulim ,4 sa teško povređenim i 28 je sa lakše povređenim licima i 61 saobraćajka sa materijalnom štetom.Od toga je evidentirano i 8 saobraćajnih nezgoda sa nepoznatim učiniocem .Sve su rasvjetljene i ovom prilikom želim da pohvalim sve moje saradnike na postignutim rezultatima“kaže Šnjegota.
U prva dva mjeseca 2024.godine dogodilo se 18 saobraćajnih nezgoda ,od čega je 6 sa posledicama po lice ,6 sa lakše povređenim licima i nije bilo saobraćajki sa poginulim licima i sa teškim tjelesnim povredama.
U oblasti javnog reda i mira u 2023.godini su evidentirana 42 slučaja i počinjeno 57 prekršaja.
„PS Srbac je prijavljeno 61 lice.Tom prilikom izdali smo 30 prekršajnih naloga i podneseno je 15 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.Broj slučajeva narušavanja javnog reda i mira u 2023.godini je u blagom porastu u odnosu na 2022.godinu gdje je vidljivo povećanje za 20 %“kaže komandir.
„Kada je u pitanju 2024.godina u prva dva mjeseca evidentirano je 5 slučajeva narušavanja javnog reda i mira i počinjeno je 8 prekršaja,i prijavljeno 7 lica.Od toga smo izdali 5 prekršajnih naloga i podnesena su 2 zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka.Broj slučajeva narušavanja javnog reda i mira u prva dva mjeseca 2024.godine je manji u odnosu na isti period 2023.godine za 37,5 %rekao je Šnjegota.
Gorica Stojaković ,pomoćnik komandira Policijske stanice Srbac je radni odnos kao policijski službenik zasnovala prije 18 godina.Do sada je obavljala poslove školskog policajca ,poslove kontrole i regulisanja saobraćaja a u međuvremenu je završila Fakultet za bezbjednost i zaštitu i od novembra 2023.godine je postavljena za pomoćnika komandira u PS Srbac.
„Srednju školu sam završila u Srpcu ,nakon čega upisujem Policijsku akademiju .Radni odnos u PS Srbac sam zasnovala 2006.godine.A kada je u pitanju motiv za ovaj posao mogu reći da to nije bilo samo da se zasnuje radni odnos.Bilo je tu ipak više i želje i ljubavi prema uniformi i da radim posao koji je odgovoran a prije svega human“kaže Gorica.
Svojom odgovornošću i profesionalnošću uspjela je da se odupre svim izazovima u službi.
„Policijskom službeniku ni jedan dan na poslu ne može biti isti.Mi svi krećemo u smjenu gdje ne znamo po kakvim prijavama ćemo postupati.Ja bih mogla možda izdvojiti jednu svoju smjenu ,obavljala sam poslove šefa smjene u noćnoj smjeni gdje sam imala na raspolaganju samo jednu patrolu sa dva policijska službenika.Odmah po zaprimanju smjene počele su da se nižu prijave građana jedna za drugom.Ja sam slala tu jednu jedinu patrolu koju sam imala da bi onda u toku noći došlo do nasilja u porodici ,pa je odmah nakon tog bilo narušavanje javnog reda i mira u jednom ugostiteljskom objektu i na kraju u trećoj prijavi je došlo čak i do napada na policijske službenike.Tri lišenja slobode su imali na licu mjesta postupajući po tim prijavama, a zadnje lišenje slobode je bilo kod mene u dežurnoj službi.Tako da nama ta smjena nije završila u 7 ujutro i nismo išli kući već smo ostali raditi naredni dan do 12 sati“ispričala je Gorica odgovarajući na pitanje koji joj je bio najteži trenutak u službi.
„Takve smjene govore koliko je policijski posao nepredvidiv,u isto vrijeme odgovoran i stresan,a ja na sreću za ovih 18 godina nisam imala situacija u kojima sam bila životno ugrožena“kaže Gorica.
„Najljepši period rada bio mi je početak odmah nakon završene Policijske akademije,jer ko god završi dođe željan znanja i želi što više da uči pogotovo od starijih kolega.U vrijeme kad sam počela raditi imala sam tu sreću da je PS Srbac brojala znatno veći broj radnika pa je samim tim i obavljanje svih poslova bilo mnogo lakše svima.A što se tiče žena u policiji u mojoj klasi je bilo 50 polaznika od čega je 9 bilo žena,što je tada bio veliki postotak .Međutim u svakoj narednoj klasi primaju veći broj polaznika gdje se taj broj žena smanjuje.Ali mislim da i dalje postoji želja i da dosta djevojaka konkuriše da upiše Policijsku akademiju“rekla nam je Gorica i uputila poruku mladim kolegama da ne posustanu u preprekama.
„Mladim kolegama mogu da poručim da ne odustaju zbog toga što kad završe imaju neku svoju viziju našeg posla.Međutim kad počnu da rade onda vide da to i nije baš jednostavno kao što su zamišljali.Upravo bi im zbog toga poručila da ne odustaju, jer nema ništa ljepše kada u svom poslu imate mogućnost da nekom pomognete.A da bi sve to funkcionisalo potrebna je velika podrška kolega ali i porodice.Ja sam supruga i majka dvoje djece i mislim da ne bi mogla obavljati ovaj posao da nemam veliku podršku svoje porodice“rekla je za Radio Srbac Gorica Stojaković.

Opširniji razgovor sa komandirom PS Srbac Sinišom Šnjegota i pomoćnikom komandira Goricom Stojaković emitovaćemo u subotu 30.marta u 10 časova u programu našeg radija kao i putem interneta radiosrbac.com

U saradnji sa bratstvom Srpskog pravoslavnog  manastira Osovica, realizujemo serijal emisija o različitim temama i problemima koji se tiču savremenog doba.

Nadamo se da će teme koje smo odabrali biti zanimljive, a potrudili smo se da dobijemo odgovore na razna pitanja iz ugla Srpske pravoslavne crkve i da čujemo kako nam vjera može pomoći da prevaziđemo razna iskušenja sa kojima se susrećemo.

U prvih nekoliko emisija, naš gost će biti arhimandrit Teofil, iguman manastira, koji je, osim završenih teoloških nauka, stekao zvanje diplomiranog psihologa.

Prva tema o kojoj će biti je riječi je ,,Porodica u savremenom dobu“, a emisiju možete poslušati u nedjelju, 31.marta, sa početkom u 09.00 časova, u terminu naše redovne Obrazovne emisije.

,,Sveti oci kažu da je porodica crkva u malom i ona je najvažnija ćelija društva koja je data da bi ovaj svijet mogao da funkcioniše onako kako je Bog blagoizvolio. Ono što je potrebno da bi porodica postojala i funkcionisala  jeste ljubav supružnika, to jest da njih dvoje budu svjesni da je brak Sveta tajna, odnos između muškarca i žene koji je Bogom blagosloven, a da su djeca data kao dar koji oni treba da izvedu na pravi put, kako bi djeca postala novi roditelji, nosioci novih porodica, a to je moguće samo kada između supružnika i između roditelja i djece postoji ljubav koja podrazumijeva žrtvu, pažnju i brigu za drugoga“, rekao je arhimadrit Teofil.

,,Da bi djeca postala dobri hrišćani, roditelji treba da im obezbijede uslove da to postanu, to jest da im, osim osnovnih materijalnih stvari, obezbijede duhovno i duševno bogatastvo, a to je moguće samo onda kada djecu budemo posmatrali kao dar Božiji, kao male ljude, koji su dati da bi od njih stvorili stabilne ličnosti, buduće nosioce porodice. To je moguće uspjeti davanjem bezgranične ljubavi i svojim ličnim primjerom, svojom molitvom, a taj lični primjer treba da bude primjer  hrišćanskog života, posjećivanje nedjeljnih i prazničnih bogosluženja, da djeca od malena počnu da razgovaraju sa Bogom kroz molitvu i shvate  da postoji neko ko ih istinski i iskreno voli, brine se za njih, njihove roditelje i cijeli svijet“,rekao je otac Teofil.

Ako želite da se vratite u prošle trenutke svojih najboljih izlazaka, sresti stare prijatelje i uživati u zlatnom dobu muzike i druženja, diskoteka ,,Slavija” sprema žurku za vas večeras od 19 časova . Duh 80.godine  u autentičnom prostoru diskoteke “Slavija”, sa istim osobljem iz tih godina,  istom ponudom pića iz perioda kao i najboljim hitovima osamdesetih koji su se tada slušali.

O tome kako su došli na ovu ideju i kako je zamišljeno to veče  Slavko Vujić, vlasnik diskoteke ,,Slavija” kaže:

,,Ideja je stara preko godinu dana i planirali smo to organizovati još dok je pokojni otac Stole bio živ, jer to je bila njegova želja, da se aktivira diskoteka za koju nas vežu samo lijepe uspomene. Svi već znaju da se on preko 50 godina bavio ugostiteljstvom. Ambijent je isti, osoblje je iz tog peroda, kao i ponuda pića. Za muziku je zadužen DJ Dejan Jovičić koji je ranije radio u našoj diskoteci, tako da se trudimo da zadržimo taj duh osamdestih i devedesetih godina. Pored diskoteke otvaramo vrata i našeg dobro poznatog restorana ‘Slavija’ iznad diskoteke ‘Slavija’, gdje možete uživati sa prijateljima uz pucketanje vatre pored kamina, u opuštenoj atmosferi, prisjećajući se mladelačkih dana, ludih zabava i provoda. Pripreme traju već više od mjesec dana i spremno dočekujemo žurku večeras”, kaže Slavko Vujić

Zbog velike zainteresovanosti za ovaj događaj u Diskoteci “Slavija” treba dodati da su karte rasprodane i diskoteka će biti popunjena do poslednjeg mjesta, a zbog toga su u diskoteci “Slavija” odlučili da zakažu i novu retro žurku u subotu, 6. aprila. Prodaja ulaznica za ovaj događaj je u toku.