Višestruko nagrađivana komična monodrama „Svetozar Treći“ izvedena je večeras u Gradskoj galeriji „Rajko Petković“ u Srpcu.
Predstavu, nastalu prema tekstu „Kad umreh onomad“ Ljiljane Bralović, u režiji Mihaila Kostadinova, izveo je glumac Ivan Perković, osnivač „NASTeatra“.
Iako je riječ o komediji, „Svetozar Treći“ donosi mnogo dublju i ozbiljniju poruku, kako u vremenu brzog života sačuvati dušu, ljubav, čovječnost i vrijednosti koje se sve više gube. Posebna vrijednost predstave je u očuvanju starog šumadijskog govora, dijalekta i bogate narodne leksike koja polako nestaje.
Glavni junak Svetozar je sedamdesetogodišnji Šumadinac koji nakon kliničke smrti ponovo dolazi sebi i kroz svoj život, iskustva i susret sa svijetom koji se mijenja, publiku vodi kroz niz duhovitih, ali i veoma životnih situacija.
Perković kaže da je upravo u tome posebnost teksta Ljiljane Bralović.
„Tekst je stvarno divan. Glavna poruka je da u ovom brzom vremenu treba sačuvati dušu i podsjetiti na neke vrijednosti koje su pomalo izgubljene. Svetozar sve to govori na šaljiv način, ali predstava u sebi nosi jednu skrivenu, mnogo važniju poruku“, rekao je Perković.
Predstava ima zanimljivu istoriju. Tekst „Kad umreh onomad“ Perković je kao amater igrao još 2009. i 2010. godine, a, kako kaže, sasvim slučajno je upravo taj tekst „pronašao njega“. Nakon toga nastala je predstava „Svetozar treći“, koja je večeras u Srpcu doživjela svoje 245. izvođenje.
Monodrama je do sada osvajala nagrade na festivalima u Zemunu, Sarajevu i Makedoniji, a interesovanje publike ne jenjava. Perković ističe da uloga nije jednostavna, ali da sa svakim novim izvođenjem postaje lakša.
Već sutra, „Svetozar treći“ biće izveden u Gradišci od 20 časova, u okviru manifestacije „Gradiška jesen“, a ulaz je slobodan. U oktobru slijede nova izvođenja, nakon čega bi predstava trebalo da stigne i do svog 250. izvođenja.
Govoreći o planovima „NASTeatra“, Perković je najavio novu premijeru za april naredne godine. Biće to osma premijera ovog teatra, koji trenutno na repertoaru ima sedam predstava, među kojima su i četiri nastale prema djelima Momčila Nastasijevića, po kojem je „NASTeatar“ i posvećen.
Perković je istakao i da mu je ovo bio prvi nastup u Srpcu, mjestu koje mu je, kako kaže, posebno drago.
„Strastveni sam ribolovac i nekada sam dolazio u Srbac da pecam ribu. Volim da dođem ovdje“, rekao je Perković.
Uspjeh Mare Mitrić na sajmu „Medena Tuzla 2026“: Tri zlata za kvalitet i predan rad
Mara Mitrić iz Gornjih Srđevića vratila se sa 21. Međunarodnog
sajma pčelarstva „Medena Tuzla“ sa čak tri zlatna priznanja. Za kvalitet svojih
proizvoda osvojila je zlato za bagremov med, orahovaču sa medom i čudotvorni
melem, čime je još jednom potvrđen kvalitet rada njenog Poljoprivrednog
gazdinstva „Mitrić“.
Ovogodišnji sajam okupio je brojne izlagače iz Srbije, Hrvatske i
BiH, a „Medena Tuzla“ važi za jedan od najznačajnijih pčelarskih događaja u
regiji. Riječ je o jedinom sajmu pčelarstva u BiH sa zaštićenim imenom i žigom.
Posebna pažnja posvećena je kontroli kvaliteta, pa uzorci prolaze
laboratorijsku analizu, nakon čega slijedi organoleptičko ocjenjivanje.
Upravo zbog toga, osvojena zlatna priznanja za Maru imaju
poseban značaj. Ona ističe da joj je kvalitet proizvoda uvijek na prvom mjestu,
a nagrade vidi kao zvaničnu potvrdu dugogodišnjeg truda i predanosti.
„Zlatna priznanja za mene predstavljaju zvaničnu potvrdu
kvaliteta, a kvalitet mi je prioritet u radu. Sajam je bio odlično organizovan,
a posebno mi je drago zbog lijepog druženja sa starim poznanicima i upoznavanja
novih ljudi. Razmijenili smo iskustva i razgovarali o pčelarstvu, a kada je
riječ o pčelama i pčelarstvu, čini se da nikada nema dovoljno priče i razmjene
iskustava“, kaže Mara Mitrić.
Pčelarstvom se Mara bavi već dvije decenije. Ljubav prema
pčelama i iskustvo koje je godinama sticala u pčelinjaku postepeno su je
usmjerili i ka preradi meda i izradi drugih proizvoda. Posljednjih šest godina
intenzivnije se bavi proizvodnjom različitih preparata i proizvoda na bazi
meda, voska i ljekovitog bilja.
U ponudi njenog gazdinstva danas se nalazi širok asortiman
proizvoda. Tu su različite vrste meda, vosak i slavske svijeće od voska, zeleni
orah u medu, koštuničavo voće u medu, tinkture od koprive, imele, srijemuša i
gaveza, čudotvorni melem, melem od gaveza i nevena, medenjaci i likeri.
Da se trud i posvećenost kvalitetu prepoznaju i na ocjenjivačkim
stolovima, te da to kod Mare traje u kontinuitetu potvrđuju i ranija priznanja.
Prošle godine proizvodi Poljoprivrednog gazdinstva „Mitrić“ takođe su osvojili
zlata i to za med, propolis i sjeme koprive u medu. Prvo zlato stiglo je prije
nekoliko godina sa sajma „Plodovi sela“ u Banjoj Luci.
Za našu sugrađanku, pčelarstvo je mnogo više od proizvodnje meda. To je posao kojem je posvetila veliki dio svog života, ali i prostor za stalno učenje, usavršavanje i razmjenu iskustava.
Utvrđen program svečanosti povodom Dana i krsne slave opštine Srbac
Slavske svečanosti povodom obilježavanja krsne slave i Dana
opštine Srbac, Pokrova Presvete Bogorodice, i ove godine će trajati tri dana,
odlučeno je na prvoj sjednici organizacionog odbora.
Prvog dana obilježavanja, u ponedjeljak, 12. oktobra, u 11
časova biće održan parastos na centralnom spomen obilježju u znak sjećanja na
poginule borce u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Pored porodica poginulih boraca
i brojnih delegacija, očekuje se da će parastosu prisustvovati i učenici
osnovnih i srednjih škola.
Od 12 časova će se održati svečana sjednica Skupštine opštine na
kojoj će biti dodijeljene nagrade i priznanja Opštine Srbac u vidu povelja,
zahvalnica i nagrada opštine mladima. Sjednica će biti održana u Gradskoj
galeriji “Rajko Petković”.
U planu je i da se, nakon svečane sjednice, održi promocija
književnog izdanja, Spomenice poginulim borcima Vojske Republike Srpske sa
teritorije srbačke opštine, autora Dragana Đurđevića. Izdavač ovog djela je
Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih
lica, a suizdavač Opština Srbac.
Drugog dana manifestacije, u utorak, 13. oktobra od 19 časova
biće održana svečana akademija na kojoj će pored hora, nastupiti i mladi
umjetnici, uz prigodne besjede zvaničnika.
Trećeg dana slavskih svečanosti, u srijedu, 14. oktobra, biće
održana Svečana liturgija u Hramu Vaskrsenja Hristovog sa početkom u 9 časova,
a od 10.30 časova svečana litija.
Zbog radova koji se izvode na sanaciji Hrama Pokrova Presvete
Bogorodice, liturgija će biti održana u Hramu Vaskrsenja Hristovog, odakle će
krenuti svečana litija sa početkom u 10.30 časova, koja će se kretati gradskim
ulicama, nazad do Hrama gdje će od 11 časova biti izvršen slavski obred.
I ove godine planiran je Pokrovski dan folklora, koji će početi
u 12 časova a okupiće kulturno-umjetnička društva sa područja naše opštine i
mališane Dječijeg vrtića “Naša radost”.
Tokom slavske svečanosti, biće postavljeni štandovi sa prigodnim
posluženjem sa posnom trpezom u porti hrama. Organizovaće se i mini sajam
Udruženja žena Srbac čije članice će izložiti rukotvorine, ukrasne i odjevne
predmete, zimnicu, kozmetiku i druge proizvode.
U sklopu slavskih svečanosti i ove godine se organizuje srbački
jesenji vašar koji će biti održan od 12. do 14. oktobra.
Krsna slava opštine Srbac se proslavlja 14. oktobra, na dan Pokrova Presvete Bogorodice, a Dan opštine se slavi u znak sjećanja na 2. novembar kada je prije 91 godinu, odlukom ministra Kraljevine Jugoslavije, tadašnji Bosanski Svinjar preimenovan u Srbac.
Ljeto je i zvanično iza nas – danas, 23. septembra, na sjevernoj
Zemljinoj hemisferi počinje jesen, godišnje doba koje donosi kraće dane, duže
noći, niže temperature i prepoznatljive boje prirode.
Astronomska jesen 2026. godine počela je u 2.05 časova po našem
vremenu, u trenutku jesenje ravnodnevice.
Jesen će trajati sve do decembra i početka astronomske zime.
Početak astronomske jeseni određuje jesenja ravnodnevica, kada
su obje Zemljine hemisfere približno jednako izložene Sunčevoj svjetlosti.
Od ovog trenutka na sjevernoj hemisferi Sunce će svakog dana
provoditi sve manje vremena iznad horizonta, pa će dani postajati kraći, a noći
duže.
Jesen prepoznajemo i po jednoj od najvećih promjena u prirodi –
zelene krošnje postepeno postaju žute, narandžaste, crvene i smeđe.
Kako dani postaju kraći, a temperature niže, drveće se priprema
za zimu. Proizvodnja hlorofila, pigmenta koji lišću daje zelenu boju, postepeno
se smanjuje.
Za naše krajeve jesen je oduvijek bila mnogo više od promjene
vremena i boja u prirodi.
To je period ubiranja plodova i završetka velikog dijela
poljoprivrednih radova. Beru se jabuke, kruške i drugo voće, završava berba
grožđa, prikupljaju kukuruz i drugi usjevi, a domaćinstva pripremaju zimnicu.
Sa hladnijim danima počinje i intenzivnija priprema ogreva i
domaćinstava za zimu.
Jesen je i period velikih vremenskih promjena.
Nakon toplog septembra mogu uslijediti nagli padovi temperature,
sve hladnija jutra, češće kiše i magla.
Iako označava kraj ljeta, godišnjih odmora i dugih toplih
večeri, jesen ima posebnu atmosferu.
Šarene šume, miris opalog lišća, prve hladne večeri, kestenje,
bundeve, jabuke i topli napici samo su neki od simbola ovog godišnjeg doba.
Područno odjeljenje u Starom Martincu dobilo novu učionicu
Nova školska godina za učenike Područnog odjeljenja u Starom
Martincu počela je u ljepšem, uređenijem i funkcionalnijem prostoru.
Zahvaljujući zajedničkom angažovanju roditelja, škole i lokalne
zajednice, učionica je dobila novi izgled i bolje uslove za učenje i
svakodnevni rad.
Prostorija je okrečena, prostor je pregrađen i funkcionalno
prilagođen potrebama nastave, a rezultat je svijetla i prijatna učionica u
kojoj naši najmlađi sada imaju još bolje uslove za školske dane.
„Кada se udruže roditelji, škola i lokalna zajednica, rezultat
ne može izostati. Ovo je primjer da zajedničkim radom možemo stvoriti bolje
uslove za našu djecu“, istakla je direktorica OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ Srbac
Manuela Rađević Jokić.
Zahvalnost je upućena svima koji su svojim radom, podrškom i dobrom voljom doprinijeli da Područno odjeljenje u Starom Martincu početak školske godine dočeka u novom ruhu.
Milovan Basurić prvi Srpčanin koji je završio Ironman: Devet mjeseci priprema za 5 sati i 11 minuta
Dva kilometara plivanja, 90 kilometara vožnje bicikla i na kraju
polumaraton – za većinu ljudi ovo zvuči kao gotovo nemoguć izazov, ali za
Milovana Basurića iz Srpca upravo je to bio cilj kojem je posvetio mjesece
priprema.
Od početka godine Milovan je vrijedno trenirao kako bi se prvi
put okušao na Ironmanu, jednom od najzahtjevnijih izazova u svijetu triatlona.
Na nedavno održanoj trci u Beogradu uspješno je stigao do cilja,
a cijelu trku završio je za impresivnih 5 sati i 11 minuta, zauzevši 379.
mjesto među gotovo 1.500 učesnika.
Iza ovog rezultata nisu samo sati treninga i fizički napor, već
i velika disciplina, brojna odricanja i mentalna snaga, što je Milovanu
donijelo i posebno mjesto u istoriji srbačkog sporta – postao je prvi Srpčanin
koji je uspješno završio Ironman 70.3.
Iako mu je ovo bio prvi Ironman u životu, odluka da se oproba u
triatlonu nije došla preko noći. O ovakvom izazovu razmišljao je nekoliko
godina, nakon što je vidio svog omiljenog fitnes influensera kako se
prijavljuje za Ironman.
„Ja sam imao želju, ali druge mogućnosti mi tada nisu
dozvoljavale da to realizujem. Mislim da je ova godina bila idealna i da se sve
poklopilo na vrijeme“, rekao je Basurić za Radio Srbac.
Početkom godine počeo je ozbiljne pripreme, a njegova
svakodnevica bila je podređena treningu. Ponedjeljkom, srijedom i petkom
kombinovao je plivanje i trening snage, dok su utorkom i četvrtkom na programu
bili biciklizam i trčanje. Vikendi su bili rezervisani za najduže i
najzahtjevnije treninge.
Tokom devet mjeseci prešao je oko 11.000 kilometara na biciklu,
4.500 kilometara trčanjem i oko 600 kilometara plivanja.
U pojedinim periodima trenirao je između tri i pet sati dnevno,
uz posao u vlastitoj teretani i rad sa brojnim klijentima.
Upravo je usklađivanje poslovnih obaveza i treninga bio jedan od
izazova, ali Basurić kaže da je sve bilo stvar prioriteta.
„Svi imamo 24 sata u danu. Moj posao je uzimao između 10 i 12
sati, a ostalo je bilo slobodno vrijeme za pripreme. Meni nije bilo teško, jer
mi je u tom trenutku prioritet bio Ironman. Ako nisam stigao odraditi trening
ranije, sjeo bih na bicikl i odradio ga i u ponoć“, ističe Basurić.
Ipak, nisu sve discipline bile jednako lake. Najzahtjevnije mu
je tokom priprema bilo trčanje, prvenstveno zbog monotonije, dok mu je biciklizam
bio zanimljiviji.
U Beogradu je, međutim, najvažnija bila upravo mentalna
pripremljenost. Devet mjeseci treninga Basurić je iskoristio i za jačanje
psihičke izdržljivosti, a na samoj trci odlučio je da ne razmišlja o ukupnoj
distanci.
„Nisam razmišljao šta me čeka poslije plivanja ili bicikla,
fokusirao sam se samo na ono što je dva ili tri metra ispred mene. To mi je bio
cilj tokom čitave trke“, prisjeća se Basurić.
Posebno težak bio je posljednji dio – polumaraton nakon svega
što je prethodilo.
U trenucima kada je bilo najteže, motivaciju je pronalazio u
porodici.
„Uvijek sam zamišljao šta bi bilo kada bi neko od mojih bližnjih
u nekom trenutku trebao pomoć. Ako je majka na cilju i treba joj pomoć, da li
bih stao? Naravno da ne bih. Tako sam se vodio i kroz treninge i to mi je mnogo
pomoglo da guram dalje“, naglasio je Basurić.
Posebnu zahvalnost uputio je majci, koja mu je, kako kaže, bila
najveća podrška tokom cijelog procesa.
„Ovu medalju posvećujem njoj“, rekao je Basurić.
Cilj je prvobitno bio završiti trku za šest sati, ali je
rezultat od 5 sati i 11 minuta premašio njegova očekivanja. Posebno ga je
iznenadio rezultat na biciklu, gdje je, kako kaže, bio oko pola sata brži od
planiranog.
Iako je Ironman bio njegov veliki lični izazov, Basurić je u
svijet sporta ušao mnogo ranije. Od šeste godine bavio se sportom, trenirao
rukomet, a posljednjih 15 godina najveću ljubav pronašao je u teretani.
Kaže da mu je sport donio mnogo više od fizičke forme –
prijateljstva, poznanstva, ali i posao od kojeg živi i koji ga ispunjava.
Kao trener, posebno naglašava da zdrav život ne treba da bude
rezervisan samo za profesionalne sportiste. Smatra da svako može pronaći
nekoliko sati sedmično za sebe i fizičku aktivnost, prvenstveno zbog zdravlja i
dugovječnosti.
„Niko od vas ne traži da budete Spartanci ili da živite životom
profesionalnog sportiste. Ali vjerujem da svako može tri puta sedmično pronaći
po sat vremena za trening. Ne samo zbog sebe, nego zbog dugovječnosti, zbog
svoje djece, da budete zdravi i da im što duže budete tu“, zaključio je
Basurić.
Planove za naredni period ne želi da otkriva, ali jedno je
sigurno – ne namjerava stati.
Njegova poruka onima koji tek razmišljaju o prvom koraku u
sportu jednostavna je – treba biti spreman na odricanje, ali prije svega imati
želju.
„Trenirajte zbog vaše dugovječnosti i zdravlja. Biti debeo je
teško, biti zgodan je teško – ti biraš svoje teško“, poručio je Basurić.
Opširniji razgovor sa Milovanom Basurićem možete poslušati u subotu, 26. septembra, od 10 časova na talasima Radio Srpca ili puzem naše internet stranice radiosrbac.com!
U Srpcu obilježena Nedjelja borbe protiv tuberkuloze
Nedjelja borbe protiv tuberkuloze obilježena je u Srpcu nizom
aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti o značaju prevencije, ranog
prepoznavanja simptoma i pravovremenog liječenja ove zarazne bolesti.
U okviru obilježavanja, koje se tradicionalno održava od 14. do
21. septembra, mladi volonteri Crvenog krsta Srbac organizovali su prodaju
markica, a prikupljena sredstva biće usmjerena za pomoć najugroženijim
kategorijama stanovništva.
Edukativno predavanje održano je i za učenike nižih razreda
Osnovne škole „Vuk Karadžić“ u Sitnešima, gdje je bilo riječi o tuberkulozi,
načinima zaštite i značaju sprečavanja širenja bolesti.
Ovogodišnja Nedjelja borbe protiv tuberkuloze obilježena je pod motom „Da možemo zaustaviti tuberkulozu, predvođeni zemljama, osnaženi ljudima“.
Srđevačko prelo okuplja mještane, komšije i prijatelje
U Donjim Srđevićima, kod škole, 27. septembra biće održano
„Srđevačko prelo“, tradicionalno okupljanje mještana, komšija i prijatelja,
koje će i ove godine ponuditi bogat program ispunjen običajima, domaćom hranom,
narodnim igrama i muzikom.
Program počinje u 12 časova tradicionalnim branjem kukuruza,
nakon čega slijedi priprema domaće hrane i degustacija. Od 14 časova predviđeni
su „vesela mašina“, rakija „ispod cijevi“ i topljenje čvaraka.
Takmičarski i zabavni dio programa počinje u 16 časova, kada su
na rasporedu nadmetanja u potezanju konopca, bacanju kamena s ramena, skoku u
dalj i drugim igrama, a u 17 časova predviđeno je perušanje kukuruza.
Centralni dio večeri počinje u 18 časova, kada će biti održano
narodno veselje uz muziku i domaćinsku trpezu.
Organizatori poručuju da posjetioci treba da ponesu dobro
raspoloženje, dok će se domaćini pobrinuti za hranu, piće, igre i dobru
atmosferu.
Srpčanin Svetislav Savanović na IV Kongresu Međunarodnog pokreta rusofila u Moskvi
Od 16. do 18. septembra u Moskvi je održan IV Kongres
Međunarodnog pokreta rusofila (MPR), koji je okupio učesnike iz više od 50
zemalja, među kojima je bio i mladi Srpčanin Svetislav Savanović, kao
predstavnik Republike Srpske i BiH.
Kongres je održan na više lokacija u Moskvi, a svečano otvaranje
17. septembra upriličeno je u Muzeju pobjede na Poklonoj gori. Među učesnicima
ceremonije bili su ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov,
generalni sekretar MPR-a Ivan Kostić, predsjednik Izvršnog biroa MPR-a Sulejman
Ndjaja, kao i politikolog i filozof Aleksandar Dugin.
Tokom trodnevnog programa predstavljen je početak rada
„Instituta za proučavanje i podršku rusofilstvu“, a održan je i Omladinski
forum rusofila, na kojem su mladi učesnici razmjenjivali iskustva o radu i
osnivanju omladinskih ogranaka Pokreta u različitim zemljama.
U okviru kongresa razmatran je i međunarodni projekat
„Retro-reli rusofila“, čija je prva etapa održana 16. septembra u Moskvi, sa
ciljem predstavljanja aktivnosti Pokreta i povezivanja njegovih učesnika iz
različitih zemalja.
Učesnici kongresa 18. septembra posjetili su Nacionalni centar
„Rusija“, a program je obuhvatio i različite kulturne, edukativne i društvene
sadržaje.
Savanović kaže da će mu boravak u Moskvi ostati u lijepom sjećanju.
„Bilo mi je fantastično. Upoznao sam mnogo ljudi iz različitih
zemalja i stekao nova prijateljstva. Ovo je za mene bilo jedno veliko iskustvo
i prilika da upoznam ljude sa sličnim interesovanjima i da razmijenimo
iskustva“, istakao je Savanović.
Međunarodni pokret rusofila predstavlja udruženje koje se bavi međunarodnom kulturnom i humanitarnom saradnjom, kao i promocijom ruskog jezika, kulture, umjetnosti, istorije i tradicionalnih duhovnih i moralnih vrijednosti. Kongres je, prema organizatorima, bio prilika za okupljanje predstavnika različitih zemalja i razmjenu iskustava, posebno među mladima.
Parastosi za poginule borce u Prijebljezima i Gornjim Srđevićima
Povodom praznika Male Gospojine, danas su u Prijebljezima i
Gornjim Srđevićima služeni parastosi za poginule borce Odbrambeno-otadžbinskog
rata Republike Srpske, kojima je odana dužna pošta za žrtvu koju su podnijeli
za slobodu svog naroda i Republike Srpske.
Parastos u Prijebljezima
U organizaciji Boračke organizacije opštine Srbac i Mjesne
boračke organizacije Prijebljezi, kod spomen-obilježja u ovom selu služen je
parastos za šest poginulih boraca.
Parastos su služili protojereji Željko Sarić i Mile Drinić, a
prethodno su porodice poginulih boraca, kao i brojne delegacije, položile
cvijeće i prislužile svijeće.
Počast su odale zajednička delegacija Opštine Srbac i Odbora za
njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova na području opštine Srbac, koju je
predvodio načelnik Mlađan Dragosavljević, delegacija Boračke organizacije
opštine Srbac na čelu sa predsjednikom Goranom Plotanom, delegacija SUBNOR-a,
Udruženja ratnih vojnih invalida, Mjesnih boračkih organizacija Prijebljezi i
Povelič, kao i Mjesne zajednice Prijebljezi.
U Odbrambeno-otadžbinskom ratu Republike Srpske učestvovalo je
128 mještana Prijebljega, a svoje živote položili su Mišo Savić, Milan Kesić,
Mikan Rakić, Siniša Marinković, Momir Vukašinović i Mladen Kljajić.
„Godišnji pomen za poginule borce danas smo imali i tokom službe
u hramu, gdje smo pomenuli njihova imena, a potom smo na njihovim grobnim
mjestima obavili pomen i sada zajednički parastos svima njima. Njihovim
porodicama i svima nama sabranima neka Bog podari ono što je dobro i korisno,
prije svega dobro zdravlje“, rekao je protojerej Željko Sarić.
On je pozvao prisutne da nakon parastosa nastave zajedničko
molitveno sabranje uz ručak koji su, povodom hramovne slave i parastosa,
pripremili mještani Prijebljega zajedno sa Boračkom organizacijom.
Predsjednik Boračke organizacije opštine Srbac Goran Plotan
istakao je značaj okupljanja kojima se čuva sjećanje na poginule borce i
zahvalio svima koji su danas odali počast.
„Ovdje mi je uvijek teško nešto reći. Budimo jedinstveni oko
naše otadžbine Republike Srpske. Neka nam svima bude opomena zašto je stvarana
Republika Srpska i zašto su naši saborci dali svoje živote – da očuvamo
Republiku Srpsku i da njihova žrtva ne bude uzalud. Hvala vam“, poručio je
Plotan.
Parastos u Gornjim Srđevićima
Kod spomen-obilježja u Gornjim Srđevićima danas je, takođe
povodom Male Gospojine, služen parastos za petoricu poginulih boraca iz ovog
sela: Dobrivoja Nikolića, Aleksu Vučenovića, Duška Brkovića, Slavka Vidovića i
Mirka Obradovića.
Parastos je služio sveštenik Nenad Đurić, a učenici područnog
odjeljenja Osnovne škole „Vuk Karadžić“ iz Srđevića izveli su prigodan program.
Cvijeće su položile i svijeće prislužile porodice poginulih
boraca, nakon čega su počast odale zajednička delegacija Opštine Srbac i Odbora
za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova na čelu sa načelnikom Mlađanom
Dragosavljevićem, vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje
rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić, delegacije Boračke
organizacije opštine Srbac, Mjesnih boračkih organizacija Srđevići, Sitneši i
Ilova, kao i Osnovne škole „Vuk Karadžić“ Srđevići.
Mještani Srđevića dali su veliki doprinos u
Odbrambeno-otadžbinskom ratu Republike Srpske. U ratnim jedinicama bilo je
angažovano 174 vojno sposobnih mještana ovog sela.
Parastosima u Prijebljezima i Gornjim Srđevićima još jednom je potvrđena obaveza da se čuva sjećanje na poginule borce, njihove porodice i njihovu žrtvu, kao trajno svjedočanstvo o vremenu u kojem je stvarana i branjena Republika Srpska.