Boračka organizacija opštine Srbac u
saradnji sa Mjesnom boračkom organizacijom Kobaš organizovala je danas u Kobašu
parastos za osmoricu poginulih boraca Vojske Republike Srpske iz ovog mjesta.
Cvijeće su na spomen obilježje položile
porodice poginulih boraca,delegacija Boračke organizacije opštine Srbac koju je
predvodio predsjednik Goran Plotan,delegacija Opštine Srbac i Odbora za
njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova na čelu sa načelnikom Odjeljenja za
opštu upravu Duškom Mitrićem,predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i
poginulih boraca i nestalih civila Srbac Dragutin Stanojević,delegacija
Udruženja RVI,delegacija Udruženja SUBNOR-a,delagacija Mjesne boračke
organizacije i Mjesne zajednice Kobaš i delegacije MZ Korovi.Parastos su služili
protonamjesnik Slaviša Topić iz Kobaša,jeromonah Filaret i jeromonah Damaskin
iz manastira Osovica.
Mještani Kobaša dali su nemjerljiv
doprinos u odbrambeno-otadžbinskom ratu RS.Iz ovog mjesta svoje učešće u ratu
uzelo je ukupno 135 boraca.Borci iz Kobaša pored Prve srbačke lake pješadijske
brigade bili su pripadnici i drugih jedinica Prvog Krajiškog korpusa kao i
jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova i borili su se na ratištima širom RS.
Na tom ratnom putu osmorica boraca iz
Kobaša položili su svoje živote na oltar otadžbine:
Husein Grbić, rođen 25. maja 1953.
godine, tragično je izgubio život 23. septembra 1993.g kao pripadnik Prvog
pontonjerijskog bataljona Prvog krajiškog korpusa.
Siniša Smiljanić, rođen 13. avgusta
1967. godine u Srpcu, poginuo je 23. avgusta 1992. u mjestu Svilaj kao
pripadnik 16. Krajiške motorizovane brigade.
Jusuf Muhić, rođen 22. februara 1964.
godine, poginuo je 10. februara 1993. u mjestu Grebnice, opština Šamac. Bio je
pripadnik Druge Krajiške brigade.
Rifat Huskić, rođen 1. marta 1958.
godine. Bio je pripadnik 27. motorizovane brigade, a tragično je izgubio život
22. februara 1993. u Kobašu.
Dalibor Topić, rođen 25. novembra 1975.
godine u Srpcu. Bio je pripadnik Ministarstva unutrašnjih poslova RS, a
tragično je izgubio život 5. februara 1995. godine u Kobašu.
Boro Jevrić, rođen 7. aprila 1962.
godine u Varešu. Teško je ranjen na Paljeniku, ozrensko-vozućko ratište, 21.
jula 1995. godine, a od posljedica ranjavanja je preminuo 31. jula 1995. u
Banjaluci kao pripadnik Prve srbačke lake pješadijske brigade.
Veljko Petrović, rođen 12. januara 1960.
godine u mjestu Vasovine, opština Zavidovići. Bio je pripadnik četvrte Ozrenske
brigade, a poginuo 10. septembra 1995. u mjestu Lozna. Sahranjen je 2004.
godine u Kobašu nakon identifikacije koja je obavljena DNK analizom.
Golub Janjušić, rođen 13.7.1965. godine
u Zenici. Bio je pripadnik 9. bataljona Vojne policije Doboj a poginuo
12.9.1995. godine u Doboju prilikom bombardovanja od strane NATO avijacije za
vrijeme obavljanja borbenih zadataka.
U ime Boračke organizacije Srbac
prisutne je pozdravio predsjednik Goran Plotan koji je rekao da su borci ovoga
kraja dali veliki doprinos odbrani Republike Srpske i da je zadatak svih da
čuvaju uspomene na njih.
„Današnjim parastosom završavamo
obilježavanje stradanja naših Srpčana na ozrensko-vozućkom ratištu,ali sjećanje
na njih nikad ne smije da izblijedi.Uvjek se trebamo sjećati tih junaka sa
Ozrena i Vozuće i svih boraca Vojske RS.Boračka organizacija će prema svojim
mogućnostima uvjek pomagati porodice poginulih,ratne vojne invalide, borce VRS
.A da je suživot sa drugim narodima moguć pokazuje i ovaj spomenik gdje su na
spomen ploči uklesana imena osmorice poginulih boraca odbrambeno-otadžbinskog
rata.To je dokaz da u vremenima koja dolaze možemo zajedno živjeti i stvarati
kako ovu mjesnu zajednicu tako našu opštinu i Republiku Srpsku da nikad više na
ovim prostorima ne dođe do sukoba i da budemo dobre komšije ,dobri prijatelji i
dobri građani ove opštine i naše RS „rekao je Plotan i zahvalio se učenicima
OŠ“Jovan Jovanović Zmaj“ iz Kobaša na prisustvu parastosu.
Spomenik poginulim borcima VRS iz Kobaša
ispravljen je prošle godine a njegovu izgradnju finansijski su pomogli
Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite i Opština Srbac.
Parastosom u Kobašu završeno je obilježavanje Dana sjećanja na Srpčane stradale na ozrensko-vozućkom ratištu koji je trajao tri dana i obuhvatio je polaganje cvijeća i parastos za poginule borce koji je održan u spomen sobi, centralnom spomen obilježju i spomen kosturnici na gradskom groblju u Srpcu,akademijom u Domu kulture i maršom “Stazom egzodusa” koji je održan juče od Tumara do Stoga na vozućkom ratištu, u kojem je učestvovalo oko 100 Srpčana.
Srpska pravoslavna crkva obilježava danas Usjekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja.Uspomenu na smrt proroka, preteče i krstitelja Svetog Jovana obilježavaju pravoslavni hrišćani i SPC, koja ovaj praznik svrstava među slave.
U hrišćanskom svijetu se obilježava kao dan kada je osveštana crkva koju su na grobu Svetog Jovana Krstitelja podigli car Konstantin i carica Jelena.
Tada se podsjeća na stradanje Svetog Jovana, kome je, po naređenju Iroda Antipa, glava odsječena i na tanjiru donesena pred njegovu pastorku, igračicu Salomu.
Sveti Jovan se naziva Krstitelj, jer je krstio Isusa Hrista i u njemu prepoznao Sina Božijeg.
Sveti Jovan se smatra posljednjim velikim prorokom. Naziva se još i Preteča, jer se pojavio prije Hrista i počeo da priprema ljude za hrišćanstvo.
Sveti Jovan je, prema predanju, primjer čvrste i nepokolebljive vjere, poštenja, odvažnosti i istinoljubivosti. Bio je to i uzrok njegovog stradanja jer je javno govorio o nemoralu cara Iroda koji je živio u grijehu sa svojom snahom Irodijadom, majkom Salome.
Prilikom proslave Irodovog rođendana Saloma je odigrala svoj ples, poslije kojeg joj je Irod ponudio da traži šta god hoće. Ona je, na nagovor majke, zatražila glavu Svetog Jovana.
Irodijada je zahtijevala da se svecu odrubi glava i pokopa odvojeno od tijela, u strahu da Sveti Jovan ne vaskrsne.
Dan Usjekovanja vjernici provode u molitvi i strogom postu.
Sveti Jovan se slavi i 20. januara, kao znak poštovanja prema svecu koji je krstio Isusa Hrista.
Stazom egzodusa na Vozući marširalo više od stotinu Srpčana
Maršom “Stazom egzodusa” juče je obilježeno 28 godina od masovnog stradanja Srba sa Vozuće, doline rijeke Krivaje i južnog Ozrena. Učešće u maršu uzelo je i 105 Srpčana među kojima je najviše bilo učesnika Odbrambeno-otadžbinskog rata i članova porodica poginulih boraca, zatim nekoliko članova Planinarskog društva „Videta“, desetak učenika osnovnih i srednjih škola iz Srpca, kao i drugih Srpčana koji su željeli da ovim činom odaju počast stradalim srbačkim junacima. Marš je počeo u 8 časova u Tumarama na Ozrenu poslije liturgije u Crkvi Svete Trojice, a završio u naselju Stog kod Vozuće, u opštini Zavidovići, nakon šest časova pješačenja i pređenih 22 kilometra. Riječ o “kamionskom putu” koji ide pravcem Brijesnica Gornja, Kvrga, Malčići, Borovci, Lozna, Stog, kojim su se Srbi iz Vozuće i doline Krivaje povlačili pred pripadnicima takozvane Armije BiH i plaćenika iz islamskih zemalja koji su protjerali kompletno srpsko stanovništvo sa ovih prostora. U Crkvi Svetog Georgija u Stogu održana je sveta liturgija a nakon toga je kod spomen-krsta, na mjestu gdje je pronađena masovna grobnica, služen parastos, zapaljene svijeće i položeni vijenci u čast poginulih i nestalih pripadnika jedinica Vojske Republike Srpske koji su učestvovali u odbrani srpskog naroda na ovom području. Vijence je položila i delegacija Opštine Srbac i Odbora za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova, delegacija Boračke organizacije opštine Srbac, delegacija učesnika marša kao i delegacija sinova i kćerki poginulih boraca sa područja srbačke opštine. Položeno je cvijeće i na spomen obilježje u čast poginulih Srpčana koje se nalazi u crkvi Svetog Georgija. Priređen je zajednički ručak za sve učesnike a održan je i prigodni program na kojem su uručene brojne zahvalnice koje su, između ostalog, dobili predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije opštine Srbac Dragan Aleksić i predsjednik Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srbac Dragutin Stanojević za dugogodišnji doprinos u obilježavanju manifestacije, zatim Planinarsko društvo “Videta” iz Srpca za dugogodišnje učešće kao i dvanaestogodišnji Damjan Brković iz Srpca kao jedan od najmlađih učesnika marša. Sjećanju na ovaj tragični događaj, ispred Opštine Srbac, prisustvovali su načelnik opštine Srbac Mlađan Dragosavljević i načelnik Odjeljenja za opštu upravu i predsjednik Odobra za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Duško Mitrić, kojima su takođe uručene zahvalnice. Jedan od najstarijih učesnika marša “Stazom egzodusa” i ove godine ponovo je bio Dušan Lepir iz Srpca koji ove godine puni 80 godina i koji je uspio preći cijelu stazu. Svim Srpčanima koji su pješačili stazom egzodusa bio je obezbijeđen besplatan prevoz, majice sa obilježjem marša, hrana i piće, a učesnike marša su pomogli i Ronilački klub “Žabac”, Pekara Sunce i trgovinska radnja “ADS” iz Srpca. U Vozuću je juče putovao još jedan autobus Srpčana u kojem su bili članovi porodica poginulih i nestalih boraca i preživjeli učesnici Odbrambeno-otadžbinskog rata koji su dočekali učesnike marša. Jučerašnjem događaju prisustvovao je i nekadašnji načelnik ratnog saniteta, doktor Milan Pavlović iz Srpca. U ofanzivi koja se dogodila 10. septembra 1995. godine je učestvovalo 23.000 muslimanskih vojnika Drugog i Trećeg korpusa, uključujući odred od oko 600 pripadnika jedinice “El mudžahededin”, potpomognuti NATO snagama za brze intervencije. Tada je spaljeno 30 srpskih sela, protjerano 1.920 srpskih porodica sa 7.680 članova, ubijeno 459 boraca Vojske Republike Srpske i civila, dok se za 129 još traga. Među njima je 29 boraca Prve srbačke lake brigade, od čega je tog dana 24 poginulo a preko 30 ranjeno. U Vozuću se danas vratilo tek 30 porodica. “Nećemo zaboraviti nikad sve one koji su položili svoje živote za Vozuću i za Republiku Srpsku. Nije sporan progon srpskog naroda odavde, sporni su zločini koji su počinjeni nad srpskim narodom i srpskim borcima”, istakao je Zoran Blagojević predsjednik Zavičajnog udruženja Zavidovićana, bivši starješina 4.ozrenske brigade Vojske Republike Srpske. Radan Ostojić predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske, dodao je da je obaveza svih, prije svega prema ljudima koji su dali živote za Srpsku, da je čuvamo, njegujemo i gajimo kulturu sjećanja. Viktor Nuždić v.d. direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica rekao je da ostaje gorak ukus s obzirom na to da za zločine na Vozući, i uopšte na Ozrenu, poput sadističkog odrubljivanja glava i najstrašnijih muka koje su prošli srpski zarobljenici, niko nije dobio odgovarajuću kaznu. On je napomenuo da je odgovarao samo nekadašnji komandant Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakib Mahmuljin pred Sudom BiH, te nekadašnji načelnik Generalštaba takozvane Armije BiH Rasim Delić, osuđen na simboličnu kaznu pred Međunarodnim krivičnim sudom u Hagu. “Međutim, kao što smo i svjedoci, Mahmuljin je pobjegao u Tursku. Prema informacijama koje imamo nije ga stigla zaslužena kazna”, rekao je Nuždić, Organizaciju odlaska Srpčana na Vozuću preuzeo je Odbor za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova koji se, u saradnji sa Opštinskom upravom pobrinuo i oko organizacije Dana sjećanja na stradanje Srpčana na vozućkom ratištu u sklopu koga je u petak organizovano polaganje cvijeća na spomen kosturnici na gradskom groblju u Srpcu, centralnom spomen obilježju i spomen sobi i veče posvećeno stradanju Srpčana na ozrensko-vozućkom ratištu a danas u 11 časova održaće se parastos za poginule borce Vojske Republike Srpske iz mjesne zajednice Kobaš.
Osuda provokacije prilikom obilježavanja stradanja Srpskog naroda Vozuće i doline Krivaje
Rukovodstvo Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila opštine Srbac najoštrije osuđuje jučerašnju provokaciju od strane bošnjačkog naroda. Veoma je nepotrebno i neumjesno da se prilikom čitavog obilježavanja od samog dolaska u selo Tumare prilikom marša pa čitavom rutom marša sve do Stoga kroz Vozuću i sve do Zavidovića voze automobili sa ratnim zastavam tzv. Armije Bosne i Hercegovine uz uz pojačanu muziku i raznorazne pokliče i na taj način provociraju. Mi im ovom prilikom nećemo odgovoriti ni na kakav način ali tražimo od strane MUP-a Zavidovići da privedu licu pravde sve one koji su ova djela vršili i kazne onako kako je propisao zakon. Moramo istaći da je kolonu pod obezbjeđenjem takođe presretala grupa automobila sa pomenutom zastavom te se isključivala na određenim lokacijama i pokazivala srednji prst što je svakako nešto toliko podlo i bezobrazno i na takav način vrijeđajući sve one srpske žrtve zbog kojih smo se i okupili na Vozući. Ovom prilikom moramo istaći da im je organizacija od strane MUP-a zakazala i nije to prvi put ali je kap koja je prelila čašu. Ima dovoljno dokaza da se svi vinovnici ovog gnusnog čina pronađu i privedu licu pravde i kazne. Ovo još jednom pokazuje da je Bosna i Hercegovina jedna apsurdna država u kojoj nema mjesta za Srbe i Srpsko življe. Mi porodice i potomci poginulih srpskih junaka samo želimo da dostojanstveno obilježimo stradanje naših najmilih. Ovom prilikom naglašavamo da niko od učesnika marša niti jednom jedinom riječiju niti gestom nije izazvao na ovakvu reakciju bošnjaka a skoro pa svake godine sa druge strane dobijamo raznorazne provokacije, stoji u saopštenju koje je potpisao predsjednik Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila opštine Srbac Dragutin Stanojević.
Da rata više ne bude: Veče posvećeno sjećanju na stradanje Srpčana na Vozući ponovo probudilo najjače emocije
Himnama ,,Moja Republika“ i ,,Bože pravde“ i
minutom ćutanja za sve stradale borce, sinoć je u Domu kulture ,,Uglješa Kojadinović“
Srbac počelo veče posvećeno stradanju Srpčana na ozrensko-vozućkom ratištu.
Manifestaciji su prisustvovale porodice stradalih Srpčana, načelnik opštine Mlađan Dragosavljević, direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Radan Ostojić, predsjednica Republička organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac, predsjednik Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Dragutin Stanojević, predsjednik Boračke organizacije opštine Srbac Goran Plotan, poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Radojica Vidović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Milorad Kojić, iguman manastira Osovica arhimandrit Teofil, predstavnici udruženja proisteklih iz odbrambeno-otadžbinskog rata i brojni drugi građani.
Tokom večeri, prisutni su čuli o ratnim
dešavanjima, posljedicama i žrtvama koje je podnijelo stanovništvo, borci i
porodice stradalih čije rane nakon gubitka najdražih nisu i nikada neće zarasti. Zajednička želja svih
koji su se sinoć obratili jeste da se rat nikada ne ponovi, ali i da se očuva
sjećanje na one koji su živote dali za slobodu svog naroda i na 10.septembar 1995.godine – datum kada su 24
srbačkih borca izgubili živore braneći Republiku Srpsku.
Načelnik opštine Srbac Mlađan Dragosavljević
je rekao da je povod za okupljanje bio obilježavanje jednog od najtužnijih dana
u istoriji naše lokalne zajednice koga se već 28 godina prisjećamo sa bolom i
tugom, ali i ponosom.
,,Vijest koja je 10.septembra 1995.godine
prostrujala Srpcom nikoga nije ostavila ravnodušnim. To je bio dan najveće
žalosti u novijoj istoriji našeg grada i dan koji svake godine obilježavamo u
znak sjećanja na borce koji su punih 16 mjeseci,pored velikih ljudskih
gubitaka, časno i požrtvovano štitili narod Vozuće pred najezdom višetruko
brojnijih neprijatelja. Vozuća će uvijek ostati velika tuga našeg naroda, ali i
veliki ponos, jer, zahvaljujući našim borcima koji su hrabro stajali na prvim
borbenim linijama, danas imamo svoju domovinu, otadžbinu, svoj jezik,
promovišemo svoju vjeru i slavimo krsnu slavu“, rekao je načelnik
Dragosavljević i dodao da se naša lokalna zajednica trudi da uloži maksimum
napora kako bi se sjećanja sačuvala i prenijela na mlađe generacije, a u tom
pogledu velika je zasluga Odbora za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova.
Načelnik je istakao da u prilog tome govori i veliki broj Srpčana koji svake
učestvuju u Maršu stazama egzodusa, ali i sve veći broj građana koji prisustvuju
obilježavanjima ovog, ali i drugih
datuma važnih za istoriju našeg kraja. Dragosavljević je naglasio da će opštinska
uprava i dalje biti podrška porodicama poginulih boraca, a naredne godine u
planu je povećenje iznosa sredstava koji se iz budćeta izdvaja za pomoć
pomenutim kategorijama.
Republički centar za istraživanje rata, ratnih
zločina i traženje nestalih lica je jedna od krucijalnih institucija u borbi
Republike Srpske za otkrivanje prave istine o otadžbinskom ratu i borbe protiv
svih vidova omalovažavanja, pogrešnog tumačenja i skrnavljenja herojske borbe i
uloge Vojske Republike Srpske.
Direktor Cenrtra Viktor Nuždić je rekao da
je rat jedna specifična pojava koju smo svi doživjeli, a najteže posljedice,
ona je ostavila na članove porodica koji su izgubili svoje najmilije. Svi
moramo biti svjesni toga da nije bilo Vojske Republike Srpske, danas ne bi postojala
ni Republika Srpska, koja je jedini garant opstanka srpskog naroda na ovim
područjima. Istakao je da je veoma važno da se kultura sjećenja prenese na
mlađe naraštaje.
,,Bez bojazni da će za njih to biti stresno
i traumatično, djeci treba govoriti o tome šta je rat i šta on sa sobom nosi i
šta iza sebe ostavlja. Oni trebaju čuti o tome šta je rat kako bi znali
cijeniti mir, kako bi znali cijeniti žrvu onih koji su živote ugradili u
temelje Republike Srpske. Republike Srpska je garant opstanka Srba na ovim
prostorima i zato je potrebno da vjerujemo institucijama, ali i da se ovakvi
datumi obilježavaju kako se ne bi izgubilo sjećanje na ono što se dešavalo tih
septembarskih dana ozrensko-vozućom ratišu“, rekao je Nuždić i dodao da je
Vojska Republike Srpske uspjela da spriječi genocid nad srpskim narodom kakav
se desio četrdeseth godina prošlog vijeka, a Srpčani su pokazali da su velike
patriote sami tim što je Srbačka laka brigada formirana i prije roka predviđenog
komandom.
Potresno i emotivno bilo je obraćanje
predsjdnika Boračke organizacije opštine Srbac, borca Prve lake pješadijske
brigade Gorana Plotana, koji je na vozućkom ratištu zadoio teške rane i postao
stopostotni ratni vojni invalid.
,,Ovih dana se sjećamo stradanja Srpčana na
ozrensko-vozućkom ratištu i podsjećamo na 10.septembar 1995.godine, kada je
veliki broj mojih saboraca izgubio život. Učesnik sam odbrambeno-otadžbinskog
rata u kojem sam od dejstva gelera zadobio teške povrede ruke, nogu i stomaka. Život
su mi spasili moji saborci koji me nisu ostavili, već su me izvukli i prućili
mi prvu pomoć. Dalje liječenje je bilo sporo, višemjesečno, teško i neizvjesno
uz brojne operacije i boravak u više bolnica. Danas, toliko godina poslije,
sjećanja su i dalje svježa, neizbrisiva i svaki put izazivaju bezbroj raznih
emocija i mislim da će tako ostati dok sam živ“, rekao je Plotan i dodao da će
kao predsjednik Boračke organizacije uložiti maksimalan trud da se poboljša
status boračkih kategorija, kao i da se važni ljudi, datumi i jubileji sačuvaju
od zaborava. Kao jednu od važnih aktivnosti istakao je održavanje istorijskog
časa u osnovnim i srednjim školama u Srpcu koji su ovegodine po prvi put
održani, a za koje će se zalagati da postanu obaveza i tradicija.
Radan Ostojić
,,Danas smo ovdje da evociramo uspomene na ratne
događaje i na našu stradalu braću. Ono što treba istaći je to da njihove žrtve
ne smiju bitiuzaludne, to jeste da društvo u cjelini, prvenstveno BORS, mora da
pomogne porodice stradalih i radi na očuvanju Republike Srpske. Obaveza
očuvanja Republike Srpske ostavljena je svima nama i moramo da je prenesemo na
mlađe koji se rata ne sjećaju i koji su poslije rođeni. Nadamo se da će pred
lice pavde biti izvedeni svi koji treba da budu i da će pravda i istina biti
zadovoljene“, rekao je Ostojić i dodao da sjećanje na Vozuću kao ratište ne smije
biti zaboravljeno, jer je ona bila veoma važno ratište u borbi za Republiku
Srpsku i mjesto stradanja brojnih boraca čije su porodice i danas neutješne.
Organizator obilježavanja Dana sjećanja na
stradanje Srpčana na ozrensko-vozućkom ratištu 10.septembra 1995.godine je Odbora
za njagovanje tradicija oslobodilačkih
ratova na. Predsjednik Odbora Duško Mitrić kaže da su, u znak sjećanja na stradale,
na nekoliko lokacija prislužene svijeće i položeno cvijeće, a parastos je
služen kod Spme-obiležja u Srpcu. Nasatavk obilježavanja ovog važnog datuma se
nastavlja sutra, odlaskom u Stog, a završava se parastosom za poginule borce iz
Kobaša.
,,Opštinska uprava Srbac poklanja veliku
pažnju obilježavanju značajnih datuma i jubileja oslobodilačkih ratova na
području opštine Srbac. U toku godine, imam oko 40 događaja koje obilježavamo,
a obilježavanje Dana sjećanja na stradanje Srpčana na ozrensko-vozućkom ratištu
je jedan od bitnijih momenata, ne umajujući značaj ostalih događaja. Ove
godine, veče je održano u Domu kulture, kako bi što veći broj građana mogao
večeras biti sa nama i kako bismo pokušali povećati broj građana koji će doći i
svojim prisustvom potvrditi da žele dati doprinos očuvanju sjećanja na stradale
borce i važne datume“, rekao je Mitrić.
U drugom dijelu večeri održana je promocija
knjige ,,Ratne priče“ čiji je autor dr Milan Pavlović, načelnik ratne
sanitetske službe Prve srbačke lake pješadijske brigade.
Pisac i recenzent knjige Žarko Šarić kaže da
ima utisak kao da se Srpčani, skloni pričanju i zapisivnaju, u posljednje
vrijeme utrkuju da, ono što je vjekovima i decenijama propušteno, ispričaju i
zapišu o svom zavičaju, ističući da je to za svaku pohvalu.
,,Rezultat te utrke su sve brojnije knjige i
sve brojniji autori koji, na zadovoljstvo svih nas i budućih generacija, ostavljaju vrijedna svjedočanstva o našoj
prošlosti, životu predaka i njihovoj upornoj borbi da, uprkos raznim
iskušenjima, u svojoj domovini opstanu i ostanu. U ovaj kontekst se uklapa i
ovaj večerašnji događaj, ova knjiga i njen autor. Ova knjiga će vam pričati
brojne istinske priče. Da je u njene korice položeno puno tuge,
zaključujemo već po naslovu, jer je malo
ratnih priča, ako ih uopšte i ima, koje će nas nasmijati i razveseliti“, reako
je Šarić, istakavši da je knjiga doktora Pavlovića svjedočanstvo o ratnim
dešavanjima u kojem autor govori o stradanju čovjeka uopšte, ne upirući prstom
ni u koga.
Drugi recenzent knjige je profesor Miloš Milnčić.
,,Za 36 ratnih priča dr Pavlovića pomislilo
bi se da imaju isključivo lokalni karakter, što jednim dijelom to i jeste tačno.
Uz doktorovu stvaralačku radionicu,
ponuđeni zapis ima itekako snažnu poruku. Pisan senzibiltetom i smislom za dopadljenski
izraz takve priče nadrastaju lokalni karakter. Žanrovska forma, kritička
zapažanja i odabir detalja portretišu doktora koji će sa odabranom ekipom
obavljati misiju zbog koje su pohvaljivani i do danas zapamćeni. Čitalac ove knjige
upoznaje doktora Pavlovića kao vrsnog znalca književnog zanata. Priče se mogu
čitati kao vijenac, hronolški i pojedinačno, a stil i jezik bliski su svakom
čitaocu, tako da knjigu toplo preporučujem“, rekao je Milinčić.
Prigodnim i toplim riječim o knjizi i
autoru, prisutnima su se obratili Vićo Kovačević i doktorica Branka Tegeltija.
Doktor Milan Pavlović, autor knjige, kaže da
je nezahvalno govoriti o svojoj knjizni, jer autoru nije lako da je hvali, niti
da je kudi. Za ,,Ratne priče“ kaže da su nastale iz želje da se sačuvaju od
zaborava sve one situacije u kojim se čovjek nalazio tokom ratnih zbivanja.
,,Samo sjećanja mogu da povežu prošlost i sadašnjost,
samo ona mogu da od zaborava sačuvaju ono što se zaboraviti ne smije i samo ona
mogu pomoći da oni koji su otišli sa ovog svijeta ostanu sa nama i u nama.
Teško je zamisliti da se neke stvari mogu dogoditi u civilizovanom svijetu, a
dogodile su se nama i upravo to što se dogodilo ne smijemo zaboraviti i moramo
vječnočuvati uspomenu na naše mučenike. Ovo je jedna mala knjiga jednog pisca amatera
koja je zamišljena kao zbirka riječi o događaju koji se zove rat“, rekao je
doktor Pavlović i dodao da, poslije rata ostaju udovice, siročad i uplakane majke,
ali da među ljudima ne treba razvijati mržnju i želju za osvetom, već samo moliti Boga da rata više nikad ne bude.
Izdavač knjige ,,Ratne priče“,nesvakidašnjeg
svjedočanstva o veličini naše borbe, o stradanju, umiranju, ali i o ljubavi,
prijateljstvu, požrtvovanosti i milosrđu, je Republički centar za istraživanje
rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.
U narednom periodu u planu je i objavljivanje dopunjenog izdanja knjige, jer ,,pero“ doktora Pavlovića čuva još uvijek neispričane priče.
O Vozući – simbolu tuge,hrabrosti,herojstva i požrtvovanosti pripadnika SLB govore Duško Mitrić,Vićo Kovačević,dr Milan Pavlović i Goran Plotan
U subotnjoj emisiji Gosti programa
Radio Srpca, od 10 časova govorićemo o obilježavanju 28.godišnjice stradanja
Srpčana na ozrensko-vozućkom ratištu 9. i 10.septembra 1995.godine.
Iz Srpca će i ove godine u maršu
„Stazom egzodusa 2023” 10.septembra učešće uzeti porodice poginulih
boraca,demobilisani borci,predstavnici opštinske uprave i brojni građani .O
tragičnim događajima na Vozući gdje su se borci srbačke brigade punih 16 mjeseci
borili da zaštite srpsku nejač na nezgodnom planinskom prostoru za Radio Srbac
govore predsjednik Odbora za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova opštine
Srbac Duško Mitrić, potpukovnik Vojske RS Vićo Kovačević borac prve
kategorije,srbački ljekar u penziji dr Milan Pavlović koji je tokom
četverogodišnjeg rata bio načelnik Sanitetske službe pri SLB ,i predsjednik BO
Srbac Goran Plotan,RVI prve kategorije.
Svi oni uputili su poziv građanima
opštine Srbac da prisustvuju večeras Akademiji od 19 časova u Domu kulture
Srbac koja će biti upriličena povodom stradanja Srpčana na Vozući a u drugom
dijelu večeri biće održana promocija knjige “Ratne priče” autora dr Milana
Pavlovića.
“Knjiga „Ratne priče“je podsjetnik na
one koji su poginuli 9.i 10.septembra.To je jedna mala zbirka od puno
događaja,koja je pisana sa namjerom da ostavi trag na jedno zlo doba koje se
zove rat.Pisao sam sa moje osmatračnice i opisivao ono što je bilo ružno i
teško kao što je bilo ranjavanje.U mojoj knjizi su opisane i izbjeglice.Treba
zamisliti kako to izgleda kolona koja ide sa kesama u rukama ,napušta zgarišta
svojih domova i ne nosi sa sobom ništa osim uspomena na rodni kraj.Treba
zamisliti i te borce koji su po mjesec dana bili u rovovima,u zemlji,i na mrazu
i na žegi i na kiši u nezamislivim higijenskim uslovima.Pisao sam u knjizi i o
ljubavi,i o djeci,opisivao sam mjesta gdje su se borci nalazili i sve ono što
je napisano sam vidio ,doživio i preživio i kao pisac amater stavio te svoje
riječi u slova sa željom da ostane uspomena na stradale borce na vozućkom
ratištu 10.septembra“rekao je dr Pavlović.
„Kroz naš sanitet prošlo je 529
ranjenih ljudi i oko tri hiljade bolesnih u toku rata .Mi smo to radili na onaj
način kako je to situacija zahtjevala ,ne po nekim standardima već po
principima koje je zahtjevao rat.Mnogo je ljudi poginulo,ali od posljedica
ranjavanja mogu reći da smo praveći dobar posao uspjeli da su mnogi ljudi
ostali živi i mi se možemo ponositi da je taj postotak umrlih od posljedica
ranjavanja jako nizak ,20 puta niži nego postotak ranjavanja američkih vojnika
u Vijetnamu.Zbog toga sam posebno zadovoljan,sretan i ponosan.U tom ratnom
ciklusu smo se morali snalaziti kako smo znali i umjeli,a sretna je okolnost
što je taj sanitet uvijek bio naslonjen na neku jedinicu i da su nas dobro
čuvali.Bilo je tu svakakvih događaja a od svih je rijetko koji bio sretan,svi
su bili tužni i tragični.Vidio sam mnogo rana i kad bi me neko pitao koga mi je
najteže bilo žao, uvijek sam odgovarao da su me boljele sve njihove rane.
Iskrena sreća, ona kratkotrajna, je bila kad sam dolazio kući i susreo se sa svojom
familijom“rekao je dr Milan Pavlović.
Prisjećajući se ratnog perioda
potpukovnik Vojske RS Vićo Kovačević borac prve kategorije,je rekao da je prvi
put mobilisan 1991.godine kao pripadnik teritorijalne odbrane i da je sa
brigadom prošao sva ratišta od derventskog,preko brodskog,oraškog,trebavskog,srbobranskog,,ozrensko-vozućkog
i na kraju gradačačko koje je bilo nekako u smiraj rata.
„Na tom ratnom putu izuzetno je teško
bilo derventsko-brodsko ratište i oraško a što se tiče ozrensko-vozućkog
ratišta ono je ipak za nas Srpčane bilo najteže zbog konfiguracije
terena,daljine,nemogućnosti snabdjevanja i doturanja borcima na prvoj liniji
hrane i municije, izvlačenja ranjenika ali i dosta je nažalost bilo
ranjenih.Sanitetska služba i dr Pavlović su mnogo doprinjeli da danas imamo
dosta živih ljudi .Znači bilo je to ratište gdje je bilo vrlo teško ratovati,a
srbačka brigada je sve iznijela i borila se za srpsku nejač punih 16
mjeseci.Posebno su se dobro ponijeli borci Drugog bataljona koji su bili na
Paljeniku.A tog 10.septembra je krenula strahovita ofanziva iz vazduha i sa
zemlje, negdje oko 24 hiljade vojnika Armije BiH uz podršku NATO avijacije na
nas koji smo bili i do 10 puta slabiji i taj dan je odbrana Vozuće
popustila“prisjeća se Kovačević.
Kovačević je pohvalio istorijske
časove kao novinu koju su od ove godine uveli za učenike završnih razreda
osnovnih i srednjih škola.
„Prošli smo kroz sve škole i želim da
se kao jedan od predavača zahvalim menadžmentima škola.Mislim da je to prava
stvar i samo je u budućnosti treba razvijati da zaživi kao tradicija jer
stvaraće ljude koji će biti spremni da u budućnosti brane ono što smo mi
stvorili“ rekao je Kovačević.
Govoreći o učešću Srpčana u maršu
Stazom egzodusa dugom 22 kilometra,predsjednik Odbora za njegovanje tradicija
oslobodilačkih ratova opštine Srbac Duško Mitrić je rekao da je iz godine u
godinu veliko učešće građana svih generacija od školskog uzrasta pa do onih
koji su u poodmaklim godinama.
„Obezbjeđen je prevoz autobusima za
porodice poginulih boraca,RVI,borce koji nisu u stanju da prepješače tu stazu
kao i za sve ostale građane .Radi se o tri autobusa i više putničkih automobila
koji će se uputiti ka Vozući u nedjelju 10.septembra“.
Govoreći o ratištima koja je prošao
Mitrić je rekao da je bio pripadnik 16.motorizovane krajiške brigade
,Inžinjerijski bataljon i da je poziv za mobilizaciju dobio u junu 1991.godine.
„Smatrao sam da je to neka vojna
vježba koja će trajati jedno određeno vrijeme.U septembru 1991.godine moja
jedinica je prešla rijeku Savu sa namjerom da zaštiti srpski narod u Zapadnoj
Slavoniji ,a bio sam sa jedinicom angažovan na proboju koridora i sva ta
ratišta od dobojskog,brodskog,modričkog,zatim oraško,brčko,a bio sam i na
vlašićkom i teslićkom ratištu.Negdje su najteži trenutci bili ono kad krećemo
od kuće na ratište i kad se pozdravljamo sa porodicom. Razmišljajući i o svojoj
porodici mogu reći da je tada bila velika zabrinutost jer smo bili pod
sankcijama i nestašicama hrane i svega onog što je bilo potrebno za život u
ratu.Zato mogu sa ovog mjesta poručiti da se to nikad i nikom ne dogodi.Mi u
opštini Srbac smo imali sreću da ovdje nije bilo iseljavanja stanovništva ali
imao sam priliku da prođem mnoga ratišta i vidim spaljene i napuštene kuće i
sve ono što Srbac hvala Bogu nije doživio“rekao je Mitrić.
„Novina koju smo uveli oko održavanja
istorijskih časova po školama će sigurno u budućnosti dati rezultate.Ideja je
bila da pokušamo našoj omladini ispričati istinu o proteklom
odbrambeno-otadžbinskom ratu ali iz ugla samih učesnika rata tako da djeca dobiju
pravu informaciju.Akcenat je da djecu učimo da nikog ne treba da mrze ali
istovremeno da poštuju svoje i da znamo ko smo i šta smo, da budemo jedinstveni
jer bez toga nema budućnosti“rekao je Mitrić.
Predsjednik Boračke organizacije Srbac
Goran Plotan,teško je ranjen od granate 10.septembra 1995.godine na Vozući
,ratni je vojni invalid prve kategorije.
„Ja sam 10.septembra bio na položajima
srbačke brigade,Interventni vod je mjesec dana bio na Vozući gdje smo po
potrebi komande išli na više linija.Nas četvorica smo ostali i nismo imali
šanse da se izvučemo.Teško sam ranjen od granate u glavu,obe ruke i noge,a
najviše je nastradao stomak .Moram istaći Radovana Smiljanića iz Kaoca koji je
ostavio pragu i došao da mi pomogne da me iznesu do puta gdje je već čekao naš
sanitet za transport.Iz Banjaluke sam hitno prebačen na VMA u Beograd gdje sam
u bolnici ostao više od 8 mjeseci i danas živim sa velikim posljedicama tog
ranjavanja.Zahvalio bih se svima, doktoru Pavloviću i sanitetu i mogu reći da
je u svemu ovom SLB časno i pošteno branila svoje položaje“rekao je Plotan i
dodao da danas Boračka Organizacija opštine Srbac ima oko 1954 člana od čega je
300 ratnih vojnih invalida i 90 porodica poginulih boraca .
„Fond solidarnosti je za tri godine
postojanja realizovao 43 akcije i mislim da je to jedna dobra stvar za sve
demobilisane borce i ratne vojne invalide koji ne mogu konkurisati za program
zbrinjavanja Vlade RS. Veliku podršku imamo od opštinske uprave na poboljšanju
života naših demobilisanih boraca .Za ove tri godine smo napravili 5 stambenih
objekata.Imamo još oko 4 paketa završiti za drugu listu i ja se nadam da ćemo
to uspjeti završiti do kraja godine da bi početkom marta iduće godine krenuli
sa trećom listom za pomoć u adaptiranju stambenih objekata“rekao je Plotan.
Emisija je na programu u subotu
9.septembra u 10 časova na frekvenciji 93,2 MHz i putem interneta radiosrbac.com.
Odata počast srbačkim borcima stradalim na ozrensko-vozućkom ratištu
Prošlo je punih 28 godina od jednog od najtužnijih datuma u istoriji naše opštine, 10. septembra 1995. godine, kada su na Vozući za jedan dan poginula 24 borca Srbačke brigade, dok je preko 30 njih ranjeno. Tim povodom i ove godine su obilježeni Dani sjećanja na stradanje Srpčana na vozućkom ratištu koji su počeli danas polaganjem cvijeća na spomen kosturnici na gradskom groblju, spomen sobi i centralnom spomen obilježju. Cvijeće su položile porodice poginulih boraca, zajednička delegacija Opštine Srbac i Odbora za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova, delegacija Četvrte ozrenske brigade na čelu sa komandantom Zoranom Blagojevićem i druge delegacije. Parastos za poginule, nestale i umrle borce služili su protonamjesnici Petko Vuković i Aleksandar Kusturić. Predsjednik Odbora za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova, Duško Mitrić, rekao je da je naša obaveza da se uvijek podsjećamo stradanja koje se dogodilo na vozućkom ratištu kada je lokalno stanovništvo i jedinice Vojske Republike Srpske napao višestruko nadmoćniji neprijatelj, predvođen odredom “El Mudžahid” potpomognut NATO avijacijom. “Naša brigada je punih 16 mjeseci odolijevala višestruko brojnijem neprijatelju koji je počinio stravične zločine. Deset naših sugrađana koji su sahranjeni u spomen kosturnici nikada nisu identifikovani jer su prvo ubijeni na svirep način a zatim su njihovi ostaci spaljivani i uništavani i sve se činilo da se nikada ne otkrije njihov identitet”, rekao je Mitrić. On je podsjetio da obilježavanje Dana sjećanja na stradanje Srpčana na vozućkom ratištu traje do 11. septembra i dodao da će u nedjelju, 10.9.2023. biti organizovan marš “Stazom egzodusa” od Tumara do Stoga, dugom 22 kilometra, dok će u ponedjeljak u 11 časova biti održan parastos za poginule borce Vojske Republike Srpske sa područja mjesne zajednice Kobaš kod spomen obilježja koje je otkriveno prošle godine. Ispred Opštinske uprave današnjim događajima su prisustvovali načelnik opštine Mlađan Dragosavljević i zamjenik načelnika opštine Vladimir Gužvić sa saradnicima, a pored predstavnika brojnih organizacija koje okupljaju boračke kategorije, javnih preduzeća i ustanova, odbornika Skupštine opštine i drugih građana, odazvao se i veći broj učenika osnovnih škola iz Sitneša i Srpca i Centra srednjih škola “Petar Kočić” iz Srpca kojima je ovo bio svojevrsni istorijski čas. Kod centralnog spomen obilježja prisutnima se obratio načelnik štaba Prve srbačke lake pješadijske brigade, potpukovnik Vićo Kovačević, koji je rekao da je tokom 16 mjeseci provedenih na ozrensko-vozućkom ratištu poginulo i nestalo 45 ljudi iz Srpca uz veliki broj ranjenih. “Nijedna druga brigada osim srbačke brigade i domicilnog stanovništva nije toliko dugo odolijevala napadima neprijatelja na ovom području. To je iziskivalo ogromne napore u ljudskom faktoru i materijalnim sredstvima i porodice poginulih i nestalih treba da budu ponosne što su imale tako hrabre sinove i braću koji su ostavili svoje živote za krst časni i slobodu zlatnu”, rekao je Kovačević. On podsjeća da je naročito veliki teret tokom oanzive 10. septembra 1995. godine iznio drugi bataljon srbačke brigade čije su se snage našle na težištu napada neprijatelja. “I pored herojskog otpora došlo je do popuštanja linija odbrane a posebno je ugrožena bila kota Paljenik koja je neprijatelju tokom čitavog rata bila trn u oku. Tu je grupa srbačkih boraca ostala u okruženju i svi su izginuli. Svi pokušaji uspostavljanja novih linija odbrane nisu uspjeli i brigada se u konačnici povukla u Srbac a nakon svega dva do tri dana, izmorena i izmučena morala se uputiti na gradačačko ratište”, rekao je Kovačević. Ističe da su se preduzimale mjere traženja posmrtnih ostataka srbačkih boraca na Vozući i da je jedan broj njih identifikovan, a još uvijek se ne zna sudbina 10 boraca. “Iz sadašnje perspektive, veoma su male šanse da ćemo u tome uspjeti iako nikada nismo odustali”, istakao je Kovačević. Obilježavanje Dana sjećanja nastavlja se večeras u 19 časova u Domu kulture “Uglješa Kojadinović” u Srpcu kada će biti održano memorijalno veče uz promociju knjige “Ratne priče”, autora dr Milana Pavlovića a u ranim jutarnjim časovima u nedjelju, 10. septembra grupa od oko stotinu Srpčana krenuće na marš “Stazom egzodusa 2023” u dužini od 22 kilometra, koji kreće u Tumarama i završava kod pravoslavnog hrama u Stogu gdje će biti održan parastos za poginule borce na ozrensko-vozućkom ratištu. U sklopu obilježavanja Dana sjećanja, delegacija koju su činili predsjednik Odbora za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Duško Mitrić, ratni zamjenik komandanta Prve srbačke lake pješadijske brigade Sveto Stojaković, ratni načelnik štaba srbačke brigade Vićo Kovačević, predsjednik Boračke organizacije opštine Srbac Goran Plotan i član predsjedništva skupštine Boračke organizacije Srbac Zoran Drinić posjetila je juče u Banjaluci ratnog komandanta srbačke brigade. pukovnika u penziji Miodraga Suvajca. Posjeta se održava redovno od trenutka kada ratni komandant, zbog zdravstvenih problema, nije u mogućnosti da lično prisustvuje ovim obilježavanjima. Iako slabog zdravstvenog stanja, pukovnik Suvajac je pozvao srbačke borce da budu složni i jedinstveni, da se ne dijele po bilo kom osnovu i čuvaju Republiku Srpsku.
Program obilježavanja Dana sjećanja na stradanje Srpčana na ozrensko-vozućkom ratištu
Program obilježavanja Dana sjećanja na stradanje Srpčana na
ozrensko-vozućkom ratištu od 8. do 11. septembra
Petak, 8.9.2023.
10.00 Polaganje cvijeća na Spomen kosturnici na gradskom groblju
u Srpcu
10.30 Polaganje cvijeća u Spomen sobi u Srpcu
11.00 Polaganje cvijeća i pomen parastos na Centralnom spomen
obilježju u Srpcu
19.00 Veče posvećeno stradanju Srpčana na ozrensko-vozućkom
ratištu 10.9.1995.godine – Dom kulture “Uglješa Kojadinović” u Srpcu (promocija
knjige “Ratne priče” doktora Milana Pavlovića)
Nedjelja, 10.9.2023.
3.00 Okupljanje učesnika marša „Stazom egzodusa 2023“ ispred
motela „Hrast“ u Srpcu i organizovan odlazak autobusima na marš od Tumara do
Stoga u dužini od 22 kilometra
10.00 Polazak autobusa za odlazak na parastos u mjesto Stog
(opština Zavidovići) sa parkinga pored Opštinske uprave opštine Srbac (porodice
poginulih boraca i demobilisani borci koji ne učestvuju u maršu)
Ponedjeljak, 11.9.2023.
11.00 Pomen parastos poginulim borcima Vojske Republike Srpske
sa područja Mjesne zajednice Kobaš
Pozivaju se građani opštine Srbac da se pridruže obilježavanju
ove manifestacije od značaja za opštinu Srbac kako bi na dostojanstven način
odali počast borcima Prve Srbačke lake pješadijske brigade i drugih ratnih
jedinica VRS koji su stradali na vozućkom i drugim ratištima braneći Republiku
Srpsku.
Zbog tehničke neispravnosti vozila sankcionisan 41 vozač
Policijska službenici Policijske uprave Gradiška u cilju povećanja stepena bezbjednosti svih učesnika u saobraćaju, realizovala je regionalnu akciju u oblasti bezbjednosti saobraćaja sa akcentom na kontrolu tehničke ispravnosti autobusa kojima se vrši organizovani prevoz djece osnovnih i srednjih škola, kao i kontrolu tehničke ispravnosti drugih vozila. Tokom navedene akcije, policijski službenici Policijske uprave Gradiška, ukupno su kontrolisali 119 učesnika u saobraćaju, te je po akcentu akcije sankcionisan 41 učesnik. 41 učesnik je sankcionisan zbog tehničke neispravnosti vozila, a 2 vozila su odbila da se podvrgnu vanrednom tehničkom pregledu. Takođe, izvršena je kontrola 28 vozača autobusa, koji su u saobraćaju zatečeni da upravljaju tehnički ispravnim vozilima. Vozač koji u saobraćaju na putu upravlja vozilom koji nema ispravne propisane uređaje za upravljanje, uređaje za zaustavljanje, pneumatike i uređaje za spajanje vučnog i priključnog vozila, isključiće se iz saobraćaja i kazniti novčanom kaznom u iznosu od 100,00 do 300,00 KM, dok će novčanom kaznom u iznosu od 40,00 KM biti sankcionisan vozač koji u saobraćaju na putu upravlja vozilom koje nema ispravne propisane ostale uređaje ili opremu (svjetlosno-signalne uređaje, uređaje za davanje zvučnog signala i dr.).
Policijska uprava Gradiška apeluje na sve učesnike u saobraćaju da poštuju zakonske propise, a posebno na vozače motornih vozila da brzinu kretanja svojih vozila prilagode osobinama i stanju puta, te da u saobraćaju upravljaju sa tehnički ispravnim vozilima, kako bi vlastitu sigurnost i sigurnost drugih građana podigli na što veći nivo.
Nova akcija Fonda solidarnosti Boračke organizacije Srbac
Fond solidarnosti Boračke organizacije opštine Srbac juče je
realizovao osamnaestu akciju na pružanju pomoći svojim članovima iz svog drugog
programa koji se realizuje na osnovu prijedloga dostavljenih iz Mjesnih
boračkih organizacija.
Ratku Radoniću borcu prve kategorije i ratnom vojnom invalidu
sedme grupe iz Lilića, Fond je pomogao u zamjeni dotrajale stolarije na
porodičnoj kući, tako da mu je postavljena nova stolarija.
Ukupna vrijednost postavljene stolarije iznosi 3.500 KM, od čega
je Fond solidarnosti Boračke organizacije opštine Srbac učestvovao sa 2.100 KM,
dok je Ratko obezbjedio preostali iznos.
Ratko Radonić je izrazio zahvalnost Boračkoj organizaciji
opštine Srbac na pruženoj pomoći u stvaranju boljih životnih uslova rekavši da
sam ne bi mogao obezbjediti ukupna sredstva neophodna za zamjenu stolarije.
Goran Plotan, predsjednik Boračke organizacije opštine Srbac
ističe da je Fond uveliko opravdao svoje postojanje, jer je pomoć pružena
mnogim članovima Boračke organizacije.
„Do kraja godine planiramo završiti ovaj drugi program, imamo planirane još četiri akcije, a realizacija u mnogome zavisi od prikupljenih sredstava, pa koristim ovu priliku da pozovem sve ljude dobre volje koji su u mogućnosti novčano pomoći naš Fond da to i učine“, rekao je Plotan.