Nastava u većini osnovnih škola u Srpskoj završava 8. juna

Nastava u većini osnovnih škola u Srpskoj završava se 8. juna, jer su ove godine ranije ispunili fond časova, u odnosu na prethodne kada su dane propuštene zbog testiranja i raznih proslava morali da nadoknađuju.

Predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola banjalučke regije Miroslav Popržen kaže da 180 nastavnih dana se računa od početka školske godine i kad čim se ispuni taj plan školska godina može da se završi za sve osnovce, osim za devetake, koji se sa školom pozdravljaju deset dana ranije.

,,Nastava u banjalučkim osnovnim školama završava se 8. juna, osim u jednoj koja će raditi dan više, zbog nadoknade časova. Đaci su ranijih godina zbog nadoknada znali ići i po desetak dana duže u školu”, kazao je Popržen.

Ove godine u odnosu na prethodne, 180 školskih dana ranije će namiriti i osnovci sa područja Prnjavora, Srpca, Laktaša i Gradiške, jer prema riječima predsjednik tog aktiv Radoslava Savanovića ništa neće morati da nadoknađuju.

,,Ove godine neće biti eksperimentalne male mature i odmah smo u plusu četiri dana, koja bismo trebali nadoknađivati. Takođe, školska slava Sveti Save i dan škole smo vodili kao neradne dane, ali s obzirom na epidemiološku situaciju ove godine smo te datume obilježili na malo drugačiji način, uz nastavu”, objasnio je Savanović.

Prema Pravilniku o školskom kalendaru za osnovne škole za školsku 2020/2021. godinu, nastava u drugom polugodištu završava se najkasnije 18. juna 2021. godine, dok se za učenike završnog razreda osnovne škole nastava završava najkasnije 4. juna.

Kad su u pitanju srednje škole, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola banjalučke regije Ljuban Bajić kaže da neće biti nekih izmjena u odnosu na školski kalendare, te da se nastava za srednjoškolce ove godine završava 8. juna, odnosno za maturante 11. maja.

Izmjenjen Pravilnik o polaganju lovačkih ispita

Ministar poljoprivrede, šumarstava i vodoprivrede Boris Pašalić donio je Pravilnik o izmjenama i dopuni pravilnika o programu, načinu i uslovima polaganja lovačkog ispita, te je isti objavljen u „Službenom glasniku Republike Srpske”, broj 32/21. Osnovne izmjene i dopune se odnose na način podnošenja prijava za polaganje ispita za kandidate, gdje od sada uz propisanu prijavu nije potrebno dostavljati uvjerenje u stečenom obrazovanju.

Takođe, ovim pravilnikom je propisana obaveza Lovačkom savezu Republike Srpske da u cilju revizije evidencije lovaca do kraja 2021. godine organizuje vanredne lovačke ispite za dugogodišnje članove lovačkog udruženja koji ne posjeduju uvjerenje o položenom lovačkom ispitu održanom do 1991. godine, a koji nisu u mogućnosti lovačkom udruženju u kojem su član dostaviti bilo koji dokaz da su položili lovački ispit ili da su bili članovi lovačkog udruženja do 01.01.1991. godine, kao i za lica koja su primljena u lovačko udruženje u periodu od 01.01.1991. do 31.12.1994. godine, a koja nisu dostavila u lovačko udruženje u kojem su član validno uvjerenje o položenom lovačkom ispitu.

Donošenjem Pravilnika o izmjenama i dopuni pravilnika o programu, načinu i uslovima polaganja lovačkog ispita, stečeni su i formalni uslovi za održavanje lovačkih ispita za koje će raspored održavanja uskoro biti objavljen sa sajtu Lovačkog saveza.Navedeni pravilnik možete pogledati na sajtu Lovačkog saveza, u kategoriji Dokumenti-Zakonski i podzakonski akti, klikom na link: https://lovcirs.com/zakonski-i-podzakonski-akti/

Saša i Danka Petrović: Srbac draži od Mičigena

 Poslije povratka iz Amerike, gdje su proveli 17 godina, radili dobro plaćene poslove, imali kuću i bili materijalno situirani, Saša i Danka Petrović su u Srpcu pronašli duhovni mir i zadovoljstvo.

Petroviće nije obeshrabrila ni činjenica da ovdje nisu uspjeli da se zaposle, bez obzira na dugogodišnje Sašino iskustvo na uglednoj američkoj televiziji, niti Dankino stečeno u zdravstvenoj struci.

,,Nakon dolaska u Ameriku bila sam bolničarka, studirala uz rad i završila fakultet za medicinske sestre. U Americi ovaj kadar mora imati visoko obrazovanje, jer medicinske sestre imaju visok stepen odgovornosti i obaveza u bolnicama” – kaže je Danka i dodaje da trenutno volontira u srbačkom Domu zdravlja.

,,Radila sam u struci 17 godina, u vaskularnoj i kardiološkoj poliklinici u gradu Grand Rapids, država Mičigen. Stekla sam veliko iskustvo, usvojila američku medicinsku praksu, naučila engleski jezik i s velikim zadovoljstvom radila ovaj humani posao”, opisuje Danka godine i radno angažovanje u Americi, gdje je sa Sašom i svojim roditeljima došla 2000. godine.

 U to vrijeme u Srpcu i Republici Srpskoj još su bile svježe ratne rane, perspektiva neizvjesna, te su ona i Saša, koji je radio na lokalnoj televiziji GLS, željeli pronaći bolje mjesto za život, bilo gdje u svijetu.

,, Prijavili smo se u Beogradu za iseljenje i nakon nekoliko mjeseci dobili pozitivan odgovor. Odluka nije bila jednostavna; osim nade u bolje i želje da odemo drugih motiva nismo imali. Smatrali smo da ćemo negdje dalje, daleko odavdje, pronaći svoju sretnu zvijezdu “, opisuje Saša Petrović svoja i Dankina razmišljanja, stavove koji su imali presudnu ulogu za odlazak.

U početku, u novoj domovini, čije su državljanstvo stekli 2005. godine, nisu birali poslove; radili su u poljoprivredi i industriji, uvjereni da je to privremeno.

,,Iskustvo u programskoj realizaciji i montaži, stečeno na Televiziji GLS u Srpcu, poslužilo mi je da uđem u svijet medija, da se zaposlim na televiziji. Zaposlio sam se na Televiziji „Foks 17“ u gradu Grand Rapids, koji ima približno 200.000 stanovnika. Tu smo i živjeli. U početku sam bio tehničar realizacije programa, a nakon završetka fakulteta postao sam menadžer u istom sektoru”, objašnjava Saša svoj poslovni angažman u Americi.

Saša je upravljao glavnim video-mikserom i video-serverima, nadzirao rad kontrole predajnika i obavljao druge, veoma kompleksne i odgovorne poslove u renomiranoj medijskoj kući.

,,Sve smo imali u materijalnom smislu, ali poslije povratka mojih roditelja u Srbac osjećali smo se usamljeno, opterećivala nas je praznina u duši, samoća, snažno se u nama budila nostalgija. Naše kolege na poslu, prvenstveno Amerikanci, to nisu mogli da shvate, da razumiju. Taj osjećaj je jačao u nama i prije dvije godine prodali smo kuću, oprostili se s kolegama na poslu i kupili avionske karte za Beograd”, priča Danka, opisujući emocije u dalekoj i velikoj zemlji, s kojima ona i Saša nisu uspjeli da se izbore.

U Srpcu nemaju stalni posao i najviše vremena provode u bašti, na njivi, bave se poljoprivredom, proizvode povrće, voće, hranu za svoje potrebe.

,,Kuvam, imam baštu koju obrađujem i volontiram u srbačkom Domu zdravlja, vakcinišući stanovništvo protiv korone. Prijavila sam se, otišla kod direktora, predočila svoje diplome i dokaze o radnom iskustvu. Poslije su me pozvali i sada to radim, naravno bez naknade. Volim rad s ljudima, komunikaciju, a uz to, naravno, svoj gradić, okolinu, svoj narod”, optimista je Danka, duhovita, predusretljiva i ljubazna medicinska sestra.

Danka dodaje da bi voljela dobiti posao u struci, ali, dok se to ne dogodi, kaže da će se već nekako snaći, jer su navikli da se snalaze i raduju malim stvarima koje čine život.

,, Naravno, voljela bih da se ovdje zaposlim, da radim, da podijelim s drugima svoje znanje i iskustvo iz Amerike, jer smatram da sam mnogo naučila. Za sada Saša i ja nismo stekli uslove za penziju, niti drugi vid naknade iz Amerike, jer nam nedostaju godine života. Ipak, ne brinemo, nismo beskućnici, niti socijalno ugroženi, da bismo kukali i bilo koga time opterećivali. Život nas je naučio da budemo optimisti, da se radujemo malim stvarima, svakom lijepom danu i sunčanom jutru, proljeću u svojoj zemlji i svome kraju”, priča Danka.

Saša kaže da bi želio u Republici Srpskoj da radi u struci za koju se u Americi školovao i stekao znanja u sferi digitalne tehnologije, proizvodnje i produkcije televizijskog i filmskog programa.

ANI ,,Lijevče“ još jednom predstavio svoj rad i opštinu Srbac

ANI ,,Lijevče“ iz Razboj Lijevča, na najradosniji hrišćanski praznik –Vaskrs, nastupao je u prazničnom programu RTRS-a, gdje je predstavio je svoj rad i opštinu Srbac.

,,Vaskršnji program RTRS-a je ove godine bio organizovan u Eno selu Ljubačke doline, a mi smo imali čast da predstavimo ANI, a samim tim i našu opštinu i mjesnu zajednicu. Bilo je ovo lijepo iskustvo koje je imalo posebnu draž, jer su naši folkloraši upotpunili program koji je pripremljen povodom Vaskrska, najvećeg hrišćanskog praznika kojem se svi pravoslavci mnogo raduju“, rekao je predsjednik ansambla Jordan Kuvalja i dodao da su pripremu za gostovanje uspjeli da završe za desetak dana, jer, zbog epidemiološke situacije, nisu radili od oktobra prošle godine.

,,Odlučili smo se za koregografiju iz Lijevča, jer nam je cilj očuvanje naših običaja i tradicije, a ovo je bilo odlična prilika da to pokažemo široj publici putem malih ekrana“, dodao je Kuvalja.

Služena vaskršnja liturgija u hramu Vaskrsenja Gospodnjeg u Srpcu

Srbački vjernici okupili su se jutros u hramu Vaskrsenja Gospodnjeg u Srpcu kako bi obilježili najradosniji hrišćanski praznik Vaskrs. Svetu liturgiju služio je protonamjesnik Željko Sarić uz sasluženje sveštenika Aleksandra Кusturića i Petka Vukovića.
Brojni građani su se pričestili i tako okončali višenedjeljni post a svim vjernicima su podijeljena vaskršnja jaja.
Izvode iz Vaskršnje poslanice patrijarha Porfirija čitao je sveštenik Petko Vuković koji je naveo da je Vaskrsenje Hristovo najveći događaj u istoriji vidljivog i nevidljivog svijeta zbog čega je on neponovljiv događaj. Dodao je da je Vaskrs novo stvaranje, a za čovjeka novo rađanje.
U poslanici su upućene molitve duhovnoj braći i sestrama na Кosovu i Metohiji sa porukom da ostanu čvrsti i postojani u vjeri, nadi i ljubavi, kao i vjernicima u Crnoj Gori, Republici Srpskoj i BiH i drugim zemljama bivše Jugoslavije.
Upućene su misli i molitve svim bolesnima, a naročito inficiranima virusom korona, kao i svim ljekarima i medicinskom osoblju koji, rizikujući svoj život, bore se da spasu oboljele.
U obraćanju vjernicima, protonamjesnik Željko Sarić se takođe osvrnuo na pandemiju, istakavši da je zahvatila sve narode svijeta, ali da Vaskrsenje uvijek budi u čovjeku vjeru i nadu da će biti bolje.
On je poželio da Vaskrs donese mir, radost, blagoslov i svako dobro svima koji danas proslavljaju ovaj veliki praznik.
„Pozivam vjernike koji su u mogućnosti da nam pomognu u opremanju novog hrama. Nedavno smo nabavili nove ikone i uredili ogradu na balkonu, a sada nam predstoji nabavka tepiha, što će takođe biti značajna investicija. Planiramo uskoro nastaviti i sa uređenjem okoline hrama“, rekao je Sarić.
Svete liturgije su danas služene i u drugim hramovima širom srbačke opštine a veliki broj vjernika je prisustvovao uranku i u manastiru Osovica.

Pravoslavci danas proslavljaju Vaskrs

Srpska pravoslavna crkva (SPC) proslavlja danas najveći hrišćanski praznik – Vaskrs, kojim se slavi vaskrsenje Isusa Hrista iz mrtvih i koji predstavlja suštinu hrišćanske vjere.
Isus Hristos je svojim vaskrsenjem iz mrtvih pobijedio smrt i svim ljudima od Adama i Eve do posljednjeg čovjeka na Zemlji darovao vječni život.

Činom stradanja na krstu, kada bezgrešni Hristos prima na sebe grijehe cijelog ljudskog roda, a potom i činom vaskrsenja, kada pobjeđuje smrt koja je posljedica grijeha, uz istovremeno obećanje vaskrsenja svim ljudima, on dokazuje i pokazuje da je Mesija i Pomazanik – spasilac svih ljudi.

Bez Vaskrsa hrišćansko vjerovanje ne bi imalo nikakvog smisla. Vaskrs je praznik pobjede života nad smrću, dobra nad zlom.

Proslavu Vaskrsa, kojoj je prethodila priprema višenedjeljnim postom, pravoslavni vjernici najprije počinju u hramovima, okupljeni u zajednici na Svetoj liturgiji, čiji vrhunac predstavlja pričešćivanje – sjedinjenje sa Bogom.

Potom se proslava nastavlja u krugu porodice, gdje posebnu radost, naročito djeci, predstavlja tucanje šarenim vaskršnjim jajima.

Šareno jaje predstavlja samu simboliku Vaskrsa. Jaje je simbol rađanja života, pile prokljuje ljusku i izlazi, kao što je Hristos ustao iz mračnog groba i uznio se na nebo.

Pravoslavni vjernici okupe se oko vaskršnje trpeze i izgovore molitvu Gospodnju “Oče naš”, te otpjevaju vaskršnji, pobjedonosni tropar “Hristos vaskrse iz mrtvih i smrću smrt pobijedi…”.

Vaskrs se slavi tri dana, tokom kojih se pravoslavci pozdravljaju sa “Hristos vaskrse”, uz otpozdrav “Vaistinu vaskrse”.

Vaskrsenje Gospoda Isusa Hrista, kako se taj praznik označava u kalendaru Srpske pravoslavne crkve /SPC/, najstariji je hrišćanski praznik i praznuje se još od prvih vremena hrišćanstva. Glavni je pokretni praznik i na osnovu njegovog datuma određuje se kada će pasti drugi pokretni vjerski praznici.

Isus Hristos – mesija koji se ovaplotio od Duha Svetoga i Djeve Marije i postao čovjek – došao je u ovozemaljski život da bi svojom žrtvom na krstu spasio sav ljudski rod od grijeha, da bi, potom, vaskrsenjem iz mrtvih pobijedio smrt koja je nastala kao posljedica grijeha.

Raspet je na brdu Golgota /što znači kosturnica/, na mjestu gdje je sahranjen prvi čovjek – Adam. Dok su ga razapinjali, Hristos je zamolio Boga da oprosti njegovim mučiteljima.

Sveta jevanđelja navode da je u rano nedjeljno jutro Hristov grob obasjala jaka svjetlost, od čije su jačine popadali stražari koji su čuvali grob, ogromna kamena ploča – koja je bila stavljena na ulaz u grob – pokrenula se i Sin Božiji je vaskrsao.

U to jutro žene mironosnice krenule su prema Hristovom grobu i vidjele otvoren i prazan grob, u kome je bilo samo pogrebno platno. Anđeo Gospodnji pitao ih je: “Zašto tražite živoga među mrtvima” i tada im se javio vaskrsli Hristos.

Hristos se javio Bogomajci i apostolima, koji su ga oplakivali u jednoj kući u Jerusalimu, riječima: “Mir svima” i pokazao im rane nastale prilikom razapinjanja na krstu.

Na ovo apostol Toma ga je upitao “Jesi li zaista to ti, ravi /učitelju/”, na šta mu je Isus prišao i dozvolio da dotakne njegove rane. Otuda izraz “nevjerni Toma”, koji označava sumnjičavu osobu.

Vaskrsli Hristos je u ovom svijetu proveo još četrdeset dana, kada se vaznio na Nebesa i “sjeo sa desne strane Oca”.

Na Prvom vaseljenskom saboru, održanom u Nikeji 325. godine nove ere, Crkva je ustanovila da se Vaskrs praznuje u prvu nedjelju koja dolazi iza punog Mjeseca, a koji se pojavljuje poslije prve ravnodnevice, s tim da to ne može biti prije 4. aprila, niti poslije 8. maja.

Danas ovakav kanonizovani princip određivanja datuma Vaskrsa primjenjuju pravoslavne crkve, odnosno crkve koje su ostale na ortodoksnoj, pravovjernoj liniji.

Radi značaja ovog praznika, svaka nedjelja u toku godine je “mali Vaskrs”.

Načelnik i predsjednik čestitali Prvi maj

Načelnik opštine Mlađan Dragosavljević i predsjednik Skupštine opštine Miloš Budić uputili su čestitku povodom Prvog maja – Međunarodnog praznika rada svim građanima, radnicima i sindikalnim organizacijama u opštini Srbac sa željom da ga provedu u dobrom zdravlju i raspoloženju i da vrijeme koje je pred nama donese bolje ekonomske i socijalne uslove za život.
U čestitki se navodi da je pandemija virusa korona i ove godine otežala rad u privatnom i javnom sektoru, ali su uz pomoć institucija Republike Srpske, koje su čvrsto opredijeljene da nastave sa podrškom privredi i zaštiti radnika, nastale štete u velikom dijelu su sanirane i sačuvana mnoga radna mjesta.
„Na Prvi maj kroz istoriju su se slavili socijalni i ekonomski uspjesi radničke klase i sindikalnog pokreta. Ovaj praznik simbolizuje pravo na rad a time i pravo ljudi svih vjera i nacija na dostojan život i egzistenciju. Međutim, danas se čitav svijet suočava sa brojnim izazovima i svima nama je zajednička želja da društveni i javni život što prije vratimo u normalu.

Nadamo se da će što prije doći do značajnijeg pokretanja i vraćanja ekonomije i privrede na pređašnji nivo i da će, u punom obimu, početi funkcionisati još neke djelatnosti, poput ugostiteljstva i turizma, koje su među najugroženijima u ovom trenutku.
U ovom trenutku, naš prevashodni interes je da sačuvamo ljudske živote i zdravlje našeg stanovništva, kako bismo iz ove krize izašli sa što manje posljedica zbog čega pozivamo sve građane da poštuju zvanične preporuke i provode zaštitne mjere.

Zdravstvo u Republici Srpskoj je iscrpljeno do maksimuma zbog borbe sa opakim virusom, tako da će medicinski radnici i ove godine praznik provesti na prvim linijama odbrane od ove pošasti, kao što su to i činili u proteklih više od godinu dana. Zato svi trebamo, u što je moguće većoj mjeri, izbjegavati velika okupljanja, nositi zaštitna sredstva i biti odgovorni u svakom pogledu kako bi se smanjio broj preminulih i zaraženih i rasteretio zdravstveni sektor.

Vjerujemo da će vrijeme koje je pred nama donijeti uslove da krenemo sa još značajnijim razvojem, pokrenemo nove proizvodne kapacitete i otvorimo nova radna mjesta, za šta već postoje konkretni planovi i dogovori sa više investitora, čim se za to stvore povoljni uslovi.
Sa željom da nastavimo sa zacrtanim razvojnim ciljevima i uskoro odnesemo pobjedu nad nevidljivim neprijateljem, želimo Vam da u dobrom raspoloženju provedete prvomajske praznike”, kaže se u čestitki načelnika opštine Mlađana Dragosavljevića i predsjednika Skupštine opštine Miloša Budića.

Nebojša Vučenović: Volja i upornost ne priznaju bilo kakvu granicu

U dane praznika, odlučili smo da sa vama podijelimo priču o našem sugrađaninu čija pozitivna energija i upornost mogu da budu primjer kako u životu ne postoje prepreke koje se ne mogu prevazići, ukoliko postoji volja i želja da svojim trudom i radom u nekim životnim situacijama nadmašimo sami sebe.

U studiju Radio Srpca nedavno smo ugostili Nebojšu Vučenovića, a njegovu inspirativnu priču smo pretočili u tekst koji vam donosimo u nastavku.

Nebojša Vučenović iz Poveliča, završio je trgovačku školu u Srpcu, nakon čega je postao aktivan član raznih udruženja i organizacija koja djeluju na području naše opštine. Volonter je i član Udruženja roditelja i djece sa posebnim potrebama ,,Izvor“ Srbac, član Planinarskog društva ,,Videta“ Srbac, trenutno je zaposlen u Opštini Srbac, a pored toga bavi se izradom domaćih sapuna i priredio je i izdao zbirku narodnih pjesama pod nazivom ,,Pjevajte sa mnom“.  Obzirom da je u djetinjstvu doživio nezgodu, koja je ostavila trajne posljedice na njegovo zdravlje, Nebojšina istrajnost u ostvarenju ciljeva koje sam sebi zadaje, ima dodatnu vrijednost i zaslužuje pažnju.  U razgovoru, prilikom gostovanja u studiju Radio Srpca, kaže da se na početku uključio u sve aktivnosti kako bi prekratio vrijeme, a kasnije je sve to preraslo u neku vrstu ljubavi i mjesta iz kojih crpi energiju.

,,U Izvoru sam počeo da volontiram radeći u prodavnici u kojoj su prodavali radove izrađene na radionicama, na kojima sam, takođe, učestvovao. Nakon nekoliko godina, na moj 30.rođenadan, prijatelji su me uključili i u aktivnosti Videte, gdje sam pješačio različitim stazama. Pored same fizičke aktivnosti, pješačenje planinarskim stazama je za nas prvenstveno druženje i dodatno povezivanje sa prirodom i to je nešto što me zaista ispunjava“, kaže Nebojša.

Nebojšina svestranost se ogleda i u knjizi koju je izdao 2006, a koja nosi naziv ,,Pjevajte sa mnom“.

,,Moj pokojni otac je bio harmonikaš i pjevao je uglavnom sevdalinke i starogradske pjesme. Da nisam doživio povredu, mislim da bi i moje opredjeljenje išlo u tom pravcu. Obzirom da su se stvari odvijale mimo želja i planova, odlučio sam da te pjesme bar zapišem i sačuvam od zaborava, a napisao sam i neke svoje pjesme“, dodaje Vučenović, ističući da bilo koja vrsta hendikepa ne treba da predstavlja prepreku, već da ljudi treba da se trude da se što snažnije nose sa nedaćama koje im je život donio i da od svakog dana izvuku ono najbolje.

,,Veoma je važno da se ljudi ne povlače u sebe, već da se potrude da steknu krug prijatelja, jer bez njih ništa ne mogu ni potpuno zdravi ljudi. Svi smo socijalna bića i potrebne su nam osobe sa kojima možemo da podijelimo i dobro i loše. Svi moramo da se trudimo da damo svoj maksimum u životu, jer samo tako možemo biti srećni i zadovoljni. Ne treba da se izolujemo ako se po nečemu razlikujemo od drugih, već da se u društvo uključimo, približimo se drugima i dozvolimo da se oni približe nama“, kaže Nebojša i dodaje da ljudi mogu mnogo više od onog što im se čini da mogu i da samo moraju da vjeruju u sebe i ulože trud kako bi pomjerili prividne granice.

Da je spreman učiti i iznalaziti nove zanimacije govori i podatak da Nebojša izrađuje domaće sapune od kozijeg mlijeka, oplemenjene raznim aromatičnim i ljekovitim biljem i uljima.

,,Moja porodica je držala koze, a nakon smrti roditelja, nisam želio da ih prodam, već sam odlučio da od kozijeg mlijeka stvorim novi proizvod. Sa krugom prijatelja, prošao sam obuku za izradu sapuna, a kasnije smo držali i radionice za izradu sapuna. Učestvovali smo na takmičenjima i sajmovima, gdje su ljudi, koji vode računa i zdravom načinu života, pokazali interesovanje za ovaj proizvod, tako da sapune izrađujem i po narudžbi“, kaže Vučenović.

Iako nije tražio pomoć, niti se žalio na uslove stambenog objekta u kojem živi, a radi se o objektu starije gradnje, kojem je neophodna detaljnija sanacija, Nebojšini prijatelji su uvidjeli potrebu da se nešto učini po tom pitanju,te su pokrenuli akciju za prikupljanje novčanih sredstava kako bi ovaj mladi čovjek dobio novu kuću.

,,Prijatelji su me iznenadili ovom idejom. Živim u roditeljskoj kući kojoj jeste potrebna sanacija, razmišljao sam o tome da bi se svašta tu trebalo uraditi, ali se nisam nadao da će neko drugi ponuditi ovakvu pomoć. Beskrajno sam zahvalan svima koji su se mene sjetili pored ličnih problema i potreba i koji su odlučili pomoći. Dio sredstava je prikupljen, ljudi su pomogli i pomažu još uvijek, tako da se nadam da bi gradnja kuće trebala početi do ljeta“, kaže Nebojša i dodaje da je prijatno iznenađen i prije nekoliko godina, kada je uz podršku drugih položio vozački ispit.

,,Bez prijatelja ne možemo ništa. Trebamo biti zahvalni onima koji su uz nas u svim životnima situacijama i naći priliku da im damo doznanja koliko nam znače. Moramo se svakog dana boriti da budemo bolji i jači, zbog nas samih i zbog onih koji nas podržavaju i vjeruju u nas“, kaže za kraj razgovora Nebojša Vučenović.

Svi ljudi dobre volje, koji su u mogućnosti da pomognu, mogu to učiniti uplatom sredstava na Nebojšin žiro-račun broj: 562 099 8095 3816 80 ili da se jave organizatorima akcije, Draganu Vukobratoviću na broj 065/545-676 i Danki Petrović na broj 066/317-756, gdje će dobiti više informacija.

Vaskršnja čestitka načelnika i predsjednika

Povodom najvećeg hrišćanskog praznika Vaskrsa, načelnik opštine Mlađan Dragosavljević i predsjednik Skupštine opštine Miloš Budić svim građanima opštine Srbac pravoslavne vjeroispovijesti uputili su iskrene čestitke sa željom da ga provedu u miru, zdravlju i svakom dobru.
„Već duže od godinu dana praznike proslavljamo u otežanim okolnostima koje je prouzrokovala pandemija virusa korona, zbog čega su zabranjena veća okupljanja i donesene brojne epidemiološke mjere koje imaju za cilj da sačuvaju ljudske živote i broj zaraženih svedu na minimum.
Mnogi vjernici su u proteklom periodu bili spriječeni da posjete hramove i pronađu utjehu u ovim teškim trenucima, ali to ne treba da spriječi svakog od nas da u svojim domovima, u društvu najmilijih, proslavimo hrišćanske praznike kako nalažu tradicija i običaji našeg naroda.
Brojni sugrađani iz dijaspore su takođe spriječeni da posjete svoj zavičaj za vrijeme vaskršnjih praznika, a otkazane su i brojne društvene manifestacije koje tradicionalno, uoči Vaskrsa, okupljaju veliki broj djece i omladine. Кao i sve druge pandemije kroz istoriju, ubijeđeni smo da će i ova uskoro proći i da ćemo opet uskoro u velikom broju, u radosti i veselju, zajedno dočekivati ovaj veliki praznik.
Neka nam Vaskrsenje Hristovo ulije snagu da vjerujemo u pobjedu dobra nad zlom i svim nedaćama koje su nas zadesile, da budemo bolji ljudi i nađemo put ka pokajanju, praštanju, ljubavi i duhovnom preobraženju.
Želimo da vam ovi praznični dani donesu ljubav, radost, mir i novu nadu u bolji i srećniji život i da ih provedete u duhovnom i sveopštem miru, razumijevanju i toleranciji okruženi porodicom i dragim ljudima”, kaže se u čestitki načelnika opštine Mlađana Dragosavljevića i predsjednika Skupštine opštine Miloša Budića.
HRISTOS VASКRSE! VAISTINU VASКRSE!

Sveštenik Aleksandar Kusturić:Ovo su dani praštanja i pokajanja. U emisiji Gost programa Radio Srpca govorimo o Vaskrsu

Srpska pravoslavna crkva obilježava danas Veliki petak – dan kada je Isus Hristos stradao na krstu – najtužniji dan u godini, a u nedelju, 2.maja pravoslavni vjernici će proslaviti najveći hrišćanski praznik Vaskrs, kojim se obilježava dan kada je Isus Hristos vaskrsao iz mrtvih. Bez Vaskrsa hrišćansko vjerovanje ne bi imalo nikavog smisla. Vaskrs je praznik pobjede života nad smrću, dobra nad zlom.
O značaju ovog praznika razgovarali smo u emisiji Gost programa sa srbačkim sveštenikom Aleksandrom Kusturićem a emisiju možete poslušati sutra u programu Radio-Srpca od 10 časova na frekvenciji 93,2 MHz ili putem interneta radiosrbac.com.
“Ovo su dani praštanja kada bi svi trebalo da se potrude da oproste jedni drugima sve medjusobne grijehe i uvrede,jer kako nas uči hrišćanstvo ako oprostimo drugima i Hristos će oprostiti nama. Ljubav je ta koja ispunjava čovjeka,a pogotovo u ova teška vremena veoma je važno da imamo razumjevanja jedni za druge,za bližnje svoje ,da se strpimo da ova pandemija prodje,jer šta god da radimo bitno je strpljenje posebno sad kad smo ograničeni kretanjem,životom i radom.Apelujem na naše parohijane da poštuju mjere koje je propisao Republički štab i Institut za javno zdravstvo RS ,da čuvamo jedni druge,i da štitimo druge od sebe.Na kraju svima od srca želim srećne praznike Vaskrsenja Gospodnjeg ,da ih provedete u zdravlju porodičnoj sreći i miru.Hristos Vaskrse”rekao je u vaskršnjoj čestitki sveštenik Kusturić i dodao da je večernja služba sa iznošenjem plaštanice danas na Veliki petak od 16 časova u hramu Vaskrsenja Gospodnjeg,a od 18 časova Opijelo Hristovo.
“Mi ćemo imati u nedelju 2.maja na Vaskrs vaskršnji Uranak i liturgiju sa početkom u 5 časova u hramu Vaskrsenja Gospodnjeg u Srpcu, u 9 časova liturgiju u starom hramu Pokrova Presvete Bogorodice,a onda imamo u 18 časova Večernju službu takodje u novom hramu Vaskrsenja Gospodnjeg u Srpcu,rekao je za Radio-Srbac,sveštenik Aleksandar Kusturić.