Folkloraši iz Sitneša proslavili krsnu slavu Ilindan

Folklorno udruženje građana ,,Motajički vuk“ juče je obilježilo krsnu slavu Svetog proroka Iliju.

Kako nas je informisao umjetnički rukovodilac Udruženja Ratko Lalović, slavski obred je obavio sveštenik Nenad Đurić nakon Svete liturgije u hramu u Sitnešima, nakon čega je organizovan slavski ručak u Društvenom domu u ovom selu gdje je obavljeno lomljenje slavskog kolača.

Obilježavanju krsne slave prisustvovali su kumovi Društva Dragica i Vid Babić, kao i druge zvanice, među kojima su bili generalni sponzori i članovi FUG-a.

FUG ,,Motijički vuk“ je osnovano 2014.godine i od tada bilježi brojne zapažane nastupe, kako zbog originalnih koreorafija, tako i zbog energije koju sa sobom nose folkloraši.

Lalović dodaje da je trenutno aktivno oko 50 članova, a trenutno se pripremaju za učešće na festivalu folklora u Bugarskoj koji će biti održan  u drugoj polovini avgusta.

Upis novih članova počinje početkom septembra, a upisati se mogu građani svih straosnih dobi, od djece sa navršenih pet godina, pa naviše.

Crveni krst uručio pomoć za 10 socijalno ugroženih porodica

Crveni krst Srbac ovih dana je uručio pomoć za deset porodica sa područja naše opštine koje se nalaze u stanju socijalnih potreba.

Podijeljeno je po 10 paketa hrane i higijene, a dobile su ih četiri višečlane porodice i šestoro staračkih domaćinstava

Sredstva za nabavku paketa obezbijeđena su iz vlastitih sredstava, a vrijednost svakog paketa je od 70 do 100 KM.

,,Pakete smo obezbijedili za one koma je pomoć potrebna, a na ovaj način, bez nekog posebnog povoda,  smo im željeli pokazati da mislimo na njih“, kažu u Crvenom krstu Srbac.

Pronađeno vrijedno arheološko otkriće, mladić iz Poveliča našao drevni čamac u Vrbasu

Pecajući ovih dana na Vrbasu, Vojo Romić (24) iz Poveliča nije ni slutio da će pronaći vrijedno arheološko otkriće u vidu čamca monoksila starog nekoliko vijekova, a možda čak i hiljadama godina.

Čamac dužine oko 530 centimetara i širine blizu 90 centimetara, bio je nasukan na obali između Poveliča i Bajinaca u Poveličanskom polju, na nepristupačnom dijelu Vrbasa.

Izuzetan eksponat, kakav se rijetko može vidjeti na ovim prostorima, pronašao je sasvim slučajno.

„Ribario sam ovim područjem, gdje često dolazim, i iza jednog velikog panja u priobalju mi se učinilo da je voda donijela neki trupac. Kroz misli mi je prošlo da bi mogao biti čamac ali nisam tome pridavao puno pažnje i nastavio sam dalje ploviti obalom. Međutim, kada sam prešao na drugu stranu, shvatio sam da se zaista radi o čamcu. I to ne bilo, kakvom nego o monoksilu, izrađenom iz jednog hrastovog trupca, što je pravi raritet“, rekao je Vojo.

Odmah je pozvao oca, rođake i komšije koji su ga lako izvukli sa obale, ali su ga uz mnogo muke uspjeli neoštećenog dovući do kuće kroz šumu i rastinje.

„Čamac je skoro u potpunosti čitav. Neki dijelovi su još uvijek čvrsti i masivni i prilično je dobro sačuvan. Ovo nije prvi put da pronalazim arheološke eksponate, jer sam prije nekoliko godina pronašao zub od mamuta na Vrbasu u Bajincima. Tada nisam znao o čemu se radi, pa sam ga bacio. Ali sam napravio fotografiju i poslije su mi mnogi potvrdili o čemu se radi“, naglasio je Vojo koji je trenutno nezaposlen i uglavnom se bavi poljoprivredom.

Na njegov poziv, čamac su pregledali i predstavnici Zavičajnog muzeja iz Gradiške koji su potvrdili njegovu istorijsku vrijednost i pokazali interes da ga dopreme u muzej i urade sve potrebne analize.

„Uzorak ćemo najvjerovatnije poslati u Mađarsku jer, koliko nam je poznato, na području bivše Jugoslavije niko ne radi slične analize. Nismo imali do sada takav čamac u svom vlasništvu i biće nam drago što će krasiti naš muzej i biti jedan od centralnih eksponata“, rekao je direktor Zavičajnog muzeja, Bojan Vujčić.

On kaže da su ovakvi čamci korišteni u rasponu od kamenog doba pa sve do početka 18. vijeka i da je u ovom trenutku teško potvrditi kom periodu pripada pronađeni monoksil, ali da je star najmanje stotinama godina.

„Ovo je takozvana „lađa“ koja je služila kao ribarski čamac, sa unutrašnjom pregradom, gdje je bilo mjesta samo za jednog ribara koji je u njega ubacivao ulovljenu ribu. Nije pronađeno mnogo ovakvih čamaca, ali svakako jedan od najvećih i najznačajnijih je onaj koji je izložen u Zemaljskom muzeju BiH u Sarajevu, dužine 12.5 metara, pronađen na lokalitetu Donje doline u Gradišci“, rekao je Vujčić.

U planu je da radnici muzeja već danas ili sutra prebace čamac u Gradišku, kako bi ga osušili i konzervirali, a potom pripremili za analizu.

„Vrbas i Sava zaista su bogati ovakvim eksponatima. Obale su najčešće pješčane i voda ispira nanose, pa ih lokalno stanovništvo lako pronalazi a nije rijetkost ni da ih ribari često izvuku mrežom“, istakao je Vujčić.

Sličan čamac, dužine oko 4.5 i širine pola metra, pronašli su prije devet godina u koritu Vrbasa Dragana i Zlatko Svoboda iz Poveliča, prilikom ribarenja na Petkovića adi, a tadašnje procjene su bile da je star preko hiljadu godina.

U pogledu arheoloških otkrića u Srpcu, posebno je bila značajna 2012. godina kada su takođe pronađene dvije bronzane posude i pozlaćena kopča iz četvrtog vijeka u Kladarima gdje je ranije istraživana rimska nekropola.

Iste godine u plićaku Save, Dragan Pecija iz Bajinaca našao je mač iz 15. vijeka dužine 130 centimetara, sa drškom od 32 centimetra, koga su koristili feudalni vitezovi za borbu prsa u prsa. NJegova supruga Brana, kopajući baštu, pronašla je novčić iz vremena Marije Terezije i medalju okruglog oblika na kojoj je s jedne strane navedeno njeno porijeklo iz Tirola, a s druge jednoglavi orao sa grančicama oko glave.

I njihov sugrađanin Dragan Dumonić u Savi je pronašao sjekiru neobičnog izgleda iz davnih vremena.

Širom srbačke opštine zabilježena su slična otkrića, a nije rijetkost da isplivaju i hrastova stabla koja su, kako se vjeruje, u Vrbasu ležala po više hiljada godina. Jedan takav hrast pronađen je 2011. godine u koritu Vrbasa u Srpcu, prečnika dva metra, zapremine oko 30 kubnih metara.

Staro korito Vrbasa koje prolazi kroz srbački kraj, jedno je od najbogatijih i najočuvanijih nalazišta hrastova u regionu. Procjenjuje se da u vodi ima na desetine kapitalnih primjeraka lužnjaka koji su oboreni još u ledeno doba, a poslije ih je prekrila zemlja, nakon čega su, za vrijeme velikih suša, otkriveni u dubini korita rijeka.

Zanimljivo je da u Glamočanima i danas zubu vremena odolijeva šest ogromnih hrastova koji datiraju iz 16. vijeka. Hrastovi se nalaze na imanju braće Miloša i Slobodana Gogića i preživjeli su golu sječu za vrijeme Austrougarske samo zato što je njihov pradjed oko njih napravio svinjac pa se stvorilo veliko blato zbog kojih im se nije moglo prići. Najveći doseže visinu blizu 50 metara i ima obim veći od 5 metara.

Tri osobe povrijeđene u saobraćajnim nezgodama kod Srpca

U dvije saobraćajne nesreće na regionalnom putu Srbac – Prnjavor povrijeđene su tri osobe, saopšteno je iz Policijske uprave Gradiška.

U mjestu Donja Lepenica sinoć oko 22.10 časa dogodila se saobraćajna nesreća u kojoj su učestvovale mazda koju je vozio D.S. iz Srpca i BMW koji je vozio iz I.V. iz Švajcarske, a povrijeđena su oba vozača i suvozač J.V. iz Švajcarske.

Alkotestiranjem je utvrđeno da je vozač D.S. vozio pod dejstvom alkohola.

Na regionalnom putu Srbac – Prnjavor, u mjestu Sitneši, dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovali pasat i golf. Pasatom je upravljao S.S. iz Srpca, a golfom R.A. takođe iz Srpca. U ovoj saobraćajnoj nezgodi povrijeđen je suvozač M.A.

“Izvršenim alkotestiranjem lica, kod vozača S.S. je utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu. Uviđaj na licu mjesta izvršili su policijski službenici Policijske stanice Srbac”, navodi se u saopštenju.

Raspisan javni poziv za dodjelu 20 plastenika sa pratećom opremom

Načelnik opštine Mlađan Dragosavljević raspisao je danas javni poziv za dodjelu 20 plastenika od 100 kvadratnih metara sa dodatnom opremom putem sufinansiranja kroz projekat „Ekonomsko osnaživanje socijalno i materijalno ugroženih osoba i mladih osoba kroz proizvodnju povrća u plastenicima“.

Projekat se realizuje na osnovu Sporazuma zaključenog između Opštine Srbac i humanitarne organizacije „M-AID“, kojim su osigurana donatorska sredstva od strane ove organizacije u iznosu od 40 odsto, Opštine Srbac 40 odsto i vlastitog učešća korisnika 20 odsto, u cilju razvoja plasteničke proizvodnje na području opštine Srbac.

Pravo učešća imaju socijalno i materijalno ugrožene osobe i mlade osobe sa područja opštine Srbac koje posjeduju vlastito poljoprivredno zemljište ili zemljište članova zajedničkog domaćinstava kao i zemljište ustupljeno na korištenje ili u zakup u neposrednoj blizini stambenog objekta u kojem stanuju.

Uslovi za dodjelu plastenika:

1. Da je nezaposlena osoba ili član domaćinstva čija primanja su minimalna,

2. Da je korisnik ili član domaćinstva posjednik zemljišta na kojem će biti organizovana plastenička proizvodnja ili da ima zemljište zakupljeno ili ustupljeno na korištenje,

3. Da sufinansira 20% od nabavne cijene plastenika sa pratećom opremom (575,20 KM),

4. Da obavezno prisustvuje edukaciji iz oblasti plasteničke proizvodnje u trajanju od dva dana,

5. Da nije u poslednjih 5 godina ostvario pravo na donaciju, dodjelu ili sufinansiranje nabavke plastenika od opštine, ministarstva, humanitarnih i drugih organizacija (odnosi se i na članove zajedničkog domaćinstava),

6. Da ne posjeduje plastenike čija ukupna površina veća od 100 m² (odnosi se i na članove zajedničkog domaćinstava).

Izbor korisnika plastenika izvršiće se na osnovu brojnih kriterijuma od strane komisije, koju čine dva predstavnika Opštine Srbac i jedan predstavnik organizacije M-AID, a rang lista kandidata biće dostavljena na saglasnost načelniku opštine i objavljena na oglasnoj tabli i internet stranici Opštine Srbac.

Na zvaničnoj stranici Opštine Srbac možete pročitati kompletan tekst javnog poziva u kojem su navedeni kriterijumi i dokumentacija koju je potrebno priložiti, kao i obrazac zahtjeva i prateća izjava, koji su dostupni klikom na link: https://srbac-rs.com/javni-poziv-za-dodjelu-plastenika-3/

Obrazac i izjava mogu se preuzeti i u šalter sali ili u Odjeljenju za privredu, poljoprivredu i društvene djelatnosti opštine Srbac.

Sva dokumentacija se predaje u zatvorenoj koverti na adresu: Opština Srbac, Trg boraca 1, 78420 Srbac, sa naznakom „Za javni poziv za dodjelu plastenika“, a rok za podnošenje zahtjeva je 21 dan od dana objavljivanja javnog poziva na oglasnoj tabli i internet stranici Opštine Srbac.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti u Odjeljenju za privredu, poljoprivredu i društvene djelatnosti opštine Srbac, ili na broj telefona 051/740-001, lokal 130 svakim radnim danom od 7 do 15 časova.

Javni poziv ostaje otvoren do 23.08.2021. godine do 15 časova.

Nepotpune i neblagovremene prijave se neće uzeti u razmatranje.

Prvi Urban fest okupio razne generacije Srpčana

LJetni pop-rok festival Urban fest, koji je sinoć po prvi put održan na gradskom trgu, donio je pravo osvježenje na kulturnoj sceni Srpca i obogatio turističku ponudu, što potvrđuje dolazak više stotina građana iz naše i susjednih opština koji su gotovo četiri sata uživali u nastupima vrhunskih muzičara.

Organizator festivala bilo je Udruženje žena Srbac, koje je pored kvalitetnog pop-rok zvuka, obezbijedilo slane i slatke specijalitete, u vidu domaćih sokova, hot-dogova, fritula, vafli, kao i hladnog piva, koji su se mogli kupiti na prodajnim štandovima po povoljnim cijenama.

Festival je otvorio bend Tea Mikić & Brothers iz Srpca koji su publici podarili magične izvedbe čuvenih stranih i domaćih hitova, u vlastitoj obradi, uz moćni Tein vokal i pratnju Stefana i Davida na klaviru i harmonici. NJih troje su samo za ovu priliku došli iz NJemačke i Austrije gdje trenutno žive i rade. U posljednje tri godine, ovo je bio njihov treći nastup u Srpcu, nakon što su prethodno održali dva humanitarna koncerta za oboljelu djecu i udruženje Izvor.

LJubitelje pop i fanki zvuka oduševio je nastup Gingerside benda iz Banjaluke, koji su bili uvjerljivi na sceni i napravili pravu žurku, a publika je gotovo sat vremena, u dva odvojena bloka, uživala u obradama poznatih hitova Dine Dvornika, Nipplepeople, Bruna Marsa i drugih.

Zvuci saksofona, koje je Banjalučanin Neven Marinković sjajno kombinovao sa pop-haus zvukom, doveli su atmosferu do usijanja, a vrhunac večeri bio je nastup porodičnog rok benda Infuzija iz Bratunca zbog kojih su Srpčani ostali na nogama i đuskali gotovo do jedan čas iza ponoći. Infuziju čine otac Rajko Ostojić i sinovi, 18- ogodišnji Mirko, gitarista/pjevač, te 14-ogodišnji Đorđe koji svira bubnjeve. Oni su na početku predstavili jednu autorsku pjesmu a potom zapalili masu izvedbama hitova Riblje Čorbe, YU grupe, Osvajača, Van Goga i drugih.

Specijalna gošća večeri bila je “freelance” umjetnica Jas, koja je oko fontane na gradskom trgu izvela atraktivan performans sa vatrom.

Predsjednica Udruženja žena, Vesna Smiljanić, zahvalila se građanima koji su svojim dolaskom podržali Urban fest i izrazila uvjerenje da će se održavati i narednih godina.

„Mnogi izazovi su bili pred nama, ali smo ih uspješno savladali. Ponosni smo što smo našem Srpcu podarili ovaj festival. To je poklon svima onima koji podržavaju rad Udruženja žena. Želimo da ovim koncertima promovišemo naš grad u najljepšem svjetlu“, rekla je Smiljanić.

Ona se zahvalila mnogim sponzorima koji su podržali organizaciju festivala, među kojima se izdvajaju generalni sponzor NLB Razvojna banka i Opština Srbac koja je uvrstila ovaj festival u kalendar kulturno-sportskih manifestacija koje se finansiraju iz opštinskog budžeta.

Festivalu je prisustvovao i načelnik opštine Mlađan Dragosavljević koji je izrazio zadovoljstvo što je Srbac dobio još jedan kvalitetan događaj koji ima perspektivu da preraste u tradiciju.

„Opštinska uprava je stala iza ovog festivala i dala svu potrebnu pomoć. Raduje me što se publika odazvala u solidnom broju i dala vjetar u leđa da festival zaživi i unese novu svježinu u našu kulturnu ponudu“, rekao je načelnik Dragosavljević.

Sutra Ilindan

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ sutra će proslaviti Svetog proroka Iliju – Ilindan, koji je veoma poštovan svetitelja u srpskom narodu i cjelokupnom pravoslavlju kao strog i nepokolebljiv propovjednik hrišćanskih vrijednosti.

Ilija Tesvićanin rođen je u Tesvitu u Izrailju u Devetom vijeku prije Hrista /816. godine/. Bio je žrtva progona cara Ahava koji je pod uticajem svoje žene Jezavelje napustio Mojsijevu vjeru i “slavio tuđe bogove”.

Sveti Ilija je, prema predanju, bio među prorocima koji su se na Tavoru poklonili Isusu Hristu na dan Preobraženja Gospodnjeg, kada se javio svojim učenicima sa poukama nove vjere, pa se zato lik Svetog Ilije slika na preobraženskim prazničnim ikonama.

Bio je prisutan i u viziji Svetog Jovana Bogoslova u kojoj se njegova uloga vezuje za budućnost hrišćanske crkve i drugi dolazak na zemlju Hrista Spasitelja – novo preobraženje kome se nada i u koji vjeruje hrišćanski svijet.

Prema knjizi Otkrivenja Jovanovog, drugi dolazak Hristov najaviće Sveti Ilija sa starozavjetnim prorokom Enohom i njihovim stradanjem treba da počne novo preobraženje čovječanstva.

Vjeruje se da Sveti Ilija nije umro već da se živ, plamenim kočijama, vaznio na Nebo, pa se ta scena slika na prazničkim ilindanskim ikonama.

Poznata je i scena sa Svetim Ilijom u pećini, u koju se sklonio od oholog cara Ahava, a gavran mu donosi hranu.

Prema narodnom vjerovanju i tradiciji, Sveti Ilija se vozi u vatrenim kočijama koja vuku četiri konja, iz čijih nozdrva izbija plamen, a grmljavina je tutnjava njegovih kola kojima se vozi po nebu i oblacima.

Sveti Ilija Gromovnik, kako ga još zovu u narodu, pada u najsušnije i najtoplije doba godine, a običaj je da se na taj praznik ne radi u polju – da se ne bi navukao gnjev svetitelja.

Četvrta srbačka traktorijada okupila oko 140 vozila

Četvrta srbačka traktorijada koja je održana juče na pisti za poljoprivrednu avijaciju u Poveliču okupila je oko 140 traktora iz Republike Srpske, Federacije BiH i Poljske, a najveći broj njih stigao je iz opština i gradova banjalučke regije.

Druženje je organizovala grupa entuzijasta na čelu sa Aleksandrom NJežićem koja je bila istrajna da nastavi tradiciju, iako je manifestacija više puta odgađana zbog pandemije virusa korona. Iz tog razloga, odazvao se manji broj učesnika u odnosu na prethodnu godinu, kada ih je bilo rekordnih 200, ali nije nedostajalo dobrog druženja uz zanimljiva takmičenja, što je ovaj događaj već učinilo prepoznatljivim u cijelom regionu.

Centralni dio manifestacije bila su takmičenja u navlačenju traktora i vuči trupaca u kojima je učestvovalo više desetina traktorista.

U kategoriji od 50 do 80 konjskih snaga, najbolji u navlačenju traktora bio je Elvedin Dindić, poljoprivrednik iz Gradiške, koji se bavi uzgojem pšenice, ječma i zobi na oko 200 dunuma zemljišta.

„Volim dolaziti na traktorijadu a naročito učestvovati na takmičenjima. Za navlačenje traktora treba imati iskustvo, to ne može svako. Mnogo teže i napornije je ipak obrađivati zemlju, što radim sa velikom predanošću i ljubavlju“, kaže Elvedin.

Najbolji u kategoriji od 80 do 120 konjskih snaga bio je Milomir Malić iz Gornjih Kladara, koji je nastupio sa traktorom Massey Ferguson od 110 konjskih snaga. On se takođe bavi poljoprivredom i uzgaja kukuruz, pšenicu i suncokret na oko 100 hektara.

„Organizacija traktorijade je odlična iako je ove godine manje učesnika. Ono što je presudilo za moju pobjedu je znanje koje sam sticao godinama, jer volim traktore i dugo ih vozim“, rekao je Milomir.

Održana su i takmičenja u vuči trupaca u pet različitih kategorija, a u super teškoj kategoriji pobjedu je odnio Zoran Stijaković iz Kočićeva. Od predstavnika iz srbačke opštine, u kategoriji do 50 konjskih snaga, najbolji je bio Petar Ostojić iz Dugog Polja, a Slaviša Pekez iz Starog Martinca je odnio drugo mjesto u srednje teškoj kategoriji.

Najboljim vozačima uručene su simbolične nagrade, poput ulja i maziva, goriva, majica i slično.

Na današnjoj traktorijadi učestvovala su i brojna vozila privatnih preduzeća koja se bave poljoprivredom, a mogao se vidjeti i veliki broj mališana sa dječijim traktorima. Najviše je ipak bilo individualnih poljoprivrednih proizvođača koji se bave uzgojom ratarskih kultura i koji su došli kako bi razmijenili iskustva. Jedan od njih je i Goran Kasagić iz Dugog Polja koji je stigao sa traktorom IMT od 77 konjskih snaga.

„Podržavam ovakve događaje jer naučimo jedni od drugih dosta toga što primjenjujemo u poljoprivrednoj proizvodnji. Poseban izazov su takmičenja za koje je potrebno imati odgovarajuće vještine i što je najvažnije, dobro poznavati traktor sa kojim se takmičite“, rekao je Goran.

Predsjednik organizacionog odbora Aleksandar NJežić rekao je da zbog epidemioloških mjera nisu organizovali traktorijadu na istom nivou kao prošle godine, ali je i pored toga sve proteklo u najboljem redu.

„Imali smo manji broj traktora, na šta je najviše uticala pandemija, ali mi je posebno drago što su drugu godinu zaredom stigli gosti iz Poljske na čijoj smo traktorijadi i mi učestvovali. Gdje god se organizuju ovakvi događaji trudimo se da odemo, a redovno se vraćamo kući sa nagradama. Od ove godine smo uveli u program takmičenja i vuču trupaca, što do sada nismo imali, i vjerujem da je to bilo zanimljivo posjetiocima“, rekao je Aleksandar koji se takođe bavi poljoprivredom i na 250 dunuma zemlje uzgaja uglavnom soju i kukuruz.

Podršku u organizaciji traktorijade pružili su brojni donatori, među kojima je bila i Opština Srbac.

Manifestaciji su prisustvovali načelnik opštine Mlađan Dragosavljević, predsjednik Skupštine opštine Miloš Budić i načelnik Odjeljenja za privredu, poljoprivredu i društvene djelatnosti Marko Miholjčić koji su razgledali vozila i razgovarali sa učesnicima skupa o aktuelnim temama u oblasti poljoprivrede.

„Veoma sam zadovoljan organizacijom i odzivom učesnika koji su zadržali tradiciju ove lijepe manifestacije. Traktorijada je ispunila očekivanja i pokazala da je s pravom uvrštena u listu kulturno-sportskih manifestacija koje se finansiraju iz opštinskog budžeta“, rekao je načelnik opštine Mlađan Dragosavljević.

U Korovima služen pomen parastos za poginule borce VRS iz ovog sela

smart

Pomen parastos počeo je minutom ćutanja i na taj način odano je dužno poštovanje svim poginulim i umrlim borcima Vojske Republike Srpske.

Pomen parastos je način na koji Boračka organizacijaSrbac odaje zahvalnost našim poginulim borcima koji su u temelje RS i za slobodu svih njenih građana dali ono najdragocjenije , svoje živote.

Danas smo se podsjetili na 6 poginulih boraca VRS iz sela Korovi i to Cvijetina Petkovića,  Zorana Strinić, Nenada Veselinovića, Svete Markovića, Save Drinića  i Milomira Malića.

Cvijeće i vijence na spomen obilježje pored članova poginuli boraca položile su i delegacije Boračke organizacije opštine Srbac na čelu sa predsjednikom Goranom Plotanom, opštine Srbac na čelu sa predsjednikom SO Milošem Budićem, zatim delegacije Mjesne Boračke organizacije Korovi i Mjesne zajednice Korovi, delegacija Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila opštine Srbac na čelu sa Dragutinom Stanojevićem i delegacija Mjesne Boračke organizacije Nova Ves.

Pomen parastos služio je sveštenik Slaviša Topić.

Nakon toga svi prisutni uputili su se na mjesno groblje u Korovima gdje je sveštenik Topić osveštao novi spomenik za umrlog borca VRS Dragana Dragosavljevića, kojeg je postavila Boračka organizacija Srbac iz sredstava Fonda solidarnosti.

Na današnji dan , 31.jula. 1992.  godine na Bijelom brdu  svoje živote za RS dali su Cvijetin Petković koji je imao 19. godina i Zoran Strinić koji je imao 20. godina. Prisutni mještani i delegacije su danas upalili svijeće i položile cvijeće i na njihova grobna mjesta.

Organizatori današnjeg skupa bili su Boračka organizacija opštine Srbac i Mjesna boračka organizacija Korovi.

Za titulu pobjednika 57. gradskog turnira u malom fudbalu “Srbac 2021” boriće se Sloga i Policijska stanica Srbac.

U sinoćnjim polufinalnim utakmicama Policijska stanica je sa 3:1 savladala Kafe bar DŽek Šatori Jeftić dok je Sloga nakon penala (3:1) bila bolja od ekipe Kao nekad Kobaš. U regularnom dijelu bilo je 2:2.

Finalni mečevi na rasporedu su u nedjelju 1. avgusta. Od 21 čas u utakmici za treće mjesto igraće Kao nekad Kobaš i Kafe bar DŽek Šatori Jeftić, dok je veliko finale u 21.45 kada će se za pobjednički pehar i novčanu nagradu od 3000 KM boriti Sloga i Policijska stanica Srbac.

Po završetku finalne utakmice biće organizovana dodjela nagrada i priznanja najboljim ekipama i igračima turnira.

U revijalnom dijelu, između dvije finalne utakmice, posjetiocima će svoje fudbalske majstorije prikazati selekcija pjetlića Sloge.