Policijska stanica Srbac provodi kampanju ,,Zaštitimo djecu u saobraćaju”

Policijski službenici Policijske stanice Srbac, povodom početka nove školske godine, realizuju tradicionalnu republičku akciju „Zaštitimo djecu u saobraćaju”, čiji je cilj podići svijest svih učesnika u saobraćaju i pozvati na dodatan oprez u saobraćaju, na putevima u blizini škola.

Kako nas je informisao komandir Policijske stanice Srbac Siniša Šnjegota, tokom septembraće u blizini školskih objekata biti pojačano prisustvo policijskih službenika, koji će vršiti regulisanje saobraćaja i omogućavati bezbjedan prelazak za najmlađe kategorije učesnika u saobraćaju.

,,Policijski službenici će raditi na evidentiranju i sankcionisanju nepropisno parkiranih vozila u zonama škola, kao i površinama namjenjenim za kretanje pješaka, autobuskim stajalištima, kao i zonama pješačkih prelaza, te prekršaja u odnosu vozač-pješak i nepropisnog kretanja biciklista i vozača lakog električnog vozila po površinama namjenjenima za kretanje pješaka”, rekao je Šnjegota i dodao da je planirana i pojačana kontrola vozila kojima se vrši organizovan prevoz djece, te će se vozila koja svojim stanjem odaju sumnju da su tehnički neispravna upućivati na vanredni tehniči pregled.

Imajući u vidu značaj edukacije najmlađih o bezbjednom kretanju u saobraćaju, policijski službenici Policijske stanice Srbac i ove godine održavaju predavanja za učenike nižih razreda.

,,Već smo održali predavanje najmlađima u školama ‘Jovan Jovanović Zmaj’ Povelič, ‘Dositej Obradović’ Razboj, ‘Vuk Karadžić’Ćukali i Gornji Srđevići, a danas i u tri odjeljenja u srbačkoj školi. Sva predavanja i razgovori sa djecom su bili na bezbjednog i pravilnog učestvovanja pješaka i biciklista u saobraćaju. Policijska stanica Srbac i ovom prilikom apeluje na sve učesnike u saobraćaju, naročito na vozače, da sa pojačanom pažnjom učestvuju u saobraćaju, te da prilagode brzinu uslovima puta, naročito na putnim pravcima kojima se kreću učenici i u blizini škola”, rekao je Šnjegota.

Sutra Usjekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja

Srpska pravoslavna crkva obilježiće sutra Usjekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja.

Uspomenu na smrt proroka, preteče i krstitelja Svetog Jovana obilježavaju pravoslavni hrišćani i SPC, koja ovaj praznik svrstava među slave.

U hrišćanskom svijetu se obilježava kao dan kada je osveštana crkva koju su na grobu Svetog Jovana Krstitelja podigli car Konstantin i carica Jelena.

Tada se podsjeća na stradanje Svetog Jovana, kome je, po naređenju Iroda Antipa, glava odsječena i na tanjiru donesena pred njegovu pastorku, igračicu Salomu.

Sveti Jovan se naziva Krstitelj, jer je krstio Isusa Hrista i u njemu prepoznao Sina Božijeg.

Sveti Jovan se smatra posljednjim velikim prorokom. Naziva se još i Preteča, jer se pojavio prije Hrista i počeo da priprema ljude za hrišćanstvo.

Sveti Jovan je, prema predanju, primjer čvrste i nepokolebljive vjere, poštenja, odvažnosti i istinoljubivosti. Bio je to i uzrok njegovog stradanja jer je javno govorio o nemoralu cara Iroda koji je živio u grijehu sa svojom snahom Irodijadom, majkom Salome.

Prilikom proslave Irodovog rođendana Saloma je odigrala svoj ples, poslije kojeg joj je Irod ponudio da traži šta god hoće. Ona je, na nagovor majke, zatražila glavu Svetog Jovana.

Irodijada je zahtijevala da se svecu odrubi glava i pokopa odvojeno od tijela, u strahu da Sveti Jovan ne vaskrsne.

Dan Usjekovanja vjernici provode u molitvi i strogom postu.

Sveti Jovan se slavi i 20. januara, kao znak poštovanja prema svecu koji je krstio Isusa Hrista.

Obavještenje o prekidu isporuke električne energije

Foto: RTRS

Radna jedinica ,,Elektrodistribucija” Srbac obavještava potrošače da će sutra, 11. septembra, u periodima od 09.00 do 10.00 časova i od 14.00 do 15.00 časova, doći do zastoja u redovnoj isporuci električne energije za potrošače u sljedećim ulicama: Savska, Save Vujanovića Žuće, 27.jula, Veselina Masleše, Vase Pelagića, Partizanska, dio ulice Motajičkog odreda.

Do prekida dolazi zbog interventnih radova na srednjonaponskoj mreži.

Uređeno školsko dvorište i zamjena električne instalacije u Gornjim Srđevićima

U područnom odjeljenju Osnovne škole ,,Vuk Karadžić“ u Gornjim Srđevićima uređeno je školsko dvorište. Nasut je novi šljunak, čime je znatno poboljšan prilaz i ulaz u školu. Na taj način učenicima i nastavnicima omogućen je uredniji i sigurniji boravak u školskom dvorištu.

,,Pored toga, u narednom periodu planirana je i zamjena dotrajale električne instalacije. Tom prilikom će biti postavljeni novi prekidači i LED sijalice, što će dodatno unaprijediti uslove rada i boravka u učionici. Ova značajna akcija realizuje se zahvaljujući podršci i angažovanju Živka Todorovića, kojem škola duguje veliku zahvalnost“, rekla je direktorica škole Vesna Savić.

Sitneši odali poštu za sedmoricu poginulih boraca VRS iz ovog sela

U okviru obilježavanja Dana sjećanja na stradanje srpčanana ozrensko-vozućkom ratištu, a u skladu sa Kalendarom za obilježavanje značajnih datuma i jubileja, Boračka organizacija Srbac u saradnji sa Mjesnom boračkom organizacijom Sitneši organizovala je danas ispred spomen-obilježja u Sitnešima parastos za sedam poginulih boraca Vojske RS iz ovog sela i 113 žrtava Drugog svjetskog rata.

Mještani Sitneša dali su ogroman doprinosu u Odbrambeno-otadžbinskom ratu RS. Iz ovog mjesta 225 stanovnika bili su u VRS. Sa ratnog puta nije su se vratila sedmorica sitneških boraca.

„Nenad Vujić je poginuo 11. 5. 1994 .godine na trebavskom ratištu, Savo Berić nestao 10. 9. 1995.godine na ozrensko-vozućkom ratištu, Milan Novaković poginuo na ozrensko-vozućkom ratištu 10. 9. 1995.godine, Vlajko Novaković pripadnik Prve srbačke lake brigade umro 1995. godine, Božo Babić nestao na ozrensko-vozućkom ratištu 10. 9. 1995.godine i Dušan Savandić nestao na ozrensko-vozućkom ratištu 10. 9. 1995.godine i Gojko Topić nestao na ozrensko-vozućkom ratištu 10. 9. 1995.godine “, rekla je Ljubinka Novaković.

Počast poginulim borcima odata je paljenjem svijeća i polaganjem cvijeća, a pomenu su, osim članova porodica poginulih boraca i mještana Sitneša, prisustvovali: delegacija Opštine Srbac na čelu sa načelnikom Mlađanom Dragosavljevićem, opštinske i mjesne boračke organizacije Sitneši i Srđevići, delegacija Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila opštine Srbac,direktor Centra za istraživanje rata i ratnih zločina RS Viktor Nuždić, komandant Drugog bataljona Prve srbačke brigade Zoran Đukić, delegacije Osnovne škole ,,Vuk Karadžić “ Sitneši, Mjesne zajednice Sitneši i SUBNOR-a Srbac.

Parastos je služio sveštenik Nenad Đurić koji je podsjetio da su srpski junaci sa ovih prostora pali boreći se za narod i njegovu slobodu .

„Naše godišnje sabranje ovdje kod spomen obilježj u Sitnešima je naše vaskrsenje. Na nama je da uvijek svjedočimo, pogotovo pred najmlađim učenicima , da kada se pomene riječ rat i Vozuća moraju da znaju da je nečiji sin, brat, otac , rođak ,kum ili komšija stradao za slobodu.Ono što se desilo na tom ratištu do tada je bilo nezamislivo. Na nama je da se okupljamo svake godine i da na taj način čuvamo od zaborava žrtvu ovih naših sedam junaka”, rekao je u svojoj besjedi sveštenik Đurić.

U ime članova porodica poginulih boraca VRS iz Sitneša prisutnima se obratila Slavica Vujić član Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila.

,,Veoma mi je teško stajati na ovom svetom mjestu i govoriti a ostati pribran. Svaki izgubljeni život, svaki poginuli borac zaslužuje da bude poštovan i cijenjen. Na Ozrenu je u periodu od 1994. do 10 septembra 1995. godine, svoje živote dalo preko 50 boraca a ranjeno preko 100 boraca sa naše opštine. Od 25 boraca koji su tog 10 septembra poginuli na Vozućoj,mi nakon trideset godina tragamo za njih devetoricom, od kojih su četvorica iz Sitneša.Naša je obaveza da obezbjedimo sigurno djetinjsvo našoj djeci a ne onakvo kakvo smo mi proživjeli”, rekla je Slavica Vujić.

Predsjednik Boračke organizacije Srbac Goran Plotan obraćajući se prisutnima je rekao da se nikada ne smije zaboraviti da su ovih sedmorica boraca dali svoje živote za otadžbinu.

,,Vozuća je naša tuga ali i naš ponos. Mi tada nismo imali drugog puta osim onog kojim se stvara RS. Evo i danas skrećemo pažnju svama da čuvaju RS koja je odbranjena jedinstvom srpskog naroda. Pokušali smo da u školama držimo predavanja našim učenicima kako bi znali pravu istinu o Odbrambeno –otadžinskom ratu. Danas sa ovog za sve nas tužnog skupa apelujem na jedinstvo kako bi našoj djeci ostavili u nasljedstvo slobodnu Republiku Srpsku”, rekao je Goran Plotan.

Prigodan kulturno-umjetnički program organizovali su učenici Osnovne škole ,,Vuk Karadžić“ Sitneši.

PD Videta: Oko 150 planinara pohodilo Motajicu

U organizaciji Planinarskog društva ,,Videta”Srbac, u  nedjelju je na Motajici održan sedamnaesti slet planinara.

Planinari  su se  okupili  u Kaocima na  platou  planinarske kuće  “Mitrov  točak”,  odakle  su  oko devet sati krenuli  rutom Sedlo-Gradina,  te  preko  Visa  stigli  na  polaznu  tačku  oko dva sata .

Na sletu  je  učestvovalo oko 150 planinara iz Republike Srpske, Federacije BiH i Srbije, članovi udruženja Izvor  iz Srpca, te brojni ljubitelji prirode.

Za sve učesnike pripremljen je planinarski ručak, osvježenje, dodjela zahvalnica i druženje uz  muziku uživo.

Sljedeca aktivnost  je  pohod  na  Vučjak, u  organizaciji PD ,,Vučjak” Brod.

,,Zahvaljujemo  svim učesnicima na dolasku  i lijepom druženju”, rekla je seketar Videte Vera Babić.

Veče u znak vječne zahvalnosti borcima stradalim na ozrensko-vozućkom ratištu

U Gradskoj galeriji ,,Rajko Petković” u Srpcu sinoć je upriličemo veče posvećeno stradanju Srpčana na ozrensko-vozućkom ratištu.

Iako su prošle tri decenije od 10. spetembra 1995.godine-datuma na koji su život izgubila 24 srbačka borca, sjećanja na tragediju i poginule su i dalje svježa i žive u mislima njihovih porodica,  preživjelih saboraca i brojnih građana naše opštine.

Na sinoćnoj manifestaciji prisutnima su iznesena bolna svjedočanstva i neporecive istine o dešavanjima i žrtvama tog tragičnog 10.septembra, a upućena je i poruka da ovaj datum i žrtve ne smiju biti zaboravljeni i da Republika Srpska i sloboda njenih građana moraju biti sačuvani.

Veče sjećanja  je počelo himnama ,,Moja Republika“ i ,,Bože pravde“, a potom je minutom molitvene tišene odata pošta stradalim borcima.

Načelnik opštine Srbac Mlađan Dragosavljević rekao je da je ovo veče poseban vid sjećanja i iskazivanja poštovanja stradalim borcima, njihovoj žrtvi, ali i podsjećanje na obavezu čuvanja onoga za šta su oni dali svoje živote.

,,Večeras smo se okupili da u zajedništvu, tišini i dostojanstvu odamo počast našim sugrađanima, našim saborcima, koji su tog kobnog 10.septembra 1995.godine položili svoje živote na ozrensko-vozućkom ratištu. Taj 10. septembar ostaće uvijek zapisan u našem pamćenju, jer je tad ispisana jedna od najtežih stranica istorije našeg naroda. Stojimo večeras sabrani na jednom mjestu, na koje se vraćamo sa jednom istom misijom-da se sjetimo, odamo poštu i potvrdimo da nismo zaboravili jedan od najtežih i najbolnijih trenutaka naše istorije. Naši borci, naši heroji, vođeni hrabrošću  i ljubavlju prema zavičaju, stali su na put brojno nadmoćnijem neprijatelju, braneći svoje ognjište, svoje porodice,  pravo da govorimo svojim jezikom, slavimo naše praznike i živimo kao slobodan narod na svojoj zemlji”, rekao je načelnik opštine Mlađan Dragosavljević, dodajući da se svakog stradalog borca sjećamo sa tugom, ali i sa ponosom, jer su pokazali da hrabrost i ljubav prema otadžbini mogu biti veći od svakog straha i od svake sile.

,,Danas, trideset godina poslije, naša dužnost nije da se samo sjećamo. Naša dužnost je da svjedočimo da njihova imena na blijede, da mlađe generacije ne rastu u neznanju, već u razumijevanju šta znači sloboda, hrabrost i biti na braniku otadžbine. Opština Srbac svake godine, u znak zahvalnosti i poštovanja, obilježava godišnjicu njihovog stradanja, a to činimo kroz molitvu, sjećanje i zajednički odlazak na Ozren”, rekao je Dragosavljević.

Direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić je rekao da je ovo veče prepuno raznih osjećaja i da kultura sjećanja mora biti shvaćena kao obaveza i način života.

,,Velika je obaveza, ali i čast stajati pred vama ovdje i govoriti i jednoj od najtežih, ali i najsvetijih tema – o stradanju Srpčana na Ozrenu 1995.godine. Dok stojim ovdje pred vama, miješaju se osjećaji-obaveza da se sjećamo, čast što pripadam narodu koji je dao takve junake, tuga što ih više nema među živima i ponos što njihova žrtva nije bila uzalud. Proučavam rat iz naučne perspektive, ali mi srce uvijek radi više nego um. Istina do koje sam došao svih ovih godina je samo potvrdila ono što su naši borci znali prije nas – Republika Srpska nije nastala slučajno, ona je stvorena kroz žrtvu, krv i suze, ali i kroz hrabrost i istrajnost. Svi muški članovi moje uže i šire  porodice bili su pripadnici Vojske Republike Srpske i zato sam dužan da kao sin, kao brat, kao potomak i kao čovjek da govorim istinu o herojstvu i stradanju”, rekao je Nuždić i dodao da kultura stradanja nije samo parastos i polaganje vijenaca, već da je to način života i obaveza svakog od nas. Istakao je da  politika pamćenja traži da u našim srcima vječno živi sjećanje, ali da naš institucionalni odgovori bude snažni, odlučni i trajni i da će samo tako buduće generacije znati šta se desilo i spriječiti da se to ponovi.

Bivši načelnik brigade potpukovnik Vićo Kovačević u svom obraćanju je istakao da, nažalost, komandant brigade pukovnik Midrag Suvajac više nije među živima, kao i mnoge starješine i borcima kojima moramo biti zahvalni za sve što su uradili, ali i ponosni na njihov ratni put.

,, Osjećam se zadovoljnim što smo i ove godine organizovali Dane sjećanja na 10.septembar 1995.godine, čime smo pokazali poštovanje prema, ne samo borcima Prve srbačke lake pjedišadijske brigade, nego i prema svim stradalim borcima drugih jednica Vojske Republike Srpske. Kako je svima poznato, brigade je imala dug i težak ratni put na raznim ratištima. On je počeo od postrojavanja i svečane smotre u Malim Sitnešima u junu  1992. godine, a završio se u aprilu 1996.godine na gradačačkom ratištu. Na vozućkom ratištu, provela je 16 mjeseci,  što je najduži period u odnosu na druge brigade. Zbog svih činjenica, smatram da ovi dani sjećanja imaju veliki značaj u čuvanju sjećanja na događaje i saborce koji su dali živote za krst časni i slobodu zlatnu”, rekao je Kovačević.

Posjetioci manifestacije su veoma emotivno doživjeli obraćanje Mirjane Milašinović, ćerke poginulog borca Marka Milašinovića, koja je u trenutku očeve smrti bila jednomjesečna beba.

,,Prošlo je 30 godina kako se naša opština, ali i nekoliko susjednih, zavila u crno. Prošlo je 30 godina od dana kada su naši najmiliji zauvijek nestali na ozrenskom strmom kamenu. Kako bi se opisalo sve ono što znamo i osjećamo o sukobima na Vozućoj, iskoristiću riječi doktora Pavlovića iz njegove knjige: ‘Istoriji će biti teško da bude istorija, da bude učiteljica života.’ Možda je ovo i jedina rečenica kojom može da se opiše prije, tokom i poslije pada Vozuće. Na naše vojnike su nalijetali strai, arapski vojnici, pred kojima će kasnije i najmoćnije vojske svijeta nijemo ćutati i strahovati, ali su oni pred njima stajali. Naše vojnike su u hladnim rovovima, naši dojučerašnji prijatelji i prethodni saveznici,avionima nadlijetali, ali su oni i pod njima stajali. Naše žrtve se više ne broje nigdje i sudski postupci za Vozuću sada postaju raritet, a i kada do njih dođe, presude se izigraju i oni koji su sa teroristima sarađivali danas sun a slobodi.Možda su bili isuviše Srbi da bi za njih postojala Pravda, ali zato mi moramo da stojimo na Vozući, na Stogu i ovdje u Srpcu svakog 10.septembra, jer samo na taj način možemo osvjetlati obraz našim očevima”, rekla je Milašinović.

Veče posvećeno stradanju Srpčana na ozrensko-vozućkom ratištu, prigodnim izvedbama i stihovima, upotpunili su članovi hora ,,Blagovjestitelji” i Ognjen Miljević.

Manifestaciji su prisustvovale porodice stradalih Srpčana, načelnik opštine Mlađan Dragosavljević, direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić, predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske Radan Ostojić, predsjednik Predsjedništva BORS-a Milovan Gagić, predsjednica Republička organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Isidora Graorac, predsjednik Gradske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civilaBanja Luka Bojan Keleman, rukovodilac Fondacije ,,Pomoć”-BORS Branko Grahovac, predsjednik Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Dragutin Stanojević, predsjednik Boračke organizacije opštine Srbac Goran Plotan, komandir Policijske stanice Srbac Siniša Šnjegota, odbornici SO Srbac, sveštenici srbačke parohije i  drugi građani.

Dani sjećanja su nastavljeni danas, parastosom za poginule borc iz Sitneša. Sutra je planiran odlazak i učešće u maršu ,,Satzom egzodusa”, a u četvrtak parastos za stradale borce iz Kobaša.

Petar Ugren briljirao na festivalu ,,Raspjevane pahuljice” u Mrkonjić Gradu

Na 17. međunarodnom dječijem muzičkom festivalu “Raspjevane pahuljice 2025”, održanom u petak, 5. septembra u Mrkonjić Gradu, mladi muzički talenat iz Srpca, Petar Ugren, osvojio je nagradu za najbolju interpretaciju, čime je još jednom potvrdio svoj izuzetni umjetnički potencijal.

U kategoriji u kojoj je nastupio, takmičilo se čak 26 izvođača, dok su “Grand Prix”osvojile Glorija Pajk iz Slovenije i Staša Dragojević iz Srbije. Na festivalu je ukupno učestvovalo 35 djece iz šest zemalja regiona, Srbije, Crne Gore, Hrvatske, Slovenije, Republike Srpske i Bosne i Hercegovine.

Festivalsko veče, održano u prepunoj sali Kulturnog centra „Petar Kočić“, donijelo je 30 izvedenih kompozicija i još jednom potvrdilo status ovog festivala kao jednog od najznačajnijih dječijih muzičkih događaja u ovom dijelu Evrope.

“Bilo mi je jako lijepo jer sam se puno družio sa “starim” drugarima, a isto tako stvarao i nova prijateljstva, izjavio je Petar.

Prije samo nekoliko mjeseci, Petar je briljirao i na velikoj sceni 31. Đurđevdanskog festivala dječije pjesme u Banjaluci, održanog 10. maja ove godine. Izvevši pjesmu „Šarene oči“, osvojio je treću nagradu za kompoziciju, a posebno priznanje pripalo je autoru pjesme, kompozitoru Nesku Hadžimuratroviću. NJegov nastup, zajedno sa drugarima iz UG „C.E.Z.A.R.“, proglašen je za najbolji scenski nastup večeri.

U tandemu sa mladom Banjalučankom Marijom Nagraisalović, Petar je nedavno osvojio prvo mjesto u juniorskoj kategoriji na beogradskom festivalu „Angel Voice“, potvrdivši regionalni uspjeh i van granica Bosne i Hercegovine.

Petra uskoro očekuje i novo veliko takmičenje, festival “Ritam Evrope”, koji će biti održan 3. oktobra u Prnjavoru, uz direktan prenos na Radio-televiziji Republike Srpske. Nastupiće kao predstavnik opštine Srbac, zajedno sa plesnom grupom Udruženja građana „C.E.Z.A.R.“, izvodeći pjesmu kojom će predstaviti Norvešku i njihov prošlogodišnji evrovizijski hit “Lighter”.

Plesnu grupu C.E.Z.A.R. čine: Dunja Malbašić, Dunja Kljajčin, Milica Malešević i Milica Vujičić.

Pored zapaženih muzičkih uspjeha, Petar se može pohvaliti i brojnim glumačkim i filmskim ulogama. Igrao je u dokumentarnom filmu „Kamen pamti“ autora Milana Pilipovića, igranom filmu „LJudovanje kod Ćopića“ reditelja Ognjena Bogdanovića, kao i u pozorišnoj predstavi „Novogradska audicija“.

Prošle godine, bio je jedan od zapaženijih učesnika na 30. Đurđevdanskom festivalu u Banjaluci, što mu je otvorilo vrata za nastup na međunarodnom „Balkan festu“, održanom u septembru u Gradišci i Banjaluci. U okviru programa „Prvi aplauz“, među 18 izvođača iz sedam zemalja, Petar je osvojio treće mjesto.

Petar već godinama pohađa časove pjevanja u UG „C.E.Z.A.R.“ u Srpcu i školu pjevanja u Gradišci. Redovan je učesnik školskih i gradskih manifestacija, a svoju svestranost pokazuje i kroz učešće u hip-hop sekciji UG „C.E.Z.A.R.“, sa kojom je osvajao prva mjesta na brojnim plesnim takmičenjima u regionu.

Uprkos mladim godinama, Petar Ugren već sada ima impresivnu biografiju, bogatu nagradama, priznanjima i nezaboravnim nastupima. NJegov najnoviji uspjeh na festivalu “Raspjevane pahuljice” samo je potvrda da se na njega s pravom računa kao na jedno od najperspektivnijih imena dječije umjetničke scene u regionu.

Srbački penzioner Dušan Lepir kilometre gazi i u devetoj deceniji

Iako je zakoračio u devetu deceniju života, Dušan Lepir iz Srpca i dalje prkosi godinama i vremenu sa ruksakom na leđima, planinarskim štapom u ruci i osmijehom na licu. Ovaj 82-godišnji penzioner, koji je u penziji već 34 godine, neumorno šeta, vozi bicikl, piše pjesme i rebuse, slika, a u potkrovlju svoje kuće vodi i jedinstveni lovački muzej.

Njegov život, energija i nepokolebljiv optimizam inspiracija su mnogima. Ne krije da ni u ovim godinama ne zna za odmor i uskoro ga očekuju dva ozbiljna planinarska izazova, u okviru kojih će prepješačiti više od 30 kilometara.

Sa rekreativcima iz cijelog regiona učestvovao je juče na tradicionalnom pohodu na Motajicu, gdje je prešao desetak kilometara. Za tri dana očekuje ga zahtjevniji izazov, marš dug 22 kilometra kroz staze nekadašnjeg vozućkog ratišta.

“Staza na Motajici nije teška, ali je izuzetno lijepa. Кad sunce ogrije planinu, to je doživljaj koji nijedna kamera ne može da prenese. Marš na Vozući je druga priča, zahtjevan, dug i sa mnogo uspona. Nije za svakoga. Ali ja se pripremam ozbiljno. Svakodnevno prelazim staze u blizini kuće, od osam, deset ili dvanaest kilometara, u zavisnosti od dana. Ne idem s grlom u jagode”, kaže Dušan koji redovno učestvuje u aktivnostima Planinarskog društva „Videta“ iz Srpca.

Prije tri godine dobio je priznanje za najstarijeg planinara na Vidovdanskom usponu na Maglić, na 2386 metara nadmorske visine, što je najviši vrh u Republici Srpskoj i BiH. Akciju je organizovao Planinarski savez Republike Srpske, a učestvovalo je oko 350 planinara.

Već godinama je i najstariji učesnik srbačke biciklijade, za koju se redovno priprema prelazeći biciklom po 10 do 15 kilometara dnevno.

Ali fizička aktivnost nije jedino što Dušana čini zdravim i posebnim. On je i umjetnička duša. Tokom života izradio je više od hiljadu eksponata od drveta. Njegovo najpoznatije djelo je impozantna drvena skulptura Novaka Đokovića, visoka čak 2,08 metara.

“Radio sam je prije četiri godine, s velikom ljubavlju, kao i manju figuru Noleta od 60 centimetara. Vjerujem da je to moje životno djelo. Nakon toga nisam imao više motivacije za nove skulpture. Oluje i nevrijeme uništile su mnoge radove, neke sam poklonio, neke prodao. Poneku i danas obore kune kada obilaze oko kuće. Ipak, sačuvao sam par stotina eksponata”, priča Dušan.

Njegov lovački muzej, smješten u potkrovlju porodične kuće, jedinstven je u svakom pogledu. U dvije prostorije nalaze se trofeji srneće divljači, vepra, jelena, kao i figure u prirodnoj veličini, namještaj i detaljno izrađeni predmeti, sve rukom ovog vrijednog domaćina. Tu se nalazi i njegov autoportret, figura lovca, izrađena s posebnom pažnjom i realizmom.

Pored svega toga, Dušan stvara i u riječima. Bavi se pisanjem pjesama, a posebnu strast osjeća prema enigmatici. Osmislio je i sastavio zbirku od 508 rebusa, baziranih na srpskim poslovicama i izrekama, što ga čini jedinstvenim stvaraocem u ovoj oblasti.

Nedavno je otkrio i svoj slikarski dar – koristeći vodene boje, izradio je sliku Motajice na šperploči, dimenzija 1,20 x 1,20 metara, koja danas krasi njegov muzej.

“Pokušali smo da je snimimo dronom, uz pomoć prijatelja i komšije Lazara Кusića, ali nismo bili zadovoljni rezultatom. Zato sam se popeo na obližnji antenski stub, sa papirom i olovkom u rukama, da bih skicirao konture Motajice. To mi je bilo jedno od najstrašnijih iskustava u životu, duvao je jak vjetar i stub se njihao. Ali na kraju, isplatilo se”, priča Dušan.

Njegova profesionalna priča takođe je neobična. Po struci je nastavnik matematike i fizike, a prve godine karijere proveo je u školama širom regije. Кasnije je bio i direktor škole u Srpcu, ali životni putevi često su ga odvodili u novim pravcima, pa je tokom 21 godine radnog staža promijenio više zanimanja.

“U struci sam radio možda desetak godina. Ostalo su bile promjene, neke iz nužde, neke po mojoj volji. Penzionisan sam prije 34 godine, u vrijeme velikih društvenih i političkih turbulencija. Ali nisam dozvolio da penzija znači i kraj aktivnosti. Rekao sam sebi, dok mogu hodati, misliti i stvarati, neću stati. I evo, već tri i po decenije živim taj drugi život, možda ispunjeniji nego prvi”, s ponosom ističe Dušan.

OŠ Razboj: Predavanje za prvačiće o bezbjednom učešću u saobraćaju

Policijski službenik Policijske stanice Srbac Dragan Milijašević održao je učenicima prvog i drugog razreda u OŠ”Dositej Obradović” u Razboju predavanje u okviru preventivne kampanje „Zaštitimo djecu u saobraćaju“ Ministarstva unutrašnjih poslova RS.

Direktorica škole Silvana Sekulić kaže da su djeca na ovaj način učila o pravilima bezbjednog učešća u saobraćaju i kako bezbjedno da pređu ulicu.

“Svake godine na početku školske godine predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova našim učenicima,a posebno prvačićima skreću pažnju na ponašanje i bezbjednost u saobraćaju.Tako su i danas učenicima prvog i drugog razreda u centralnoj i svim područnim školama predstavnici Policijske stanice Srbac održali predavanja o bezbjednosti u saobraćaju”, rekla je direktorica Sekulić i dodala da su djeca aktivno učestvovala u predavanju i pokazala veliko interesovanje o pomenutoj temi.