U „Sireni-fiš“, jedinoj ribarnici u Srpcu, od početka posta
imaju pune ruke posla, a na stanju uvijek imaju dovoljnu količinu proizvoda.
Prema njihovim riječima, u naredom periodu, pred Svetog Nikolu,
Novu godinu i Badnji dan, očekuju povećan obim posla.
Navode da primaju narudžbe unaprijed, te da trenutno uglavnom
obrađuju ribu za sušenje, najviše šarana.
“Cijena svježe ribe po kilogramu je sljedeća: šaran 12 KM,
tolstolobik 6,5KM, amur 8 KM, som 15KM, pastrmka 11KM, dok je dimljeni šaran 30
KM“, naveli su iz ove ribarnice.
Dodali su da u ponudi takođe imaju i morske plodove, od oslića,
skuše, lososa, pa do paniranih ribljih proizvoda.
„Trend prodaje ribe svake godine je u porastu. Često nam dolaze
i kupci iz okolnih gradova, poput Banjaluke, Gradiške, Prnjavora i Dervente“,
tvrde oni.
Istakli su da vrše i usluge čišćenja i sječenja ribe, što po kilogramu iznosi jednu marku.
Deveta sjednica Skupštine opštine Srbac zakazana za 15. decembar
Srpsko kulturno-umjetničko društvo “Beli anđeo” Srbac organizuje
tradicionalni godišnji koncert, koji će biti održan u nedjelju, 14. decembra u
Domu kulture ,,Uglješa Kojadinović“, sa početkom u 18 časova.
Osim domaćina, publici će se predstaviti ANI “Lijevče” Razboj, KUD
“Đerdan” Kukulje, Folklorni ansambl Kobaš i Folklorno udruženje građana
“Motajički vuk” Srbac.
Cijena ulaznice je 5 KM.
Raspisan tender za deminiranje desne obale rijeke Save, u projekat uključena i opština Srbac
Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, 11. novembra 2025.
godine objavilo je međunarodni tender za radove deminiranja na 73 lokacije na
desnoj obali rijeke Save, uz finansijsku podršku Svjetske banke, u koji je
uključena i opština Srbac.
Tim povodom, na inicijativu Civilne zaštite opštine Srbac, danas
je održan sastanak predstavnika naše opštine sa predstavnicima Republičke
uprave Civilne zaštite RS koji će biti aktivno uključeni u realizaciju projekta
deminiranja.
Načelnik opštine Srbac Mlađan Dragosavljević izjavio je da su
svi na području naše opštine svjesni važnosti ovog projekta.
“Potreba za deminranjem je prije svega očuvanje ljudskih
života. Mnogo nam ovaj projekat znači i ne sumnjam da ćemo na kraju doći do konkretnih
rezultata. Opštinska uprava uključiće se u punom kapacitetu kako bismo bili od
pomoći timovima koji budu radili deminiranje našeg terena”, rekao je
Dragosavljević.
Načelnik Odjeljenja za Civilnu zaštitu Srbac, Milutin Kojić,
upoznao je prisutne sa trenutnim stanjem na terenu i površinama na kojima se
još uvijek nalaze minsko eksplozivna sredstva zaostala iz proteklog rata.
“Što se tiče naše lokalne zajednice, postoje 32 lokacije na
kojima se pretpostavlja da su još pod minama. Za čišćenje je bilo pripremljeno
20 sumnjivih površina, a za tehničko izviđanje je bilo 12 površina koje čekamo
da se urade . Kada je riječ o minskim poljima na području naše opštine, imali
smo dva incidenta – 1992. i 1993. godine na području Kobaša i Vlaknice. U prvom
incidentu u Kobašu su povrijeđena četiri lica od kojih je jedno smrtno
stradalo, a u Vlaknici je bio jedan slučaj sa smrtno stradalim licem. To
pokazuje neophodnost realizacije projekta deminiranja na području naše opštine
što prije”, poručio Kojić.
Pomoćnik direktora republičke uprave Civilne zaštite za poslove
deminiranja, Dragan Kos, predstavnicima lokalne vlasti u Srpcu ukazao je na
detalje projekta, kako bi što spremnije dočekali samu realizaciju deminiranja
desne obale rijeke Save.
“Lokalna zajednica će se morati aktivno uključiti u
realizaciju ovog projekta, od uvođenja, preko praćenja realizacije, pa sve do
završne dokumentacije, odosno zapisnika o primopredaji projekta. Na teritoriji
opštine Srbac planirane su 32 lokacije za deminiranje ukupne površine od 0,8
kvadratnih kilometara. Sredinom januara planiramo raspisati konkurs ponuda za
izvođače radova, a sam proces deminiranja ne bi trebalo da počne do kraja maja
ili početka juna, zbog vremenskih uslova. Teren uz obalu rijeke Save je veoma
zahtjevan kad je u pitanju ulazak mašina ali i ljudstva u teren za
čišćenje” tvrdi Kos.
Dodao je da je planirani rok izvođenja 18 mjeseci, a rok za
dostavu ponuda 12. januar 2026. godine.
Raspisan javni poziv za dodjelu sredstava za provođenje mjera energetske efikasnosti u postojećim objektima, sistemima i procesima za 2025. godinu
Foto: Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost RS
Direktor Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku
efikasnost Republike Srpske raspisao je javni konkurs za dodjelu sredstava za
provođenje mjera energetske efikasnosti u postojećim objektima, sistemima i
procesima, a koji se odnose na povećanja energetske efinasnosti u mikro, malim
i srednjim preduzećima za 2025. godinu.
Prihvatljivi su projekti rekonstrukcije, renoviranja, smanjenja
potrošnje energije, te projekti kojima se doprinosi povećanju korišćenja
obnovljivih izvora energije, kao mjere energetske efikasnosti.
Maksimalan i minimalan iznos bespovratnih sredstava po ovom
javnom konkursu koji se dodjeljuje iznosi:
1. za preduzeće u većinskom vlasništvu žene je 50%, od visine
ukupne investicije, ali ne može iznositi više od 50.000,00 KM, ni manje od
10.000,00 KM, uključujući PDV. Vlastito učešće mora iznositi minimalno 50% od
ukupne investicije.
2. za ostala preduzeća je 45% od visine ukupne investicije, ali
ne može iznositi više od 45.000,00 KM, ni manje od 10.000,00 KM, uključujući
PDV. Vlastito učešće mora iznositi minimalno 55% od ukupne investicije.
Raspoloživa sredstva za sufinansiranje projekata po ovom javnom
konkursu utvrđena su u ukupnom iznosu od 1.820.000,00 KM.
Sredstva po ovom javnom konkursu dodjeljuju se kao bespovratna,
a maksimalan iznos sredstava koji može biti dodijeljen po jednoj prijavi iznosi
50.000,00 KM, uključujući PDV, za preduzeća u vlasništvu žene, odnosno
45.000,00 KM, uključujući PDV, za ostala preduzeća, u skladu sa uslovima ovog
javnog konkursa.
Pravo na sredstva Fonda i podnošenje prijava, odnosno pravo
učešća na ovom javnom konkursu za oblast energetske efikasnosti i obnovljivih
izvora energije kao mjera energetske efikasnosti, imaju mikro, mala i srednja
preduzeća definisana Zakonom o razvoju malih i srednjih preduzeća.
Za sve nejasnoće i dodatne informacije možete se obratiti na
broj telefona 051/231-340, e-poštom na info@ekofondrs.org, te u sjedištu Fonda,
Kralja Alfonsa XIII, broj 21, Banjaluka.
Učenica OŠ “Jovan Jovanović Zmaj” Lorena Malbašić nagrađena na konkursu “Srce piše ćirilicu”
Na konkursu za izbor najljepšeg ćiriličnog rukopisa i
kaligrafskog rada “Srce piše ćirilicu”, među 878 pristiglih radova, nagrađena
je i učenica šestog razreda Osnovne škole “Jovan Jovanović Zmaj” Lorena
Malbašić.
Konkurs je raspisao Muzej Republike Srpske, koji je nedavno
organizovao i manifestaciju “Muzejski dani ćirilice“ posvećenu očuvanju,
promociji i popularizaciji srpskog jezika i pisma ćirilice, gdje su Loreni i
drugim učesnicima uručene nagrade.
Direktorica ove škole Manuela Rađević Jokić zaključila je da u
vremenu u kojem digitalni mediji preuzimaju svakodnevnu komunikaciju, očuvanje
lijepog rukopisnog pisma ima posebnu vrijednost.
“Lijep rukopis nije samo estetska vještina, on predstavlja strpljenje, posvećenost, urednost i poštovanje prema jeziku i tradiciji. U ime škole i kolektiva, želim iskreno čestitati našoj učenici Loreni Malbašić na postignutom uspjehu. Njen rad je primjer kako trud, upornost i ljubav prema učenju mogu dovesti do izvanrednih rezultata. Ponosni smo što naša škola njeguje i prepoznaje vrijednosti koje oblikuju kulturni i obrazovni identitet. Uspjeh našeg učenika još jednom potvrđuje da njegujemo kvalitet, zalaganje i talenat”, poručila je Rađević Jokić.
Akcija dobrovoljnog davanja krvi pomjerena na 25. decembar
Crveni krst Srbac obavještava
dobrovoljne davaoce krvi da je, iz opravdanih razloga, došlo do pomijeranja
datuma akcije dobrovoljnog davanja krvi.
Novi termin je u četvrtak, 25. decembra, umjesto prethodno zakazanog 18. decembra, a akcija će biti održana u Sportskoj dvorani ,,9. januar”, sa početkom u 9časova.
Sekretar Crvenog krsta Igor
Jovičić zamoljava davaoce za razumijevanje i poziva ih da se odazovu u što
većem broju.
Objavljen javni poziv za novčane podsticaje za zapošljevenje za 2025. godinu
Načelnik opštine Mlađan Dragosavljević objavio je javni
poziv za dostavljanje zahtjeva za odobravanje novčanih podsticaja za
zapošljavanje na području opštine Srbac za 2025. godinu
Za finansiranje mjera podsticaja zapošljavanja predviđen je
iznos od 60.000 KM iz budžeta opštine Srbac za 2025. godinu kao podrška
zapošljavanju i samozapošljavanju u privredi.
Sredstva će biti raspoređena na sljedeći način:
Podrška u samozapošljavanju:
a) žena starosti do 30 godina za pokretanje preduzetničke
djelatnosti,
b) lica starosti do 40 godina za prvo pokretanje
preduzetničke djelatnosti.
Podrška u zapošljavanju lica sa i bez radnog iskustva:
a) finansiranje zapošljavanja kod poslodavaca lica sa
visokom stručnom spremom,
b) finansiranje zapošljavanja kod poslodavaca lica sa
srednjom stručnom spremom.
I prioritet pod rednim brojem 1. i prioritet pod rednim
brojem 2. finansiraće se u ukupnom iznosu od do 30.000 KM.
Sredstva koja ne budu utrošena za jednu od navedenih namjena
mogu se preraspodjeliti za drugu, o čemu odluku donosi načelnik opštine.
Maksimalan iznos novčanih sredstava koji će se dodjeljivati
po novozaposlenom licu će biti:
– za prioritet pod rednim brojem 1. mjera a) 2.500 KM,
– za prioritet pod rednim brojem 1. mjera b) 2.000 KM,
– za prioritet pod rednim brojem 2. mjera a) 1.500 KM,
– za prioritet pod rednim brojem 2. mjera b) 1.000 KM.
Maksimalan iznos novčanih sredstava po privrednom subjektu
je 7.500 KM.
U zavisnosti od broja odobrenih zahtjeva, zavisiće i visina
iznosa novčanih sredstava koji će se dodjeljivati po novozaposlenom licu.
Sredstva za finansiranje mjera podsticaja zapošljavanja će
se dodjeljivati fizičkim licima i privrednim subjektima (pravna lica i
preduzetnici). Sredstva se dodjeljuju za samozaposlena i zaposlena lica bez
obzira da li su bila prijavljena na evidenciju Zavoda za zapošljavanje
Republike Srpske. Sredstva se mogu dodijeliti samo po jednom osnovu, odnosno po
prioritetu.
Fizičkim licima će se sredstva dodjeljivati za prioritet pod
rednim brojem 1. iz člana 4. Pravilnika o kriterijima, postupku i načinu
ostvarivanja novčanih podsticaja za zapošljavanje na području opštine Srbac za
2025. godinu
Sredstva će se dodjeljivati fizičkim licima koja su svoju
djelatnost registrovala u periodu od 01.01.2025. godine do dana završetka
javnog poziva. Fizička lica koja podnose zahtjev za dodjeljivanje sredstava
moraju prvi put pokretati preduzetničku djelatnost.
Poslodavcima će se sredstva dodjeljivati za prioritet pod
rednim brojem 2. iz člana 4. Pravilnika. Poslodavci moraju ispunjavati sljedeće
uslove:
• da imaju sjedište na području opštine Srbac,
• da nemaju dospjelih neizmirenih poreskih obaveza i obaveza
po osnovu doprinosa i neisplaćenih neto plata i drugih primanja,
• poslodavci koji podnose zahtjev za dodjeljivanje sredstava
moraju imati zaključen ugovor o radnom odnosu sa radnikom (radnicima) koji su
zaposleni u periodu od 01.01.2025. godine do dana završetka javnog poziva,
• da je kod poslodavca došlo do povećanja ukupnog broja
zaposlenih u periodu od 01.01.2025. godine do dana završetka javnog poziva u
odnosu na 31.12.2024. godine,
• da prema korisniku nije pokrenut ni otvoren stečajni ni
likvidacioni postupak i
• da poštuje propise iz oblasti radnih odnosa, zapošljavanja
i zaštite na radu.
Javni poziv je otvoren do 22.12.2025. godine a više
informacija o potrebnoj dokumentaciji za prijavu, načinima i roku za podnošenje
prijave možete pronaći u tekstu javnog poziva OVDJE:
gdje možete preuzeti i zahtjev za odobravanje novčanih
podsticaja u elektronskoj formi.
Obrazac za podnošenje zahtjeva može se dobiti i u Centru za
pružanje usluga građanima u zgradi Opštinske uprave (šalter 1) i na internet
stranici za privredu i investicije (www.invest.srbac-rs.com).
Za sve nejasnoće i dodatne informacije možete se obratiti na
broj telefona 051/740-001 (lokal 134) ili lično u zgradi Opštinske uprave Srbac
u kancelariji broj IV.
Milica Mikić proglašena volonterkom godine Udruženja građana “C.E.Z.A.R.”
Udruženje građana “C.E.Z.A.R.” organizovalo je prijem za članove svog Volonterskog centra, jednog od najaktivnijih u Republici Srpskoj.
Tokom godine, oko 30 volontera ove organizacije ostvarilo je više od 1000 volonterskih sati kroz brojne aktivnosti, a za volonterku godine proglašena je Milica Mikić, učenica prvog razreda ekonomskih tehničara Centra srednjih škola”Petar Kočić” Srbac.
Milica volontira već pet godina, a član je CEZARA od 2013. godine.
“Prošle godine sam stekla pravo na volontersku knjižicu, što me jako obradovalo. Ove godine stiglo je i posebno priznanje i zbog toga sam presrećna. Ponosna sam na sebe, ali i na cijeli naš tim. Volontiranje je za mene jedna velika ljubav od koje ne tražimo ništa zauzvrat to mi je najljepši dio svega. Sve akcije su mi drage, a posebno kada na kraju dobijemo priznanje za ono što smo radili”, rekla je Milica.
Milicinim stopama želi krenuti i Dunja Malbašić, učenica drugog razreda srbačke Gimnazije.
“Ovo mi je prva godina volontiranja i smatram da je to prelijepa aktivnost. Radimo nešto za sebe, svoju zajednicu i ljude oko nas. Lijep je osjećaj kada možete reći da ste uradili nešto korisno. Svi volonteri u Republici Srpskoj su jedna velika porodica”, istakla je Dunja, dodajući da najviše uživa u plesnim aktivnostima.
Volonteri “Cezara” ove godine učestvovali su na brojnim edukacijama u Srpcu i šire, a posebno su ponosni na kampanju o požarima.
Direktorica “Cezara”Tanja Šnjegota naglasila je da je ova tema prirodno povezana s ekološkim aktivnostima organizacije.
“Požari su važna tema zaštite životne sredine, a naša organizacija se intenzivno bavi ekologijom. Zato smo ovaj projekat prepoznali kao veliku šansu da okupimo što više djece i mladih i u tome smo uspjeli”, rekla je Šnjegota.
Ona je dodala da je 2025. godina bila izuzetno uspješna, posebno jer “C.E.Z.A.R” obilježava 15 godina postojanja.
“Imali smo 15 do 20 različitih volonterskih programa, oko 30 aktivnih volontera i ostvarili smo oko 1000 volonterskih sati. Uspjeli smo realizovati mnogo zanimljivih aktivnosti i zadržati stabilan broj mladih uključenih u rad organizacije”rekla je Šnjegota.
Obilježavanju Međunarodnog dana volontera prisustvovao je i načelnik opštine Srbac Mlađan Dragosavljević, koji je pohvalio doprinos volontera “Cezara”.
“U okviru izrade Omladinske politike opštine Srbac, “C.E.Z.A.R” je sproveo niz aktivnosti usmjerenih na uključivanje mladih u donošenje odluka i unapređenje njihovog položaja u zajednici”, rekao je načelnik.
Direktorica Šnjegota istakla je da će cijela organizacija s radošću dočekati 2026. godinu, koju je UN proglasio Godinom volonterizma.
“Za nas je svaka godina godina volonterizma. Neizmjerno smo zahvalni svim učenicima i mladim ljudima koji daju svoje vrijeme, rad i trud”rekla je direktorica.
Posebna zahvalnost upućena je volonterima: Milici Mikić, Dunji Malbašić, Dragutinu Božiću, Ljubiši Popoviću, Milanki Šnjegota, Dragani Šnjegota, Sari Žujić, Anđeli Šarić, Milici Kralj, Nikolini Milijašević i Dejanu Jovičiću.
Promovisana monografija o selu Razboj: Istorija i tradicija u jednoj knjizi
Promocija monografije “Razboj (Razboj Lijevče, Razboj
Ljevčanski)” mladog zavičajnog pisca Dragana Đurđevića, koja je održana u
organizaciji SPKD “Prosvjeta” Srbac i Centra za kulturu i sport Srbac, sinoć je
u Gradskoj galeriji “Rajko Petković” okupila brojne ljubitelje pisane riječi.
O knjizi su govorili iguman manastira Osovica arhimandrit
Teofil, dr Zoran Pejašinović, predsjednica srbačke Prosvjete i bibliotekarka
Branka Sančanin i autor.
Ispisana na 512 stranica, monografija posvećena selu Razboj
predstavlja jedinstveno djelo koje iz više uglova osvjetljava prošlost,
sadašnjost i kulturni identitet ovog mjesta.
Autor monografije je predstavio Razboj kroz istorijske zapise,
etnografske prikaze, arhivsku građu i lična svjedočanstva mještana, stvarajući
sveobuhvatan prikaz sela koje je, uprkos protoku vremena, sačuvalo svoju
tradiciju. Posebnu pažnju privukle su fotografije, kako arhivske, tako i
savremene, koje su dodatno dočarale život i običaje ovog kraja.
Govoreći o knjizi, arhimandrit Teofil je istakao da ovakva djela
imaju veliki značaj, posebno za generacije koje dolaze i kojima će ovakve
knjige služiti kao čuvari istorije, te je pohvalio istrajnost i trud autora.
„Veoma je važno da radimo monografije naših mjesta, odnosno
naših sela, jer tako stvaramo jednu mozaik-sliku istorije našeg naroda. Ova
monografija, o kojoj smo večeras govorili, zaista je zaslužila svaku pohvalu.
Autor Dragan Durđević se potrudio da sabere sve što je moguće i da objavi jednu
ozbiljnu monografiju, koja će tek koristiti svima onima koji će doći poslije
nas”, rekao je otac Teofil.
Naglasio je značaj Crkve i crkvenih spisa u pripremi ovakvih
monografija.
“Ono što je posebno značajno jeste to da, kada radimo takve
monografije, moramo da krenemo od naših crkvenih opština. Otprilike, neke od
najstarijih knjiga koje postoje u ovim krajevima jesu matice rođenih, vjenčanih
i upokojenih, kao i domovnici. To je odličan temelj za početak svake ovakve
knjige, odnosno monografije, a posebno je važno za genealogiju i rodoslove.
Crkva je ta koja je negdje od 1881. godine redovno vodila te matice, prije toga
je to bilo fizički nemoguće. Ona će uvijek imati matice koje će biti izvor za
genealogiju, ali i za ovakve publikacije”, kazao je arhimandrit Teofil.
Doktor Zoran Pejašinović je istakao da su u monografiju o
Razboju utkani pouzdani podaci iz provjerenih izvora, a da posebnu vrijednost
imaju rodoslovi.
„Monografija o Razboju u Ljevčanskom predstavlja djelo koje je
urađeno izuzetno temeljno i odgovorno. Ona je potkrijepljena velikim brojem
kvalitetnih dokumenata i pouzdanih istorijskih izvora, među kojima su i neki
koji se po prvi put predstavljaju naučnoj, stručnoj i široj javnosti. Posebno
se izdvaja turski popisni defter iz 1850. godine, koji bilježi sve kuće u
tadašnjem Razboju, odnosno Staparima, sa prezimenima i imenima muških glava
domaćinstava, a to je podatak od neprocjenjive vrijednosti za istorijsku nauku.
Ipak, jedno od najvrijednijih poglavlja monografije jesu rodoslovi koji će biti
dragocjeni ne samo današnjim generacijama, već i njihovim budućim
potomcima”, rekao je Pejašinović.
Branka Sančanin, predsjednica SPKD,,Prosvjeta” Srbac,
izjavila je da je Zavičajna zbirka bogatija za jedno izuzetno kvalitetno i
vrhunski urađeno književno-istorijsko djelo, istakavši da je Dragan Đurđević
sjajno uradio posao kojeg se prihvatio.
„Mi smo obogaćeni za još jednu monografiju, u nizu onih koje su
već sačinjene, a to je majstorski, zanatski, izvanredno napravljena monografija
o jednom od najvećih sela naše opštine. Dragan Đurđević je čovjek koji iskreno
voli svoj zavičaj. On večeras o njemu kao da govori o rodnoj kući, kao da
govori o majci, kao da govori o rodnom ognjištu. Interesantan je on čovjek,
Doktor Zoran Pešinović je večeras spomenuo da on po struci nije istoričar. On
se čak ne bavi nikakvim društveno angažovanim poslovima, ali se zanima za
istoriju. On je, na neki način, uzeo na sebe veliki teret i veliku obavezu da
piše o stvarima o kojima su pozvaniji ćutali”, poručila je Sančanin.
Za rad na svojoj drugoj knjizi, autor Dragan Đurđević kaže da je
mu je olakšavajuće bilo iskustvo stečeno tokom pisanja prve. lako je posao bio
složen i zahtjevan, entuzijazam ga ne napušta i već najavljuje novu naslov.
„Rad i pristup izradi ove monografije bili su zahtjevni, ali
prethodno iskustvo, stečeno pisanjem ranije objavljene publikacije o selu
Kladari, dalo mi je podstrek i sigurnost da istrajem u istraživanju i pisanju
djela koje večeras predstavljamo. Već sam započeo rad na publikaciji –
Spomenici poginulih boraca Vojske Republike Srpske sa teritorije opštine Srbac.
Takođe, u pripremi su i neka druga djela, ali o tome večeras ne bih
govorio”, naglasio je Đurđević i dodao da pisanje, iako ponekad može biti
zarazno i izazvati zavisnost, nosi sa sobom posebnu draž, a to je zadovoljstvo
i osjećaj ispunjenosti.
Izrazio je zahvalnost svima koji su pomogli da knjiga ugleda
svjetlost dana, posebno ministrici Zori Vidović.
Među brojnim posjetiocima, bio je načelnik opštine Srbac Mlađan
Dragosavljević, odbornici Skupštine opštine Srbac i brojni drugi građani.
Knjiga je objavljena u izdanju JU Zavičajni muzej Gradiška. Osim u Srpcu, predstavljena je u Razboju Ljevčanskom, Gradišci, na 69. Međunarodnom sajmu knjige u Beogradu i u Bačkoj Palanci.