Vijesti

Boračka organizacija Srbac i Mjesna boračka organizacija Srbac danas su u Spomen-sobi u Srpcu povodom Vidovdana simbola stradanja srpskog naroda, organizovali godišnji pomen-parastos za poginule borce Vojske Republike Srpske iz mjesta Srbac.
Parastos je održan u skladu sa Kalendarom obilježavanja značajnih datuma i događaja iz oslobodilačkih ratova, a za njegovu realizaciju je zadužen Odbor za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova na području opštine Srbac.
Mještani Srpca dali su nemjerljiv doprinos u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Ukupno 1.089 stanovnika Srpca bilo je angažovano u ratnim dejstvima, a pored Prve srbačke lake pješadijske brigade, bili su i pripadnici drugih jedinica Prvog krajiškog korpusa, kao i jedinica Ministarstva unutrašnjih poslova. Nažalost, 24 borca iz Srpca su položila svoje živote za stvaranje Republike Srpske.
Boračka organizacija Srbac na ovaj način odaje zahvalnost poginulim borcima koji su u temelje RS i za slobodu svih njenih građana dali svoje živote, a u pitanju su: Miodrag Babić, Zoran Balaban, Zoran Bilbija, Dragan Vujasin, Dragan Grahovac, Leonardo Gregus, Dragomir Dragojević, Miladin Ilić, Gavro Keser, Vojislav Knežević, Stanko Čolić, Dragoljub Kuzmić, Siniša Lazić, Marko Milašinović, Slavoljub Milić, Vitomir Novaković, Siniša Pejaković, Radisav Radović, Slavko Ristić, Dragić Stojković, Milovan Todorović, Boško Tomić, Spasoja Tutnjević i Mladen Ugren.
Cvijeće su položile porodice poginulih boraca, a zatim i brojne delegacije: Opštine Srbac i Odbora za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova , Boračke organizacije, Mjesne boračke organizacije Srbac, Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, Prve srbačke lake pješadijske brigade, Udruženja logoraša RS, Udruženja ratnih vojnih invalida i Udruženja SUBNOR-a.
Parastos je služio protojerej Željko Sarić, koji je u svojoj besjedi rekao da na veliki praznik Vidovdan koji je sinonim za velika stradanja se prisjećamo pripadnika Vojske RS koji su položili svoje živote i očuvali Kosovski zavjet.
“Neka bude pokoj dušama ovih ljudi čiji su likovi ovdje isklesani i za koje se uvijek molimo. I danas, kao i u Lazarevo vrijeme, narod je pred izazovima i podjelama – a na nama je da budemo mudri i odlučni, kao što su oni bili”, poručio je protojerej Sarić.
Načelnik opštine Srbac Mlađan Dragosavljević istakao je značaj kulture sjećanja i simbolike današnjeg parastosa:
“Naša je obaveza da pamtimo, čuvamo i prenosimo sjećanje na generacije koje dolaze. Neka vječno živi sjećanje na poginule borce i Republika Srpska”, rekao je Dragosavljević.
U ime Mjesne boračke organizacije Srbac obratio se Dražen Stojković.
“Pozivam vas da čuvamo mir i Republiku Srpsku, da se rat nikada ne ponovi, da majke ne plaču za svojim najmilijima i da živimo u radosti. Neka naši poginuli borci imaju vječni pomen i hvala im za sve što su učinili za nas“, rekao je Stojković.

Srpska pravoslavna crkva obilježiće sutra Vidovdan, praznik posvećen Svetom velikomučeniku knezu Lazaru i svim srpskim mučenicima koji su poginuli u Boju na Kosovu 1389. godine.

Vidovdan ili praznik sjećanja na kosovsku pogibiju obilježen je crvenim slovom u kalendaru SPC, a za naziv praznika vezuje se Sveti Vid koji je, prema „Prologu“ vladike Nikolaja Velimirovića, porijeklom sa Sicilije.

Ovaj svetitelj hrišćanstvo je zadužio podvizma u vrijeme cara Dioklecijana, velikog progonitelja hrišćana.

Na liturgijama se pominje stradanje koje je ostavilo vječnu poruku u istoriji, etici i tradiciji srpskog naroda.

Isti datum u kalendaru SPC se pominje i kao praznik starozavjetnog proroka Amosa – slave srpskog kneza Lazara, koji je poginuo na taj dan, a u navečerje praznika se svojim velmožama pričestio u Crkvi Samodreži na Kosovu.

Prema „Prologu“, SPC istog dana slavi i svog patrijarha Jefrema, koga je Sabor izabrao 1375. godine i koji je „1382. vjenčao kneza Lazara za cara“.

Promociji monografije Prve gardijske motorizovane brigade Glavnog štaba VRS, pod nazivom „Garda – duša Republike Srpske“, autora Željka Dakića, koja je održana u petak, 25. juna u Banskom dvoruu Banjaluci, prisustvovali su predsjednik Skupštine opštine Srbac, Dejan Dević i predsjednik Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Dragutin Stanojević.

Zajedno s njima promociji je prisustvovao i Srpčanin Milan Stojaković, koji je bio nekadašnji pripadnik Garde.

Autor monografije, Željko Dakić, rekao je da je pri donošenju odluke da napiše ovu knjigu bio svjestan njene težine i odgovornosti.

“Napisati knjigu o Gardi je veliki poduhvat i velika odgovornost. Ova monografija je moj doprinos očuvanju istine o jednoj od najelitnijih brigada. Ali ona ne smije biti kraj istorije o sinovima srpske Garde, već njen početak. Neka bude podstrek da i drugi zapišu svoja sjećanja. Srbija ima Košare, a Republika Srpska ima Treskavicu”, poručio je Dakić.

Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske, Radan Ostojić, naglasio je značaj objavljivanja ove monografije kako bi buduće generacije imale priliku da uče istinu.

“Gardijska brigada je elitna jedinica koja je prošla put stradanja i žrtve, ali i put slave, herojstva, hrabrosti i jedinstva. To je put kojim je vaskrsla Republika Srpska i odbranjena sloboda. Mnogi junaci su odletjeli u vječnost, i ovo je prilika da ih se prisjetimo – i kroz knjigu”, rekao je Ostojić.

Profesor Goran Latinović, jedan od recenzenata monografije, istakao je da je uložen ogroman trud kako bi se opisalo ratno djelovanje Gardijske brigade.

“Garda je ostala upamćena po bojevanju na Bjelašnici i Treskavici, gdje je u izuzetno teškim uslovima branila granice Republike Srpske. Bio je potreban mukotrpan trogodišnji rad da bi se monografija napisala. Osnovu rada činila je arhiva brigade, u kojoj je autor pronašao brojna dokumenta koja svjedoče o borbama mladih srpskih vojnika. Posebno je potresan dio sa fotografijama poginulih boraca, koje nas podsjećaju koliko je skupo plaćena sloboda. Ova knjiga bi posebno trebalo da bude dostupna učenicima i studentima”, zaključio je Latinović.

Ansambl narodnih igara „Lijevče“ iz Razboja i ove godine organizuje međunarodnu tradicionalnu folklornu manifestaciju Ljevčanska Bošča, koja će biti održana u nedjelju, 29. juna, u Društvenom domu u Razboju. Predsjednik ansambla Jordan Kuvalja izjavio je za Radio Srbac da je sve spremno za ovogodišnju smotru folklora i kulture, te da se nada da će manifestacija još jednom opravdati očekivanja.

„Do sada smo ugostili ansamble sa više kontinenata i iz brojnih zemalja, a cilj nam je da kroz folklor i prijateljstva prikažemo raznolikost i bogatstvo tradicija. I ove godine smo imali velike planove – očekivali smo goste iz Gruzije i Čilea, ali su nam nažalost, zbog zemljotresa, problema sa vizama i prirodnih nepogoda, morali otkazati učešće“, rekao je Kuvalja.

Uprkos tome, Bošča 2025. će ugostiti četiri gostujuća ansambla:

• Folklorni ansambl iz Brna (Češka)

• Folklorno društvo iz Ptuja (Slovenija)

• KUD „Maradik“ iz Inđije (Srbija)

• Udruženje za očuvanje tradicije Prijedor

Domaćin manifestacije ANI „Lijevče“, takođe, će se predstaviti publici, a poseban trenutak biće nastup veterana – 20 bivših članova koji će zaigrati pred publikom.

Nakon koncertnog dijela, planirano je zajedničko druženje uz muzičku grupu “Pink Panter”. Pored toga, članovi KUD „Maradik“ prisustvovaće u subotu, 28. juna, na Vidovdan, Svetoj liturgiji u manastiru Osovica, kaže Kuvalja.

On je posebno pohvalio saradnju sa Udruženjem za očuvanje tradicije Prijedor koja traje već šest godina, a kao plod te saradnje su brojni zajednički nastupi i projekti.

“Posebno želim da istaknem doprinos Željka Šormaza, direktora udruženja, koje broji preko 350 članova. Globalna situacija, ratovi i problemi s vizama često otežavaju realizaciju planova, ali mi ne odustajemo. Naš cilj je svake godine dovesti neko novo društvo, upoznati druge sa tradicijom Srpca, Lijevče polja i Republike Srpske te graditi nova prijateljstva“, rekao je Kuvalja.

Veliki iskorak za ansambl biće gostovanje u Poljskoj na prestižnom Južnom festivalu evropske kulture u opštini Boleslavec, od 28. avgusta do 1. septembra 2025. godine.

“Inicijativu za gostovanje pokrenuo je Ante Štec, odbornik u srezu Boleslavec, čiji roditelji potiču iz sela Rakovac. Na festival putuje 20 članova našeg ansambla, koji će kroz pjesmu, igru i narodne nošnje predstaviti bogatstvo srpske kulture.Ovo nije samo putovanje, već prilika da svoju kulturu podjelimo sa drugima,ali i da naučimo nešto novo i budemo dostojni predstavnici naše zajednice”, rekao je Kuvalja.

Zahvaljujući trudu članova ansambla, lokalne zajednice i donatora, urađeno je mnogo na izgradnji Društvenog doma u Razboju, a veliku zahvalnost Kuvalja je irazio Vladi RS i Opštini Srbac.

„Prije nekoliko godina ovdje se ništa nije dešavalo, a danas imamo preko 60 djece koja dva puta sedmično dolaze na probe. Suština je prijateljstvo, ali mi učestvujemo i u vaspitno-obrazovnom procesu i borimo se da očuvamo naš identitet. Oživjeli smo selo – i to je ono što nas pokreće“, poručuje Kuvalja.

“Ove godine smo u domu postavili klime za grijanje i hlađenje, kupljeno je 200 stolica i 10 stolova, a u planu je da nabavimo još 10 stolova u saradnji sa Omladinskom bankom. Postavljen je i paravan, a slijedi vanjsko uređenje i rasvjeta oko doma. Iduće godine obilježićemo 10 godina postojanja i rada našeg društva”,dodao je Kuvalja.

Četrdeset i drugi saziv Likovno-ekološke kolonije “Bardača-Srbac”, koji će se održati od 4. do 11. jula, okupiće 35 umjetnika iz Indije, Tajvana, Belgije, Engleske, Rumunije, Poljske, Litvanije, Turske, Srbije, Crne Gore, Makedonije, Slovenije i Republike Srpske.

Među njima su 33 akademska slikara i dva vajara a tema ovogodišnje kolonije je “Raj koji nestaje”.

Organizator je Centar za kulturu i sport a pokrovitelj Opština Srbac.

Zahvaljujući zajedničkoj humanitarnoj akciji Srpske pravoslavne crkvene opštine Srbac i prosvjetne radnice Slavice Miljević, koju su podržali brojni sugrađani, prošlog vikenda postavljen je nadgrobni spomenik preminuloj sugrađanki Katici Lukešević – Kati.

Spomenik je izrađen i postavljen nakon višemjesečnog prikupljanja sredstava u koje su se uključili građani, đaci, preduzeća, ali i Srpčani iz dijaspore. Posebno emotivnu notu akciji dali su upravo učenici, koji su, vođeni pričama o empatiji i važnosti pomaganja, dali svoj nesebičan doprinos.

„Zaista su djeca najviše doprinijela. Puno sam im govorila o ljepoti osjećaja kad nekome pomogneš, o tome kako se to ničim materijalnim ne može zamijeniti. Kasice su bile u pekarama, marketima, i oni su sami navalili da daju, a srce mi je bilo puno“, ispričala je Slavica.

U akciji je prikupljeno oko 2.200 KM. Izrađen je temelj, postavljen spomenik, a dio radova je morao sačekati do maja zbog zauzetosti firme „Granit“, koja je izvela kamenorezačke radove. Spomenik je izradio Mladen Dragomirović iz firme „Granit“, a sve što je nedostajalo od sredstava dopunila je Srpska pravoslavna crkvena opština Srbac.

Protojerej Željko Sarić podsjetio je da je nakon Katine smrti bila postavljena manja nadgrobna ploča od strane Centra za socijalni rad, a dio groblja je bio zarastao.

„Zato je ova akcija bila neophodna. Pokrenuli smo je s ciljem da se podigne dostojno spomen-obilježje jednoj dragoj sugrađanki. Slavica Miljević je to rado prihvatila i zajedno sa đacima i građanima uspjeli smo“, rekao je Sarić.

Katica Lukešević – Kata, kako su je svi znali, preminula je prije četiri godine. Iza sebe je ostavila snažan trag i sjećanje u srcima mnogih Srpčana.

„Svi smo poznavali Katu. Mnogi su uz nju odrasli, svi smo je voljeli, kako se samo može voljeti jedna draga i živahna osoba. Imala je težak život, ali i veliko srce. Nismo željeli da ostane bez spomenika. Ovim pokazujemo da je nismo zaboravili i da neće biti zaboravljena“, rekla je Slavica.

Kutije za prikupljanje sredstava bile su postavljene u Kafe baru „Elit“, pekari „Centar“, tržnom centru „Frukta“ i knjižari „Madona“, kojima su organizatori posebno zahvalili na podršci, kao i Cvjećari Siniša iz Srpca.

Slavica Miljević je na kraju poručila da je ova akcija samo početak i da se naredna očekuje već idućeg mjeseca.

„Sljedeća humanitarna akcija biće za Urban Fest, koji nas očekuje krajem jula. Više o tome objavićemo uskoro“, rekla je Slavica.

Ansambl narodnih igara „Lijevče“ iz Razboja učestvovaće na prestižnom Južnom festivalu evropske kulture, koji će se održati 30. avgusta 2025. godine u opštini Boleslavec u Poljskoj.

Folkloraši iz Razboja, predvođeni predsjednikom ansambla Jordanom Kuvaljom, boraviće u Poljskoj od 28. avgusta do 1. septembra. Tokom boravka, osim festivalskih nastupa, za članove ansambla biće organizovane kulturne aktivnosti i druženja sa ansamblima iz drugih evropskih zemalja, što će dodatno obogatiti njihovo iskustvo.

U Poljsku će otputovati i Miroslav Ćetojević, koordinator saradnje opštine Srbac sa potomcima nekadašnjih Poljaka koji su živjeli na ovom području. Inicijativu za gostovanje pokrenuo je Ante Štec, odbornik u srezu Boleslavec, čiji roditelji vode porijeklo iz sela Rakovac.
Ansambl će predstavljati 20 članova, koji će imati priliku da kroz pjesmu, igru i nošnju prikažu bogatstvo naše tradicije.

Predsjednik ansambla Jordan Kuvalja istakao je značaj ovog putovanja za članove ansambla.
„Ovo nije samo putovanje već prilika da svoju kulturu podijelimo s drugima, ali i da naučimo nešto novo, sklopimo prijateljstva i budemo dostojni predstavnici naše zajednice. Ponosni smo što nosimo ime Razboja i Srpca u Evropu“, rekao je Kuvalja. 

U Centru srednjih škola ,,Petar Kočić“ Srbac završen je prvi upisni rok u školsku 2025/2026.godinu. Prijem dokumenata je počeou ponedjeljak, 16.juna, a završen je  u petak, 20.juna, dok će rezultati upisa zvanično biti objevljeni u petak, 27.juna do 10 časova.

Kako nas je informisao direktor škole Milenko Živanić, u prvom roku je upisan 91 učenik, a budući srdnjoškolci su najviše interesovanja pokazali za zanimanje carinski tehničar.

,,Generalno možemo reći da smo zadovoljni  junskim upisnim. Najveće interesovanje je vladalo za zanimanje carinski tehničar, u koje su upisana 24 učenika, zatim poslovno-pravne tehničare, gdje je upisano 18 učenika, te gimanziju, koju je upisalo 17 učenika. To su četvorogodišnje škole, a kada je riječ o trogodišnjim, u zanimanje frizer je upisano 16 učenika, u kombinovano odjeljenje struke mašinstvo i obrada metala i bravari-zavarivači šest učenika i u automehaničare 10 učenika“, rekao je Živanić.

Drugi, odnosno julski upisni rok počinje u ponedjeljak, 30.juna i traje do srijede, 2. jula.

Učenici će moći da se upišu u škole i kojima su ostala upražnjena mjesta i to: u gimnaziji sedam, u poslovno-pravnim tehničarima šest, u bravarima-zavarivačima šest, u automehaničarima dva i u frizerima još sedam mjesta.

Rezultati upisa će biti objavljeni u ponedjeljak, 7.jula do 10 časova.

U manastiru Osovica, u subotu, 5. jula, sa početkom u 17.00 časova, biće služena Sveta tajna jeleosvećenja.

Sveta tajna jeleosvećenja vrši se nad onima koji su teže ili lakše bolesni, a sastoji se iz molitvi sveštenika i pomazivanja bolesnika osvećenim uljem, kroz koje djeluje Božija blagodat za ozdravljenje bolesnika, a bolest ovdje podrazumijeva oboljenje duše ili tijela.

Bratstvo manastira poziva vjernike da učestvuju u molitvenom sabranju.

U okviru projekta “Tehnička pomoć za poboljšanu iskoristivost materijala iz otpada kroz odvojeno prikupljanje, ponovnu upotrebu i reciklažu zasnovanu na principima cirkularne ekonomije (CETAP)”, koji finansira Evropska Unija, službenici Opštinske uprave Srbac prisustvovali su dvodnevnom treningu posvećenom temama cirkularne ekonomije i tranzicije ka modelima održivog upravljanja resursima.

Cilj projekta CETAP je unapređenje sistema upravljanja otpadom kroz tehničku pomoć i promociju održivih praksi, s posebnim fokusom na povećanje iskoristivosti materijala i smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu.

Trening koji je održan kroz modularni pristup, obuhvatio je ključne aspekte cirkularne ekonomije, uključujući strategije za efikasno upravljanje otpadom, modele ponovne upotrebe i reciklaže, primjere najbolje prakse kružne ekonomije Austrije, Bugarske, Škotske, Hrvatske i Rumunije, kao i regulatorne i institucionalne aspekte tranzicije ka cirkularnom sistemu.

Svojim aktivnim pristupom, službenici su dali značajan doprinos realizaciji projektnih aktivnosti i razmjeni znanja i iskustava, čime se dodatno jačaju kapaciteti za implementaciju principa cirkularne ekonomije na lokalnom nivou.