Vijesti

Na području Opštine Srbac od septembra 2024. godine se realizuje značajan projekat usmjeren na istraživanje i obnovu biodiverziteta nekada čuvenog močvarnog kompleksa Bardača.

Tim povodom danas je u Gradskoj galeriji “Rajko Petković” u Srpcu održana prezentacija ovog projekta kojoj su prisustvovali predstavnici Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, Centra za životnu sredinu, Centra za istraživanje biodiverziteta, Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, te načelnik opštine Srbac Mlađan Dragosavljević, predsjednik Skupštine opštine Srbac Dejan Dević, načelnik Odjeljenja za privredu, poljoprivredu i društvene djelatnosti Marko Miholjčić, direktori javnih preduzeća, kao i predstavnici ostalih organizacija i ustanova.

Cilj projekta je, prije svega, naučno istraživanje trenutnog stanja ekosistema, kontinuirani monitoring biodiverziteta, ali i izrada konkretnih prijedloga mjera koje bi u budućnosti mogle omogućiti da se Bardača, ukoliko se ispune potrebni uslovi, vrati u prijašnje stanje.

Rukovodilac projekta, Dragana Šnjegota, ističe da je riječ je o dijelu velikog međunarodnog Horizon projekta koji sa provodi ispred lokalne zajednice, uz podršku Opštine Srbac, dok je izvođač aktivnosti Centar za istraživanje biodiverziteta.

Tvrdi da je poseban fokus stavljen na uključivanje lokalne zajednice i edukaciju mladih, te se tako u okviru projekta organizuju radionice za učenike i studente, kao i terenski odlasci na Bardaču.

“Jedna od ključnih aktivnosti jeste formiranje eksperimentalne vodene površine koja služi kao otvorena laboratorija na terenu. Na toj lokaciji provode se analize vode, zemljišta i pesticida, kao i monitoring biljnih i životinjskih vrsta. Na eksperimentalnoj površini uglavnom su prisutni beskičmenjaci, a izvršeno je i poribljavanje mlađi šarana i tolstolobika kako bi se podstakao razvoj ekosistema”, navela je Šnjegota i dodala da će raditi na dodatnom poribljavanju.

Prema njenim riječima, jedan od najvećih izazova ostaje upravljanje vodnim režimom, zbog čega planiraju angažovati stručnjake koji će analizirati mogućnosti dopremanja vode iz bunara ili okolnih vodotokova.

“Zbog rastresitog zemljišta voda se brzo gubi, stoga je planirano uvođenje pumpi na solarni pogon koje bi omogućile stalno održavanje nivoa vode uz smanjenje troškova energije”, rekla je ona.

Poručila je projekat završava u maju 2027. godine, ali se nada nastavku aktivnosti kroz nove projekte i dodatna finansiranja, jer obnova ovakvih ekosistema zahtijeva dugoročan rad i kontinuiranu podršku.

U okviru međunarodne saradnje, Šnjegota će krajem maja učestvovati na sastanku u Španiji, gdje će predstaviti dosadašnje aktivnosti i pokušati obezbijediti podršku za naredne faze zaštite i revitalizacije Bardače.

Načelnik opštine Srbac Mlađan Dragosavljević poručio je da je realizacija ovog projekta značajan korak ka ponovnom otvaranju pitanja budućnosti Bardače i njenog mogućeg oporavka.

„Za nas iz lokalne zajednice i opštinske uprave ovo predstavlja novu pokretačku snagu. Želimo da kroz ovakve aktivnosti ponovo animiramo i više nivoe vlasti, kojima ćemo pristupiti odlučnije s ciljem vraćanja Bardače na njene osnovne postavke. Iako je svima jasno da potpuno vraćanje u stanje kakvo je nekada imala predstavlja izuzetno zahtjevan, gotovo nemoguć zadatak, važno je nastaviti borbu i pokušati makar djelimično obnoviti vrijednosti i prednosti koje je ovo područje nekada nosilo“, poručio je Dragosavljević.

On je istakao da se svijest o značaju prirodnih resursa danas značajno promijenila, te da zajednica sve jasnije uviđa koliko je izgubila nestankom ekoloških i prirodnih vrijednosti koje je Bardača nekada imala.

„Postajemo svjesni koliko smo izgubili, ali vjerujemo da nismo zakasnili. Upravo zato želimo nastaviti aktivnosti i dati podršku svim inicijativama koje vode ka njenom oporavku”, tvrdi načelnik.

Profesorica Biološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu Vera Nikolić, koja je takođe učesnica ovog projekta, istakla je da im je zadatak da utvrde kolike su mogućnosti poboljšanja biodiverziteta Bardače, te da na osnovu rezultata izrade akcioni plan koji će sadržavati preporuke lokalnoj zajednici i nadležnim institucijama o tome koje mjere bi mogle doprinijeti obnovi ekosistema.

“Već smo realizovali jedno jesenje uzorkovanje. Sada se nalazimo u proljetnoj sezoni, koja je veoma važna za istraživanja, pa ćemo ponovo prikupljati uzorke organizama koji nastanjuju eksperimentalnu vodenu površinu. Fokusirani smo na sitne organizme koji žive u vodi i na dnu vodnih staništa. Iako su mali i često nevidljivi golim okom, oni su izuzetno važni jer predstavljaju osnovu vodenih ekosistema i vrlo dobro pokazuju kakvo je stanje životne sredine”, pojasnila je Nikolićeva.

Po završetku prezentacije, prisutni su boravili u Bardači, gdje su iz prve ruke imali priliku da vide demonstraciju analize na eksperimentalnoj površini.

Primjeri iz regiona pokazuju da su slična močvarna područja, koja su bila isušena i izgubila status staništa, uspješno obnovljena kroz dugoročan i sistemski pristup. Upravo takva iskustva daju nadu da bi i Bardača mogla ponovo postati značajan močvarni kompleks.

Jerej lepeničke parohije Nenad Đurić obratio se parohijanima sa molbom za podršku u realizaciji značajnog projekta za mještane, asfaltiranje puta od Usoraca do Crkve Vaznesenja Gospodnjeg na Klepalu.

„Dragi narode, obraćamo vam se ovim putem jer je u planu asfaltiranje puta od Usoraca do naše crkve. Znamo koliko se dugo o ovome govorilo zbog same potrebe. Sada je došlo vrijeme da se ovaj projekat realizuje i da još jedan dio puta, prilaza našoj crkvi i grobovima naših predaka bude lakši i jednostavniji. Pozivamo sve one koji mogu, žele i pripadaju ovom dijelu puta da uzmu učešća kako bismo uspjeli u navedenom“, poručio je jerej Nenad Đurić.

Za prikupljanje sredstava zaduženi su: Jovan Berić, Duško Novaković-Šele, Nikola Gudalović, Nedeljko Đukić, Zoran Usorac i Vlajko Berić.

Akciju je do sada podržalo preko 20 mještana i priložnika, sa iznosima od 100 KM do 1.000 evra, pa iz parohije izražavaju zahvalnost svim dosadašnjim priložnicima i pozivaju i ostale vjernike i ljude dobre volje da, u skladu sa svojim mogućnostima, podrže ovu akciju od značaja za sadašnje i buduće generacije.

Nakon zapaženog uspjeha na festivalu u Somboru, gdje je osvojio Gran-pri na festivalu „Šareni vokali“, talentovani Petar Ugren iz Srpca nastavio je nizati uspjehe na međunarodnoj sceni. Proteklog vikenda u Trstu, na festivalu „Angel Voice“, osvojio je dvije prve nagrade i još jednom potvrdio svoj izuzetan vokalni kvalitet.

Petar je nastupio u dvije kategorije. U kategoriji “Svjetski hit” izveo je pjesme „Show Must Go On“ grupe Kvin i „Espresso Macchiato“ Tomija Keša, osvojivši 94 od mogućih 100 poena. U kategoriji “Nova pjesma” predstavio se numerom „Šarene oči“, za koju je dobio 95 poena. Ovi rezultati bili su više nego dovoljni da u obje kategorije ponese prvu nagradu.

– Svaki izlazak na scenu za mene je nova priča i nova prilika da dam dio sebe publici. Nagrade jesu potvrda rada, ali emocija koju podijelim s publikom je ono što zaista nosim sa sobom – rekao je Petar.

Gran-pri festivala u ukupnoj juniorskoj konkurenciji osvojila je Marija Nagraisalović iz Banjaluke.

Zanimljivo je da su Petar i Marija već sarađivali. Prošle godine nastupili su zajedno u duetu na festivalu „Angel Voice“ u Beogradu, kao i na Balkanfestu, gdje su izveli pjesmu „APT”, koju u originalu izvode Rose i Bruno Mars.

Četvrta “Kobasicijada” u Kukuljama koja je održana juče, okupila je oko 20 izlagača iz regiona koji su predstavili specijalitete iz kućne radinosti i priredili istinski gastronomski užitak.

Ova kobasicijada, kao i prethodnih godina, okupila je veliki broj mještana i posjetilaca iz drugih lokalnih zajednica iz Srpske, Srbije i Hrvatske.

Kulinarska manifestacija koju su organizovali mještanin Branislav Kokan, u saradnji sa Savjetom mjesne zajednice Kukulje na čelu sa Radojicom Vidovićem i opštinom Srbac, iz godine u godinu privlači sve veći broj učesnika i posjetilaca, a prema riječima predsjednika mjesne zajednice sa osnovnim ciljem da se promovišu proizvodi lokalnih proizvođača.

“Već četvrtu godinu za redom organizujemo “Kukuljsku kobasicijadu” i trudimo se da naša kobasica u dogledno vrijeme postane prepoznatljiv brend. Mi smo juče napravili kobasicu dugačku pet metara i 30centimetara, tešku 63 kg. Nadamo se da će ova manifestacija iz godine u godinu biti sve bolja”, rekao je Radojica Vidović.

Branislav Kokan, organizator kobasicijade, iatakao je da je ove godine manifestacija organizovana u skladu sa Danom žalosti koji je proglašen u čitavoj Republici Srpskoj, a da je poseban užitak bilo probati kobasicu koju su domaćini nazvali “Ljevčanski ponos”.

“Zadovoljni smo odzivom izlagača i posjetalaca. Veliko interesovanje posjetailaca je za kobasicu koju smo nazvali “Ljevčanski ponos”, a kobasičari iz Kukulja najavljuju sljedeće godine i rušenje svjestkog rekorda kada je ovaj vid kobasice u pitanju”, kaže Kokan.

Kukuljsku kobasicijadu svake godine podržavaju članovi Udruženja kobasičara iz Rogolja. Kako je za Radio Srbac rekao Igor Đurić iz Rogolja, važno je da je iz godine u godinu sve bolji kvalitet koji se prezentuje na ovakvim manifestacijama.

“Drago nam je da su se ovakve manifestacije proširile širom naše regije, a mi podržavamo i pomažemo koliko možemo. Tako svake godine dolazimo u Kukulje i vidi se bolji kvalitet domaće kobasice. Mi smo usavršili vlasitu kobasicu i imamo brojna priznanja sa takmičenja na kojima smo učestvovali”, naveo je Đurić.

U gostima kukuljskoj kobasicijadi bili su i članovi Udruženja kobasičara “Baranjac” iz Belog Manastira iz Hrvatske. Branko Radonjić predsjednik ovog udruženja kaže da se rado odaziva pozivu na ovakva druženja na kojima se dijele recepti i iskustva u pravljenju što boljih kobasica i kulena.

“Naš primat je pravljenje kulena u katicama od mangulice. Po tome smo prepoznatljivi, jer baranjski kulen ima poseban ukus zahvaljujući baranjskoj paprici ili crvenom zlatu. Zanimljivo je da je kod nas cijena te paprike ravna cijeni kulena i iznosi 40 eura po kilogramu. Sušenje u komorama traje najmanje šest mjeseci kada je proizvod spreman za konzumaciju”, istakao je Radonjić.

Sa svojim domaćim proizvodima predstavio se Aktiv žena SNSD-a Kukulje, čija pedsjednica, Sanela Ožeg, kaže da su posjetioci imali priliku da degustiraju domaće slatke i slane proizvode od tijesta koji se savršeno uklapaju uz suhomesnate proizvode.

U okviru programa organizovano je takmičenje u jedenju kobasice, kao i ocjenjivanje najbolje suve kobasice i najboljeg kulena.

U organizaciji ANI ,,Lijevče” Razboj, sinoć je odigrana  prva pozorišna predstava u Razboj Lijevču, a riječ je o komediji ,,Dobro jutro, komšija”.  

Društveni dom bio je ispunjen posjetiocima koji su uživali u predstavi punoj humora, koja na zabavan način i kroz niz scena prikazuje našu svakodnevnicu. Gledaoci su uživali u nastupu likova Milke i Neđe, koji su izazvali mnogo smijeha i pozitivne energije.

Glumac Željko Kasap istakao je da je ovo 220. izvođenje predstave „Dobro jutro, komšija“, te da je sinoć u Razboju bilo izuzetno lijepo. Izrazio je nadu da će ponovo gostovati, naglasivši da su i oni sami uživali u nastupu i toplom prijemu publike.

Predsjednik ANI ,,Lijevče” Jordan Kuvalja kaže da je veče bilo uspješno i da je ispunilo očekivanja.

,,Predstava je bila odlična, svi smo se od srca nasmijali i zabavili. Njegujući tradiciju i običaje, ova komedija još jednom je pokazala značaj kulturnog stvaralaštva kroz prikaz svakodnevnog života jedne porodice, donoseći mnogo smijeha i lijepih trenutaka. Nakon predstave, upriličeno je druženje i zajedničko fotografisanje”, rekao je Kuvalja.

Tokom večeri je prikupljeno 400 KM kao podrška radu ANI ,,Lijevče”, a sredstva će biti iskorištena za odlazak u Tetovo u Sjevernoj Makedoniji, imajući u vidu dužinu puta i povećane troškove prevoza. Folkloraši na put odlaze 8. maja.

Opštinska uprava Srbac poziva organizatore kulturnih i sportskih manifestacija, koje će se po usvojenom godišnjem Kalendaru održati u 2026. godini, da dođu u srijedu, 22. aprila u 11 časova u salu broj 5 u zgradi Opštine Srbac kako bi potpisali ugovor kojim će se regulisati međusobna prava i obaveze, a ujedno kako bi imali pravo da konkurišu za isti javni poziv i naredne godine.

Za one manifestacije za koje su konkurisale organizacije, potrebno je sa sobom donijeti i pečat.

Više informacija može se dobiti putem telefona: 051/740-001, lokal 134, kod službenice Dragane Stojić.

Za finansiranje 65 kulturnih i sportskih manifestacija na području opštine Srbac u ovoj godini biće izdvojeno 40 hiljada KM.

Odluku o usvajanju kalendara kulturnih i sportskih manifestacija usvojili su odbornici Skupštine opštine Srbac na martovskom zasjedanju.

Listu odobrenih manifestacija možete pogledati OVDJE: https://srbac-rs.com/%d1%83%d1%81%d0%b2%d0%be%d1%98%d0%b5%d0%bd-%d0%ba%d0%b0%d0%bb%d0%b5%d0%bd%d0%b4%d0%b0%d1%80-65-%d0%ba%d1%83%d0%bb%d1%82%d1%83%d1%80%d0%bd%d0%b8%d1%85-%d0%b8-%d1%81%d0%bf%d0%be%d1%80%d1%82%d1%81%d0%ba/?fbclid=IwY2xjawRSxINleHRuA2FlbQIxMABicmlkETFtWGNqcWU5QkZHM2lGTmprc3J0YwZhcHBfaWQQMjIyMDM5MTc4ODIwMDg5MgABHkMcP7_XRUzlGuHg-nCu6e-x9Bu21YqZtLL8snW3tDSi9KaifN1993Rzk3kB_aem_ZXRie9JRm7sv1vOhW3xihg

Obilježavanju Dana sjećanja na žrtve ustaškog zločina-genocida u Drugom svjetskom ratu u Spomen-području Donja Gradina juče su prisustvovali učenici i nastavnici OŠ “Jovan Jovanović Zmaj” Srbac, kao i direktorica Manuela Rađević Jokić, te pomoćnica direktorice Radana Pantelić.

Besplatan prevoz obezbijedilo je Ministarstvo prosvjete i kulture, a učenici i prosvjetni radnici prisustvovali su polaganju vijenaca, parastosu i obraćanjima vjerskog i državnog vrha.

U Donjoj Gradini je otvorena i izložba nagrađenih učeničkih likovnih i literarnih radova koji su pristigli na konkurs “Stradanje i sjećanje na nevine žrtve u koncentracionom logoru Jasenovac” u organizaciji Republičkog pedagoškog zavoda.

Nagradu za treće mjesto za likovni rad na ovu temu dobila je učenica srbačke osnovne škole Jana Dragojević.

Pored odlaska u Donju Gradinu, srbačka škola dala je svoj doprinos obilježavanju Dana sjećanja izradom panoa koji je postavljen u holu škole.

U Spomen-području Donja Gradina danas je obilježen Dan sjećanja na žrtve genocida nad Srbima, Jevrejima i Romima u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, uz prisustvo velikog broja građana i najviših zvaničnika Republike Srpske i Srbije.

Obilježavanju je prisustvovalo oko 14 hiljada građana iz cijelog regiona, među kojima su bili brojni Srpčani za koje je Opština Srbac organizovala besplatan prevoz autobusima, a u delegaciji su bili i načelnik opštine Mlađan Dragosavljević i predsjednik Skupštine opštine Dejan Dević.

U Donju Gradinu su putovali i brojni učenici srbačkih škola sa nastavnicima i direktorima.

Komemorativni program započeo je služenjem svete liturgije, nakon čega su delegacije položile vijence i cvijeće na grobnom polju Topole. Centralni pomen žrtvama održan je na mjestu stradanja, gdje su prisutni odali počast stradalima u logorskom sistemu Jasenovac, čiji je najveći dio stratišta upravo na području Donje Gradine.

U obraćanjima je istaknuto da stradanje nevinih žrtava mora ostati trajna opomena i dio kolektivnog pamćenja, uz poruku da njegovanje sjećanja nije poziv na osvetu, već na očuvanje istine i sprječavanje ponavljanja zločina.

Poseban akcenat stavljen je na najavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića o izgradnji memorijalnog centra u Donjoj Gradini. Kako je rekao, Srbija će finansirati izgradnju „velelepnog Memorijalnog centra koji će biti otvoren za sve posjetioce kako bi se upoznali sa razmjerama zločina počinjenih na tom mjestu, te da je cilj izgradnje njegovanje kulture sjećanja i očuvanje istorijske istine.

Današnje obilježavanje proteklo je dostojanstveno i mirno, uz veliki odziv građana, čime je još jednom potvrđen značaj Donje Gradine kao jednog od najvažnijih mjesta sjećanja na stradanje u Drugom svjetskom ratu na prostoru bivše Jugoslavije.

Danas je u Srpcu svečano proslavljena slava Hrama Vaskrsenja Hristovog, koju je uveličalo prisustvo brojnih vjernika, koji su došli da zajedno obilježe ovaj značajni dan za sve parohijane.

Svetu liturgiju služio je arhimandrit Teofil, iguman manastira Osovica, uz sasluženje sveštenstva banjalučke eparhije.

Arhimandrit Teofil je, u svojoj besjedi, podsjetio da su padovi i iskušenja sastavni dio slabosti ljudske prirode i životnog puta, ali i prilika za duhovno uzrastanje. Naglasio je da svako od nas treba strpljivo i predano da gradi svoju vjeru, uprkos slabostima i sumnjama koje nas ponekad obuzimaju. Kao uzor istinske i iskrene vjere izdvojio je apostola Tomu, čiji put od sumnje do čvrste vjere svjedoči o snazi ličnog preobražaja i vjere u Boga.

,,U  Nedjelju Antipashe, odnosno Tominu nedjelju, u narodu poznatu kao Mali Vaskrs, proslavljamo hramovnu slavu ovog srbačkog hrama. Hvala Bogu, služimo svetu božanstvenu liturgiju i sjećamo se onog čuvenog događaja iz Svetog jevanđelja, opisanog u riječima apostola Tome, koji kaže da će vjerovati ako vidi na Gospodnjem tijelu rane i ako ih opipa svojim prstima. U tim riječima apostola Tome možda je izražena sva vjera roda ljudskog, jer smo svi mi u određenom trenutku nevjerne Tome. Ali, u istom trenutku, treba da budemo i ono što je bio Toma-da, kada se uvjerimo da je Hristos vaskrsao, kažemo: ‘Gospod moj i Bog moj’ i da prihvatimo vaskrslog Hrista, kako bi vaskrsli Hristos prihvatio i nas”, rekao je iguman Teofil.

Ovogodišnji domaćin slave bio je Saša Spasojević sa svojom porodicom, koji je porijeklom iz Srpca, a trenutno živi u Austriji.

Spasojević kaže da je obradovan što se njemu i njegovoj supruzi Zlatiborki ukazala prilika da budu u ulozi domaćina i dodaje da se trudi da i u inostranstviu svoju djecu uči o pravoslavnoj vjeri i tradiciji rodnog kraja.

„Velika mi je čast što sam kum ove hramovne slave. Iako živim u inostranstvu, uvijek rado dolazim u svoj rodni grad, a posebno sam srećan što se upravo našoj porodici ukazala prilika da budemo domaćini hramovne slave. Imam dvoje djece i trudimo se da i u Austriji što češće idemo u crkvu . Vjerujem da su ovakvi trenuci najljepši način da se povežemo sa svojom tradicijom i da je prenesemo na buduće generacije“, rekao je Spasojević.

Govoreći o izboru dana za proslavu hramovne slave, protojerej Željko Sarić je pojasnio da je odluka o Malom Vaskrsu donesena, jer  je hram posvećen Vaskrsenju Hristovom, a sam praznik Vaskrs vjernici proslavljaju u krugu svojih porodica, tako da se ukazala potreba da se pronađe prikladan dan koji će okupiti narod u zajedničkoj molitvi i slavlju. Upravo zato je izabrana prva nedjelja po Vaskrsu-Tomina nedjelja, u narodu poznata kao Mali Vaskrs, koja nosi posebnu simboliku obnove vjere i zajedništva.

Sveštenik Sarić je podsjetio da je ovo  četvrta hramovna slava od osvećenja hrama, izražavajući radost što se iz godine u godinu okuplja veliki broj vjernika.

,,Iako danas imamo i molitveno obilježavanje proboja jasenovačkih logoraša u Donjoj Gradini, gdje je iz svake opštine otišla određena grupa ljudi, pa tako i iz Srpca, to je donekle umanjilo prisustvo vjernika u našem hramu, ali smo zadovoljni odzivom vjernika. Kako kaže Hristos. ‘Gdje su dvoje ili troje sabrani u moje ime, tu sam i ja s njima’, i to je dovoljno da proslavimo kako dolikuje. Kumovi su ove godine bili Saša Spasojević i njegova supruga Zlatiborka sa svojom divnom djecom. Tokom trokratnog ophoda oko hrama, predali su slavu novom domaćinu za sljedeću godinu, a to je Mirko Mrđa iz sela Prijebljezi, koji je odlučio da se prihvati ove dužnosti. Riječ je o mladom čovjeku, ocu velike porodice sa petoro djece, koji se osmjelio u ovom vremenu da bude primjer svima nama kako jedan srpski pravoslavni domaćin treba da živ”, rekao je projerej Sarić.

Slavskim svečanostima su prisustvovali i zamjenik načelnika Vladimir Gužvić, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentane skupštine BiH Milan Petković, odbornici Skupštine opštine Srbac i drugi gosti.

Zamjenik načelnika Vladimir Gužvić je izrazio zadovoljstvo što je imao priliku da prisustvuje hramovnoj slavi, naglašavajući značaj zajedništva i pravoslavne vjere u stvaranju bolje budućnosti u svakoj lokalnoj zajednici.

,,Zaista mi je drago što sam imao tu čast da prisustvujem u ime lokalne uprave i ovim putem želim da čestitam slavu našeg hrama, kako sveštenicima, tako i svim parohijanima koji su danas ovdje. Svima želim puno sreće, blagostanja i ljubavi. Na kraju, nadovezao bih se na riječi igumana Teofila da nam svima treba još više vjeruje u sebe, vjeruje u svoje komšije, a prije svega vjeruje u Boga i onda će nam u bližoj I daljoj budućnosti biti bolje. Vjerujem da u ovom našem lijepom Srpcu, u ovom lijepom ambijentu, možemo zajedno graditi lijepe i ispunjene živote”, rekao je Gužvić.

Po završetku Svete liturgije upriličena je trpeza ljubavi za sve prisutne vjernike.

Opštinska izborna komisija Srbac obavještava zainteresovane kandidate da se mogu prijaviti na javni konkurs za imenovanje predsjednika/zamjenika predsjednika biračkih odbora u izbornoj jedinici 012B Srbac.

Obrasce potrebne za prijavu možete pronaći na stranici OIK Srbac na zvaničnoj stranici opštine Srbac ili stranici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, kao i u kancelariji Opštinske izborne komisije u Srpcu.