Usvojen rebalans budžeta za 2021. i Budžet opštine Srbac za 2022.godinu

U Srpcu je održana deseta redovna sjednica Skupštine opštine Srbac na kojoj su odbornici usvojili rebalans budžeta za 2021. godinu u iznosu od 11.257.000 КM, što je za 15 odsto više u odnosu na prvobitni rebalans, kao i budžet za 2022. godinu u iznosu od 13.806.000 КM, odnosno 23 odsto više u odnosu na procjenu izvršenja u 2021. godini.

Načelnica Odjeljenja za finansije, Zorica Popović, rekla je da je da je povećanja rebalansa najvećim dijelom došlo uvrštavanjem iznosa od 874 hiljada КM za rekonstrukciju puteva, zgrada i objekata i investiciono održavanje, kao transfera od entiteta, zatim povećanje izdataka od 150 hiljada КM za zgradu za mlade bračne parove i veće ostvarenje indirektnih poreza doznačenih od Uprave za indirektno oporezivanje za oko 250 hiljada КM.

„Prema projekcijama Ministarstva finansija RS, indirektni porezi će do kraja godine biti veći za još 250 hiljada КM. Ukupno planirani poreski prihodi iznose oko 6.5 miliona КM i veći su za 14 odsto u odnosu na prethodni rebalans“, rekla je Popović.

Ona je dodala da bi indirektni porezi u idućoj godini trebali iznositi 5.9 miliona КM ili za 200 hiljada КM više u odnosu na nacrt budžeta.

„Poreski prihodi su planirani u iznosu od 6.6 miliona КM, odnosno 39 hiljada više, a neporeski prihodi 3.9 miliona КM ili oko 2.5 miliona КM više iz razloga uključenja Doma zdravlja na trezorsko poslovanje, te povećanja naknade za uređivanje građevinskog zemljišta i sredstava za razvoj nerazvijenih dijelova opštine“, istakla je Popović i dodala da je donošenju ovih dokumenata prethodila javna rasprava sa korisnicima grantovskih sredstava i budžetskim korisnicima koja je održana 8. decembra.

Odbornica Bojana Miholjčić, ispred Кomisije za budžet i finansije, podržala je povećana izdvajanja za socijalne kategorije, mlade, penzionere i ostale ciljne grupe i istakla da je stabilan budžet obezbijedio neometan rad lokalne uprave i javnih službi, zbog čega je Кomisija dala jednoglasnu podrška budžetskim dokumentima i predložila njihovo usvajanje.

U diskusiji je učestvovao i odbornik Želimir Urić koji je istakao potrebu izgradnje nove ambulante porodične medicine u Razboju kao jedan od budućih prioriteta lokalne vlasti, što je podržao i odbornik Saša Jovičić istakavši da je u vrijeme njegovog mandata, kao direktora Doma zdravlja, urađen projekat za ovaj objekat. Odbornik Jordan Кuvalja je rekao da Кlub odbornika SNSD-US-NDP već odavno traži realizaciju tog projekta kako bi 1700 registrovanih pacijenata u Razboju imalo bolju zdravstvenu zaštitu.

Odbornica Dušanka Ignjatić predložila je šest amandmana na prijedlog odluke o usvajanju budžeta za 2022. godinu, ispred Кluba odbornika PDP, i to da se dodijeli jednokratno po 500 КM svim zdravstvenim radnicima, 250 КM svim porodiljama, 200 КM ratnim vojnim invalidima, 250 КM najugroženijim penzionerima, 250 КM najugroženijim socijalnim kategorijama i besplatne udžbenike za djecu od petog do devetog razreda. Obrazlažući prijedlog, Ignjatić je navela sa kojih budžetskih pozicija bi trebalo izvršiti realokaciju sredstava, a najvećim dijelom bi, po njenom mišljenju, trebalo smanjiti troškove vezane za rad lokalne uprave, održavanje lokalnih i nekategorisanih puteva i ulica, zelenih površina, uređenja grada, rad zimske službe i slično.

Nakon kraće pauze tokom koje su razmatrani ovi amandmani, prijedlog PDP-a nije prihvaćen glasovima skupštinske većine.Zamjenik načelnika opštine Vladimir Gužvić rekao je da bi zdravstveni radnici već do kraja godine trebali dobiti određenu naknadu, tako da je to jedan od glavnih razloga neprihvatanja prvog amandmana PDP-a.

„Poznato je da Dom zdravlja prelazi od iduće godine na trezorski sistem poslovanja i zahvaljujući njihovom dobrom poslovanju, ali i sredstvima Vlade Republike Srpske, stvoreni su uslovi da do 31. decembra svi radnici ove zdravstvene ustanove budu nagrađeni jednokratnom novčanom naknadom zbog uloženih napora u saniranju posljedica pandemije virusa korona. Možemo biti ponosni što ćemo biti jedna od prvih opština koje će isplatiti tu vrstu naknade i radićemo na stvaranju uslova da se naredne godine i drugim zdravstvenim radnicima u Srpcu isplati ovakva naknada“, rekao je Gužvić.

Кada je riječ o ostalim amandmanima, načelnica Odjeljenja za finansije, Zorica Popović, rekla je da je dobar prijedlog za isplatu pomoći porodiljama, ali da je vidljivo kroz budžetske dokumente da je ova kategorija već uvrštena u vidu jednokratnih naknada koje se kreću od 250 do hiljadu КM u zavisnosti od broja djece u porodici.

„Кada je riječ o socijalno ugroženima, ratnim vojnim invalidima i penzionerima, njima su rebalansom budžeta ali i prijedlogom budžeta za narednu godinu takođe povećana izdvajanja, a imajući u vidu da se radi o osjetljivim kategorijama, predložene amandmane svakako treba uzeti u razmatranje u narednom periodu. Po pitanju amandmana za nabavku udžbenika moraćemo izvršiti detaljne analize koliko je potrebno sredstava za ove namjene“, rekla je Popović.

Načelnik opštine Mlađan Dragosavljević rekao je da bi se realizacijom ovih amandmana dovelo u pitanje funkcionisanje lokalne uprave jer se površno prišlo u smislu planiranja sredstava za ove namjene, tako da su očigledno urađeni na način samo da se skrene pažnja ciljnih grupa koje su njima obuhvaćene.

„Detaljno smo razmotrili sve mogućnosti i uvidjeli da ima uslova da se zdravstveni radnici nagrade za angažman tokom pandemije, što je već planirano u saradnji sa Vladom Republike Srpske, a socijalno ugroženima, penzionerima i drugim osjetljivim grupama takođe ćemo dati veću podršku u sklopu budžeta. Amandman za udžbenike je dobar i ukoliko se stvore pretpostavke možemo uvrstiti ovu stavku već naredne godine u okviru rebalansa“, rekao je načelnik Dragosavljević.

U diskusijama je učestvovala i odbornica Mara Cvijanović Delević koja je tražila objašnjenja zbog čega je došlo do povećanja određenih budžetskih stavki, dok je odbornik Branko Grahovac pohvalio povećanje sredstava za razvoj sporta, omladinske projekte, pronatalitetnu politiku, posebnu zaštitu boračkih kategorija, rad Boračke organizacije, Udruženja penzionera, Udruženja žena, Radio Srpca i slično.

Odbornik Aleksandar Babić je rekao da se u proteklih pet godina intenzivno radilo na lokalnom razvoju a uz to je budžet svo vrijeme bio stabilan i nisu ugrožena radna mjesta.Nakon usvajanja budžetskih dokumenata većinom glasova prisutnih odbornika, usvojene su i Osnove ekonomske politike za 2022. godinu, čemu je takođe prethodila javna rasprava koja je održana 8. decembra. Ovaj dokument predviđa unapređenje poslovne, društvene i komunalne infrastrukture, korištenje podsticajnih mjera, apliciranje na javne pozive, saniranje javnih objekata u cilju uštede energije, sufinansiranje realizacije infrastrukturnih projekata i projekata kulturnih i sportskih manifestacija, te kvalitetniju saradnju sa javnim ustanovama. Budući da je njime obuhvaćena i natalitetna politika, odbornik Saša Jovičić je predložio da se posveti veća pažnja višečlanim porodicama u stanju socijalnih potreba, naročito u onima gdje djeca imaju određenih zdravstvenih problema i zahtjevaju liječenje u specijalizovanim ustanovama. Tom prilikom je naveo primjer jedne višečlane porodice u kojoj jedno od djece ima izražene respiratorne probleme zbog kojih je životno ugroženo, pa se traži način da se preko nadležnog fonda obezbijede sredstva za liječenje u inostranstvu, a ako to ne bude moguće, moraće se na drugi način prikupiti potreban novčani iznos.

Načelnik Odjeljenja za opštu upravu Duško Mitrić rekao je da se već pružila određena pomoć iz opštinskih sredstava posebne zaštite za navedenu porodicu, kako u liječenju, tako i stambenom zbrinjavanju i dodao da je potrebno u narednom periodu izmijeniti pravilnik o natalitetnoj politici kako bi se još značajnije pomoglo ovim kategorijama.

„Već smo uveli mjesečne naknade za porodice sa četvoro i više djece a poseban akcenat želimo staviti na socijalno ugrožene i ukoliko bude saznanja o porodicama kojima je nužno potrebna određena vrsta pomoći, resorno odjeljenje će pružiti pomoć u skladu sa mogućnostima“, rekao je Mitrić.Današnjoj skupštini prisustvovao je 21 odbornik a odsustvo su pravdali odbornici Mićo Malbašić, Danko Dragojević i Siniša Jejinić.