Najstariji među 400  srbačkih lovaca i po godinama (75)  i po lovačkom stažu (53) Ratko Janjić , pronašao je  originalan način kako da sa  svojom lovačkom  kerušom Lelom,rase  terijer,stigne do lovišta bez umora.

„Za moje godine nije baš zgodno da pješačim po nekoliko kilometara do lovišta, a nije humano da zamaram ni korisnu životinju vodeći je sa sobom. Kako nemam auta, već manji motor, došao sam na ideju da napravim mini prikolicu, stavim psa u nju, vežem  prikolicu za motor i za kratko vrijeme eto me na dogovoreno mjesto, gdje se  okuplja nas 27  lovaca iz lovačke sekcije Prijebljezi, koja djeluje   u sastavu Lovačkog udruženja „Srna“ Srbac“,  kaže  snalažljivi Ratko kojem, kako kaže, lov i ribolov puno znače za  vitalnost, fizičko i psihičko zdravlje,  jer  se  u prirodi odmara bolje nego kod kuće, gdje živi sa suprugom Bogdanom koja ga redovno ispraća lovačkim pozdravom „dobar pogled“.

Ratko kaže da je lovački ispit položio u Doboju 1966. godine, a 4 godine kasnije  u Slavonskom Brodu kupio je lovački karabin sa snajperom, koji ga i danas služi. Jedan je od inicijatora za izgradnju I opremanje  lovačke kuće u svom selu.

„Zabrinut sam što  u zadnje vrijeme  u selu nema mladića  koji bi se obučavali uz nas starije, pa sam  odlučio da  obučavam dvije djevojke, jer su žene lovci veoma  odgovorne i pažljive u rukovanju sa oružjem,nešto slično kao žene vozači automobila. Od velikog je značaja da u svakom selu ima lovaca,  jer  se u poslednje vrijeme namnožio   veliki broj  predatora kao što su lisice,kune i divlje mačke,  pa napadaju živinu  i stoku  u po dana“,kaže  Ratko  i dodaje da  neko mora tamaniti predatore  i braniti domaćinstva,a  uz to štititi  srneću i fazansku divljač.