Održana treća sjednica Privrednog savjeta u Srpcu

U sali Skupštine opštine Srbac sinoć je održana treća sjednica Privrednog savjeta opštine Srbac koju su vodili načelnik opštine Mlađan Dragosavljević, kao predsjedavajući Savjeta i direktor “Perutnine Ptuj” Povelič-Srbac, Velibor Popović, koji je potpredsjednik Savjeta iz reda privrednika.

Na dnevnom redu je bilo osam tačaka a na početku se raspravljalo o odluci o usvajanju budžeta opštine Srbac za 2023. godinu i odlukama o komunalnim i administrativnim taksama.

Načelnica Odjeljenja za finansije, Zorica Stamenić, rekla je da je nacrt budžeta, koji je projektovan na 14.710.000 KM, usvojen na nedavnoj sjednici Skupštine opštine i dodala da slijedi javna rasprava koja će se održati 24. novembra.

“Dobili smo bitnu instrukciju od Ministarstva finansija po kojoj moramo imati nešto manji iznos ostvarenja indirektnih poreza, što predstavlja najveću stavku poreskih prihoda i za taj dio ćemo ostati uskraćeni u budžetu. S druge strane, rasle su plate i porezi na lična primanja, što će se pozitivno odraziti na prihodovnu stranu. Novi budžet predviđa i povećanje podsticaja za poljoprivrednike, zapošljavanje, stipendiranje i slično”, rekla je Stamenić.

Potpredsjednik Savjeta, Velibor Popović, rekao je da je nacrtom budžeta predviđena veća stavka po pitanju poreza na lična primanja sa 500 na 600 hiljada KM, što je kako kaže logičan slijed događaja, imajući u vidu porast broja zaposlenih.

“Kod nas je povećan broj radnika sa 268 na 316 i taj trend će se nastaviti. Samo u ovoj godini zaposlili smo preko 50 novih radnika a zanimljivo je da nam dolazi čak 46 radnika na posao iz drugih opština. Podigli smo plate u ovoj godini za 20 odsto a u narednoj ćemo za još 10 odsto i nadam se da će to učiniti i ostali subjekti”, rekao je Popović.

On je dodao da Perutnina finansijski podržava i rad nekoliko sportskih klubova iz naše opštine, na šta se nadovezao i načelnik Mlađan Dragosavljević, istakavši da su sredstva iz opštinskog budžeta povećavana za sportiste iz godine u godinu i da će zbog povećanja troškova njihovog rada, naredna godina biti naročito izazovna, pa će se učiniti maksimum napora da se obezbijedi njihov opstanak.

Zamjenik načelnika opštine Vladimir Gužvić rekao je da je u toku realizacija CILAP projekta, koji se odnosi na masovnu procjenu vrijednosti nepokretnosti na području opštine Srbac, a isti projekat provodi se u Laktašima, Gradišci i Banjaluci u saradnji sa Vladom Švedske.

“Već su primjećena značajna odstupanja između površina koje su ljudi samostalno prijavili i uopšte prijavljenih nekretnina i stepena njihove opremljenosti, što će dovesti do veće osnovice za obračun poreza na nepokretnost, kao našeg izvornog prihoda i tu će u narednoj godini biti povećanja”, rekao je Gužvić.

Načelnik opštine Mlađan Dragosavljević rekao je da računaju na ova sredstva u idućoj godini ali da u projekciji budžeta nisu povećavali prihode po ovom osnovu jer još uvijek nije sigurno kada će doći do implementacije prikupljenih podataka.

Kada je riječ o komunalnim i administrativnim taksama, načelnik Mlađan Dragosavljević je rekao da je Vlada Republike Srpske išla sa određenim zakonskim izmjenama koje se odnose na takse za isticanje naziva firme, tako da će po ovom osnovu opštinski budžet biti uskraćen za oko 200 hiljada KM manjih prihoda, ali će to omogućiti olakšice privrednicima i doprinijeti stvaranju povoljnijeg poslovnog ambijenta.

“Kada je u pitanju porez na nepokretnost, svake godine usvajamo odluku o poreskoj stopi koju zadržavamo na istom nivou, cijeneći potrebe svih građana i privrednih subjekata”, istakao je načelnik Dragosavljević.

Na sjednici Privrednog savjeta bilo je riječi i o opštinskim mjerama podsticaja privredi i zapošljavanju o čemu je govorio načelnik Odjeljenja za privredu, poljoprivredu i društvene djelatnosti Marko Miholjčić koji je rekao da je prošle godine za ove namjene bilo na raspolaganju 30 hiljada KM, ove godine 50 a naredne je planirano 60 hiljada KM.

“Ta sredstva su se najvećim dijelom usmjeravala u nova zapošljavanja u privredi i skidanje ljudi sa evidencije biroa rada. Visina podsticaja zavisila je od broja zaposlenih radnika, pa je tako ove godine najviše isplaćeno 5.000 KM za preduzeća koja su imala 10 i više zaposlenih a ostali koji su ispunjavali uslove dobili su 42 odsto uplaćenih poreza i doprinosa”, rekao je Miholjčić.

Dodaje da je uslov je da kod poslodavca nije došlo do smanjenja ukupnog broja zaposlenih, zaključno sa 31.12.2021. godine, odnosno da je povećan broj zaposlenih zaključno sa datumom raspisivanja javnog poziva.

“Imali smo na sjednici Skupštine opštine sugestiju da ne budu obuhvaćena samo lica sa biroa, već i oni koji su završili srednju školu ili fakultet, odnosno pripravnici koji nisu imali radnog iskustva a sada su zaposleni. Pokušaćemo to obuhvatiti pravilnikom i vidjeti na koji način uvesti još mjera u narednom periodu, koje bi se odnosile i na nabavku opreme, što će zavisiti od raspoloživih sredstava”, rekao je Miholjčić.

On je dodao da je kroz programe Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske u Srbac uloženo oko pola miliona KM u ovoj godini kroz tri do četiri programa zapošljavanja a preko Ministarstva privrede i preduzetništva je u Srpcu za nabavku opreme iskorišten dio od ukupnih sredstava u iznosu od 7 miliona KM, koji je namijenjen za cijelu Republiku Srpsku.

Jedna od tema sjednice bila je i prostorno-planska dokumentacija u poslovnim zonama. Načelnik Odjeljenja za prostorno uređenje i stambeno-komunalne djelatnosti, Dario Kresojević, rekao je da su formirane poslovne zone Crnaja i Sitneši za koje je donesena prostorno-planska dokumentacija kojom su određene namjene površina, pristupne saobraćajnice, elektrifikacija, vodovod i kanalizacija i slično.

“Najveći dio parcela u Crnaji je prodan a dobar dio i u industrijskoj zoni Sitneši. Određene zakonske izmjene koje su stupile na snagu 2011. godine nanijele su dosta štete našoj opštini u smislu imovine jer su svojevremeno predmetne nepokretnosti prodate sa pravom korištenja. U tom periodu zakon o građevinskom zemljištu nije predviđao mogućnost pretvaranja prava korištenja u pravo svojine bez izgrađenih objekata, ali je godinu dana poslije zakon o stvarnim pravima dao tu mogućnost. Dosta nesavjesnih građana koji su kupili parcele upisali su svojinu na tom zemljištu i mi smo u takvoj situaciji nemoćni”, rekao je Kresojević.

On dodaje da se vode određeni sudski sporovi i jedan dio parcela koji je prodat u prethodnom periodu je vraćen a između ostalog, vodi se postupak za dvije velike parcele u industrijskoj zoni Crnaja, od kojih je jedan pred Vrhovnim sudom RS.

“Došli smo u situaciju da nam fali zemljište. Imamo određene zone širenja privrednih aktivnosti u Sitnešima gdje djeluje firma Tat-Kom i još jedan subjekat koji se bavi plasteničkom proizvodnjom. Vodimo aktivnosti da se jedan dio zemljišta koji je u svojini Republike Srpske prenese na opštinu Srbac kako bi mogla njime raspolagati. Imamo potrebu i za širenje poslovne zone u Crnaji. Jedan dio zemljišta koji je naslonjen na industrijsku zonu je koncesija od jednog privatnog subjekta i pokušaćemo da taj ugovor, preko resornog ministasrtva, raskinemo kako bi došli u situaciju da proširimo zonu za dvadesetak hektara”, rekao je Kresojević.

Prema njegovim riječima, koncept izrade industrijskih zona je dobar ali su okolnosti u određenom periodu dovele u sitauciju da se ništa nije izgradilo na dobrom dijelu kupljenog zemljišta, što je dovelo do toga da se jedan dio ne može vratiti u svojinu opštine Srbac a za drugi se vode sudski sporovi.

Dosta pažnje na sjednici Privrednog savjeta posvećeno je planu upisa učenika u srednju školu za školsku 2023/24. godinu o čemu je govorio direktor Centra srednjih škola “Petar Kočić”, Milenko Živanić.

On je rekao da je u ovoj školskoj godini raspoređeno 303 učenika u 16 odjeljenja koji se trenutno obrazuju u 11 zanimanja (obrazovnih profila) i to gimnazija pet odjeljenja, ekonomija pravo i trgovina četiri odjeljenja, odnosno zanimanja, u šta spadaju poslovno-informatički, carinski, ekonomski i bankarski tehničari, zatim četiri odjeljenja mehaničara mehatronike, pneumatike i hidraulike, bravura-zavarivača i tehničara CNC tehnologija, te jedno odjeljenje konobara i kuvara i dva odjeljenja frizera.

Živanić je rekao da od završetka rata pa na ovamo nikad nije bio manji broj učenika koji završavaju osnovnu školu, odnosno njih 127 u školskoj 2022/23. godini, a u isto vrijeme nikada nije bilo više zanimanja za koje se moglo obrazovati u našem srednjoškolskom centru.

“Ono što upada u oči je mali broj zainteresovanih za zanimanje mehaničara mehatronike, pneumatike i hidraulike kojih je bilo svega pet i pored toga što se radi o deficitarnom zanimanju i stipendiji od 100 KM i plaćenom putu, što finansira Ministarstvo prosvjete i kulture RS. Uz to im je obezbijeđen i siguran posao nakon završetka škole kao i bolji uslovi školovanja koje smo uveli u vidu toplifikacije prostorija, zamjene krova i stolarije i sanitarnih čvorova, ali ni to nije bilo dovoljno za njihov interes. Uspjeli smo ih ipak spojiti sa bravarima-zavarivačima i uz podršku ministarstva formirati odjeljenje”, rekao je Živanić.

On je dodao da je obezbijeđen minimum od 16 upisanih odjeljenja koliko je potrebno kako bi srednjoškolski centar opstao sa radom.

“Kada je riječ o ekonomiji, pravu i trgovini, u ovoj struci uvijek imamo dovoljno učenika i nikada nije bilo problema sa upisom. Kod mašinstva i obrade metala imali smo poteškoća sa nastavnim kadrom što smo uspjeli riješiti, ali ne znamo kako će biti u dogledno vrijeme”, rekao je Živanić.

Kada je riječ o statistici upisa u srednju školu, u školskoj 2022/23. izlazi 127 osnovaca u 2023/24. će ih biti 142 a u 2024/25. godini 157 učenika, što je ohbrabrujući podatak i daje nadu da će biti povećan broj srbačkih srednjoškolaca.

“Do 31. decembra školski odbor treba predložiti resornom ministarstvu plan upisa, pa pozivam privredne subjekte da nam jave svoje potrebe i prijedloge zanimanja, odnosno uslove koje su u stanju obezbijediti za buduće kadrove. Imali smo prvi put prošle godine saradnju sa Perutninom i Drvoprodeksom gdje su učenici dolazili na plaćenu praksu i imali plaćen put, a iskustva su bila pozitivna”, rekao je Živanić.

Direktor Perutnine i potpredsjednik Savjeta, Velibor Popović, rekao je da je saradnja u njihovoj firmi ostvarena sa pet srednjoškolaca koji se nalaze na praksi i da je dio njih pokazao ozbiljan interes da nastavi sa radom.

“Ima još uvijek dosta neusaglašenosti oko plaćanja naknada učenicima, jer jedno propisuje Ministarstvo prosvjete i kulture RS a drugo Ministarstvo rada i boračko-invalidske zaštite. Treba sve to zakonski urediti kako bismo mogli angažovati djecu u punom ili pola radnog vremena u privrednim subjektima. Donijeli smo zaključak da se uputi dopis resornim ministarstvima sa ciljem da se uredi zakonska regulativa”, rekao je Popović.

Načelnik opštine Mlađan Dragosavljević rekao je da bi jedan od potencijalnih problema mogla predstavljati izgradnja srednjoškolskog centra u Laktašima što bi u budućnosti opredjelilo jedan broj učenika iz rubnih sela da nastave školovanje u ovom gradu.

“Sličan primjer imamo sa rubnim selima u blizini Dervente gdje je jedan broj djece iz srbačke opštine upisao srednju školu. Moramo pronaći dodatne načine da ih zadržimo u našoj opštini a mi smo to već učinili nekim podsticajima, poput finansiranja mjesečne karte za prevoz učenika prvih razreda u stoodstotnom iznosu, a svakako da bi trebalo razmisliti da se time obuhvate i drugi učenici ili možda čak i nekom vrstom stipendiranja, što će biti naš prioritet u budućem periodu”, rekao je načelnik Dragosavljević.

On je izrazio zadovoljstvo učešćem i diskusijom privrednika i predstavnika lokalne uprave na ovoj sjednici i naglasio da to pokazuje opravdanost postojanja Privrednog savjeta i njegovih konkretnih rezultata.

“Zaključci koji su doneseni i po kojima će se postupati, trebali bi doprinijeti poboljšanju privrednog ambijenta u našoj opštini u narednom periodu”, rekao je načelnik Dragosavljević.