Dok se većina stanovnika Srpca razbuđuje, pčelar Ranko Mačinković svakog jutra u svoju bilježnicu unosi podatke kakav je dan osvanuo – da li je kišan, sunčan, hladan ili oblačan, a pored toga već skoro 30 godina vodi i evidenciju kad koja medonosna biljka cvjeta.

Mačinkovića smo sa bilježnicom zatekli u njegovom pčelinjaku u mjestu Selo Srbac, a u razgovoru za “Nezavisne novine” povodom 20. maja, Svjetskog dana pčela, on nam otkriva šta ga je podstaklo da već tri decenije bude hroničar vremenskih prilika i buđenja prirode u srbačkom kraju.

Ovaj bivši policajac ističe kako su vremenske prilike i priroda promjenjivi i da zato njegovi podaci mogu pomoći kolegama pčelarima da znaju kad tačno i kako pristupiti radovima.

• Džanarika prvi signal proljeća

Na osnovu iskustva i razgovora sa pčelarima, on je napravio kalendar radova, koji je nazvao “Podsjetnik za radove u pčelinjaku”, a na prvom mjestu je preporuka kako razviti pčelinju zajednicu u proljeće.

“Osnovni reper za proširenje je cvjetanje džanarike. Pošto je ona jedne godine cvjetala u jedno, a druge u drugo vrijeme, ja sam odlučio da pišem kad koja medonosna biljka cvjeta. To sam počeo pisati od 2000. godine, a od 1997. godine pisao sam vrijeme svaki dan”, priča Mačinković dodajući da ove podatke slobodno mogu da koriste svi pčelari koji žele kako bi imali što efikasniju proizvodnju meda.

• Biljke i vrijeme kao putokaz pčelarima

Potom je pravio analize i došao do spoznaje da voćke poput jabuke različito cvjetaju od godine do godine, tako da ta razlika može biti 10 i više dana.

“Analize sam koristio da preduzmem aktivnosti na proširenju pčelinje zajednice, odnosno da se ona pripremi sa dovoljnim brojem jedinki onih pčela koje će donijeti nektar i onih koje će ga primiti. To je pokazalo da nisu uvijek aktivnosti išle sa fiksnim vremenom, već da se mora pratiti kad koja medonosna biljka cvjeta”, savjetuje Mačinković koji je bio i prvi predsjednik Udruženja pčelara “Košnica” Srbac.

Ispričao nam je i kako je držao predavanje kolegama iz Udruženja jedne godine prije radova koji su bili planirani za 20. maj i tada im je predstavio podatak da je u prethodnih 10 godina čak sedam godina u tom periodu bilo kišno.

“I te godine kad smo to trebali da radimo bila je kiša”, potvrđuje Mačinković tačnost svojih analiza.

Preporučio je svim pčelarima da prate ovakve podatke i da ne prepuštaju stvari stihiji koja može dovesti do problema sa rojenjem.

Onda nam je pokazao i svoju bilježnicu u koju je zapisao da je jutro osvanulo sunčano, ali i da je prethodnog dana bilo hladno i oblačno.

Tu stoji evidentirano da je 3. maja procvjetao bagrem, dok je 2005. godine, kako je zapisano, procvjetao tek 15. maja – što opet pokazuje oscilacije u cvjetanju i promjenjivost prirode.

“Sada počinje da cvjeta amorfa i po polenu koji se vidi na letima pčela taj polen je sa te biljke”, objašnjava nam Mačinković.

• Pčelari od 1980. godine: Počeo sa dvije košnice

On se pčelarstvom bavi od 1980. godine. Imao je tada 29 godina i počeo je sa dvije DB košnice, a danas ima oko 40 društava.
Na svom pčelinjaku danas naš sagovornik ima LR košnice, ali i nekoliko neobičnih i ne tako čestih, kao što je “rodna voja”, koja je po svojim dimenzijama nešto manja i lakša.

“Nju ističem jer je vrlo praktična, posebno za one ljude koji su u godinama, kao što sam i sam”, priča Mačinković koji je među svojim kolegama poznat po vrsti pčelarenja sa košnicom koju je osmislio poznati pčelar iz Srbije Vojo Brstina i koja po njemu nosi ime “rodna voja”.

Izvor: Nezavisne novine

Foto: Ratko Bogosavac