U Kladarima je danas održana manifestacija “Dani polja strnih žita” kojoj je prisustvovala ministarka poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Anđelka Kuzmić.

Na imanju poljoprivrednog proizvođača i uzgajivača peradi Đure Cvijića prikazan je ogled sa 51 sortom strnih žita, od čega je velika većina pšenica koja tek treba da dođe na naše tržište.

Kuzmićeva je tom prilikom izjavila da Srpska ima potencijal za razvoj visokotehnološke proizvodnje u proljoprivredi, uz znanje i ulaganja.

“U fokusu je modernizacija proizvodnje, uključujući navodnjavanje, upotrebu dronova i nove tehnologije u poljoprivredi. Kada vidimo kako su zemlje poput Izraela, iako prirodno nepovoljne, razvile visokotehnološku proizvodnju, jasno je da i mi imamo potencijal”, rekla je Kuzmićeva.

Navela je da će podsticaji po hektaru iznositi 500 KM, te da će za tu namjenu biti izdvojeno ukupno više od 13 miliona KM.

“Kada se udruže rad, struka i podsticaji Ministarstva dobijaju se dobri rezultati”, zaključila je ona i dodala da će ulaganja u poljoprivredu dovesti do veće konkurentnosti domaćih proizvođača.

Ona je naglasila da je pšenica berzanska roba, te da će se o eventualnim dodatnim mjerama razgovarati u periodu žetve, u zavisnosti od tržišnih uslova.

Načelnik za oglede u Resoru za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi Aleksandar Majkić rekao je da su predstavili rezultate sortnih ispitivanja pšenice na površini od tri hektara, gdje je učestvovalo oko 15 sjemenskih kuća.

“Radimo sa svim sjemenskim kućama koje dobrovoljno učestvuju u ogledima. Cilj je da se testiraju nove sorte koje tek dolaze na tržište, kako bismo vidjeli njihove dobre i loše strane i eventualno ih preporučili proizvođačima”, naveo je Majkić.

Prema prezentovanim podacima, prosječni prinos pšenice prije 17–18 godina iznosio je oko šest tona po hektaru, dok se danas približava prosjeku od 10 tona, što ukazuje na značajan napredak u genetici, sortimentu i primjeni agrotehničkih mjera.

“Nove sorte donose poboljšanja u kvalitetu, otpornosti i prinosu i upravo kroz ovakav pristup možemo dalje povećavati proizvodnju”, ocijenjenio je Majkić.

On je naveo da trenutni uslovi ukazuju na to da bi prinosi mogli biti iznad prosjeka.

“Uslovi su u velikoj mjeri išli na ruku proizvodnji, uz primijenjenu agrotehniku i adekvatna đubrenja. Imamo dva roka sjetve – raniji i kasniji, pri čemu su kasniji prošli nešto nepovoljnije, ali u cjelini ne očekuju se veći problemi”, naglasio je Majkić.

Đuro Cvijić, na čijem se imanju nalazi ogledno polje, poručio je da se nadaju da će ove godine dostići nivo od 10 tona pšenice po hektaru, a sljedeće otići korak dalje, ka izvozu.

On je istakao da bi bez pomoći države ratarstvo u Republici Srpskoj bilo na granici rentabilnosti, te da bi jedino opstali proizvođači koji se bave dodatnim granama poljoprivrede poput stočarstva i peradarstva.

Zaključeno je da se kroz saradnju nauke, proizvođača i institucija postižu sve bolji rezultati, te da prosječni prinosi od oko deset tona po hektaru predstavljaju značajan iskorak u odnosu na raniji period.