Vijesti

Treće druženje pod nazivom ,,Srđevačko prelo” okupilo je juče u Gornjim Srđevićima mještane svih generacija u duhu zajedništva i očuvanja bogate narodne baštine.

Prelo, nekada nezaobilazan društveni običaj u kojem su se mještani sa radošću okupljali,   ovaj put bilo je više od samog rada – bilo je to pravo druženje i prilika za prisjećanje na stare običaje i priče, na poslove i starinske načine na koji su se oni obavljali. Uz miris tradicionalne hrane, juče se u Srđevićima moglo vidjeti  pletenje, pečenje rakije, prasići na vatri, pasulj iz kazana, perušanje kukuruza, pa sve do jahanja i takmičenja u nadvlačenju konpca-sve ono što je nekada bilo svakodnevnica, način na koji se radilo, strvaralo, družilo, živjelo.  

Događaj je orgizovala Mjesna zajednica Gornji Srđevići, uz podršku Opštine Srbac i mještana, a odziv je i ove godine ispunio očekivanja.

Predsjednik Mjesne zajednice Gornji Srđevići Rade Gudalović kaže da su na ideju došli prije nekoliko godina. Željeli su da organizuju druženje koje bi bilo zanimljivo raznim generacijama, a onda su se dosjetili da bi bilo lijepo da to bude u duhu prošlih vremena.

,,Ove godine, u organizaciju se uključio veći broj mještana nego prethodna dva puta, što pokazuje da nismo pogriješili sa željom da nešto ovakvo bude održano u našem selu. Podršku nam je pružila opštinska uprava, koja nas je uvrstila u kalendar manifestacija, a nesebičnu podršku su dali i mještani. Drago nam je što imamo uspješan još jedan vid druženja, za koji vjerujemo da će prerasti u tradiciju, jer želimo da mladi dožive i osjete kako je nakad izgledao život na selu”, rekao je Gudalović.

Na Srđevačko prelo u svoje rodno selo, i ovog puta je rado došla i ministrica finansija u Vladi Republike Srpske Zora Vidović, koja je istakla da sa zadovoljstvom dolazi već treću godinu, istakavši da je posebno raduje što u selu ima puno aktivnosti, što je osjetan infrastukturni napredak, a ponajviše saznanje da svoj život ovdje grade mladi bračni parovi sa četvoro i više djece.

,,Drago mi je da je ponovo organizovana ova manifestacija, jer to mnogo znači za ljude, za socijalni momenat svih mještana. U cilju unapređenja i podrške za održavanje ovakvih i raznih drugih druženja,  u selu je izgrađen novi društveni dom, koji bi dosada bio potpuno završen da se nisu pojavili problem sa izvođačem radova, kao što je to slučaj u brojnim drugim mjestima u Republici Srpskoj. Imamo namjeru da i dalje ulažemo u ovo selo, jer je selo živo i aktivno, da tako kažem, ima dosta aktivnosti, ima dosta mladih, djece, tako  da je to nešto što treba podržati. Drago mi je što sam danas čula da ovdje ima nekoliko mladih bračnih parova sa četvoro, petoro i šestoro djece i to zaista moramo podržati”, rekla je ministrica Vidović, koja je dodala da će u narednom periodu Vlada pomoći u rješavanju jednog od problema sa kojim mještani susreću.

,,Danas sam izdvojila vrijeme da se družim i porazgovaram sa mještanima, koji su mi se požalili da im u selu nedostaje trgovinska radnja u kojoj bi mogli da obavljaju svakodnevnu kupovinu i kako ne bi morali da prelaze više kilometara zbog nabavke namirnica. Prostor za otvaranje trgovine postoji, Vlada će dati pomoć u naknadi za zakupninu i troškove režija, tako smo da smo uvjereni da će i taj problem biti riješen u što kraćem roku”, rekla je Vidović.

Načelnik opštine Srbac Mlađan Dragosavljević kaže da je Opština Srbac sa zadovoljstvom podržala ovaj vid druženja, jer, kako kaže, u vremenu brojnih iskušenja, važno je njegovati tradiciju i običaje, koji su dio našeg identiteta.

,,Opštinska uprava je sa zadovoljstvom podržala ovu lijepu manifestaciju, koja je zaista posebna, jer nas podsjeća na neka prošla vremena, uz isticanje tradicije i običaja na specifičan način. Ovo nas zaista vraća u neka prošla vremena, da se zrelije generacije prisjete kako se nekad živjelo i radilo, kao i da se mlađe generacije s tim upoznaju na praktičan način. Lijepo je vidjeti da su došla djeca i mlađi mještani, to nas ohrabruje i dodatno motiviše da budemo istrajni u namjerama da podržavamo razvoj sela i čuvamo sve ono što je naše”, rekao je načelnik.

U svoje selo rado dolazi i direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić, koji kaže da odmor od svakodnevnih obaveza najviše pronalazi u  roditeljskoj kući, u svom selu, gdje redovno dovodi i svoje dijete, kako bi od malena izgradilo ljubav prema svom porijeklu i ognjištu.

,,S obzirom da često dolazim ovdje, sebe ne smatram gostom, jer sam skoro svaki vikend kod roditelja, na porodičnom imanju, a isto tako vaspitavam i svoje dijete da ne zaboravi odakle potiče, gdje su mu korijeni, djed i baba. Zadovoljstvo mi je što je ovdje toliko ljudi, što selo živi i uvijek apelujem da, ako nas je posao već odveo iz sela, dolazimo u svoje kuće  što ćešće,  da ne dozvolimo da imanja zarastu, da grobovi predaka budu zaboravljeni. Bitno je istaći da ovo druženje postaje jedna tradicija i, pored manifestacije Dan Srđevčana, postaje mjesto okupljanja svih generacija koje se rado druže, porazgovaraju, sjete nekih prošli vremena. Takođe, raduje me napredak u izgradnji infrastrukture i nadam se da će svako poboljšanje uticati na veći broj mladih ljudi da ostaju u svom selu”, rekao je Nuždić.

 Gordana Kozak Vidović je porijeklom iz Gornje Lepenice, a penziju je dočekala u Švajcarskoj. Ipak, svoje selo i sjećanje na djetinjstvo nosi duboko u sjećanju i u srcu.

,,Današnje okupljanje budi brojne emocije, vraća me u djetinjstvo. Gladajući djecu kako se igraju ovdje, perušaju kukuruze, tačno mogu da se sjetim kako je nakad bilo, jer je drugačije kada to vidite i kada o tome samo razmišljate. Dok su žene pričale i plele, prele vunu, muškarci su pekli rakiju, radili neke druge poslove, a mi djeca smo se igrali ili pomalo osluškivali šta stariji pričaju. Bilo je puno teškog posla, ali sve se radilo zajedno i sa osmjehom. Želim da pohvalim organziatora, jer je lijepo i današnja djeca vide kako se peče rakija, kako se perušaju kukuruzi, kako su se poslovi nekad radili”, rekla je Gordana.

  Ovakvi događaji predstavljaju važan korak u očuvanju ruralne kulture i običaja koji polako nestaju usljed urbanizacije i modernog načina života. Organizatori ističu da će nastaviti s održavanjem prela i drugih tradicionalnih okupljanja kako bi mladi naučili cijeniti i njegovati svoju baštinu.

Druženje je nastavljeno do kasnih večernjih časova uz hranu, piće i muziku uživo.

Više fotografija možete pogledati na našem fb profilu.

Danas je kod spomenobilježja u Novoj Vesi služen parastos za petoricu poginulih boraca odbrambeno-otadžbinskog rata: Vlatka Pirkla, Jovana Ilića, Zorana Suvajca, Bogoljuba Ilića i Milu Tihomirovića. Parastos je služio sveštenik Slaviša Topić.

Mještani Mjesne zajednice Nova Ves dali su nemjerljiv doprinos u odbrambeno-otadžbinskom ratu Republike Srpske. 131 stanovnik ove mjesne zajednice je bio angažovan u odbrambeno-otadžbunskom ratu Republike Srpske.

Svijeće su prislužile i na spomen-obilježje vijence i cvijeće su položile delegacija porodica poginulih boraca, delegacija Opštine Srbac Odbora za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova koju je predvodio Dejan Dević, predsjednik SO-e Srbac, delegacija Boračke organizacije Srbac na čelu sa potpredsjednikom Goranom Trivunićem, Udruženja SUBNOR-a, Organizacije porodica poginulih i zarobljenih boraca i nestalih civila, te delegacije Mjesne boračke organizacije Nova Ves i Mjesne zajednice Nova Ves.

Prisutnima se obratio predsjednik Predsjedništva BO Dragan Aleksić koji je istakao da je doprinos svakog stradalog borca nemjerljiv u stvaranju Republike Srpske.

“Sva četvorica poginulih iz Nove Vesi ,osim Vlatka Pirkla su nastradali na Vozući u jednom danu 10. septembra 1995. godine. Želim da izrazim zahvalnost članovima njihovih porodica koji su uzeli učešće u Maršu Stazom egzodusa dugoj 22 kilometra. Ove godine je bio veći broj učesnika nego ranije što nam je garant da se njihova žrtva neće zaboraviti”, rekao je Dragan Aleksić.

Ispred spomen-obilježja u Malim Sitnešima danas je služen parastos za poginule borce Vojske Republike Srpske iz ovog mjesta. Parastos je organizovala Boračka organizacija opštine Srbac, u saradnji sa Mjesnom boračkom organizacijom Srbac- Mali Sitneši, u okviru kalendara obilježavanja značajnih datuma i jubileja.

Mali Sitneši dali su izuzetno važan doprinos u odbrambeno-otadžbinskom ratu, čak 53 mještana učestvovalo je u ratnim dejstvima, uglavnom kao pripadnici Prve srbačke lake pješadijske brigade, ali i drugih jedinica Prvog krajiškog korpusa te Ministarstva unutrašnjih poslova RS.

Nažalost, pet boraca iz ovog mjesta položilo je svoje živote u borbi za Republiku Srpsku:

Vitomir – Vićo Novaković, Miodrag Rakić – Truba, Milovan Todorović, Leonardo Gregus – Lelo i Dragojević Dragomir – Zeko.

Parastos je služio protojerej Mile Drinić, a prisustvovale su porodice poginulih boraca, kao i brojne delegacije: Opštine Srbac Odbora za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova, Boračke organizacije Srbac, Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca, Udruženja SUBNOR , mjesne MBO Srbac–Mali Sitneši, Mjesne zajednice Srbac, Policijske stanice Srbac i Fudbalskog kluba „Polet“ Mali Sitneši.

Prisutnima se obratio predsjednik Boračke organizacije Srbac Goran Plotan, koji je naglasio da se žrtva palih boraca ne smije zaboraviti.

„Hvala vam u moje lično ime i u ime Boračke organizacije što ste došli, što pokazuje da njihova borba nije bila uzaludna i da oni neće biti zaboravljeni. Želim vas informisati da smo započeli aktivnosti na izgradnji spomen-obilježja u znak formiranja Prve srbačke lake pješadijske brigade. Ovo je sveto mjesto jer je Prva srbačka laka pješadijska brigada upravo ovdje po prvi put postrojena i krenula na svoj ratni put. Ovo mjesto to zaslužuje, i nadam se da ćemo uz podršku naše lokalne zajednice i republičkih institucija uspješno završiti taj projekat. Neka nam vječno živi Republika Srpska“, rekao je Plotan.

Parastosu su, između ostalih, prisustvovali predsjednik Skupštine opštine Srbac Dejan Dević, zamjenik načelnika opštine Vladimir Gužvić, te komandir Policijske stanice Srbac Siniša Šnjegota.

U Studentskom kulturnom centru Univerziteta u Banjoj Luci, u petak 26. septembra održana je konferencija “Od potencijala do uspjeha: izgradnja inkluzivnog modela podrške nadarenima”, kojoj je prisustvovala i učenica prvog razreda gimnazije Centra srednjih škola”Petar Kočić”, Anja Savić, uz pratnju mentora, profesorice Danijele Lepir iz osnovne škole, i sadašnjeg profesora likovne kulture, Ognjena Tepavčevića.
Talenat za slikarstvo Anja je otkrila još u najmlađim danima, a najveću podršku dobila je od nastavnice likovne kulture Danijele Lepir koja je bila njen mentor u programu “Naum” koga realizuje Društvo psihologa RS u saradnji sa Ministarstvom prosvjete i kulture i Republičkim pedagoškim zavodom.
Perspektivna srbačka učenica usavršavala je tehnike slikarstva prethodnih godina i na likovno-ekološkoj koloniji u Bardači, gdje je bila polaznik škole slikanja, a njeni radovi su se takođe mogli vidjeti na završnim izložbama.
Svoju prvu autorsku izložbu pod nazivom “Putovanje kroz umjetničke pravce”, na kojoj je bilo izloženo više od 20 radova, predstavila je u maju prošle godine u Domu kulture “Uglješa Kojadinović” u Srpcu, a potom i na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci. Njen rad na temu “Moja Republika” osvojio je u januaru ove godine prvo mjesto na likovnom konkursu Ministarstva prosvjete i kulture Srpske u konkurenciji 1.956 đačkih likovnih radova iz 98 osnovnih škola.

Pod rednim brojem 2 sa evrovizijskom pjesmom “Lighter” koju je prošle godine izveo norveški predstavnik Kyle Alessandro predstavnici opštine Srbac nastupiće u petak, 3. oktobra na festivalu “Ritam Evrope” u Prnjavoru.
Srbačku ekipu čine: vokal Petar Ugren i plesna ekipa UG “C.E.Z.A.R.” u sastavu: Milica Vujičić, Milica Malešević, Dunja Malbašić i Dunja Kljajčin.
Na festivalu će nastupiti i predstavnici opština i gradova Prnjavor, Gradiška, Prijedor, Istočno Novo Sarajevo, Laktaši, Višegrad, Jezero, Pale, Derventa, Kostajnica, Vukosavlje, Doboj i gradovi iznenađenja.
Sedam prvoplasiranih ekipa sa festivala u Prnjavoru izboriće učešće na internacionalnom festivalu “Ritam Evrope” koji će biti održan na proljeće iduće godine u Derventi.
Pedeset posto glasova čine glasovi žirija a 50 posto publika. Među članovima žirija biće i predstavnik opštine Srbac i to načelnik Odjeljenja za privredu, poljoprivredu i društvene djelatnosti opštine Srbac Marko Miholjčić, koji je koordinator Ritma Evrope ispred opštine Srbac.
SMS glasanje biće otvoreno uživo u TV prenosu, onog trenutka kada voditelji kažu “GLASANJE JE OTVORENO” i traje sve dok ne objave “GLASANJE JE ZATVORENO”.
Za predstavnike opštine Srbac moći ćete glasati slanjem SMS poruke sadržaja: PJESMA (razmak) 02 na broj 091 510 720. Cijena SMS poruke je 0,94 KM za sve operatere.
Festival će se održati u Sportskoj dvorani “Sloga” u Prnjavoru od 20.15 časova uz direktan prenos na Radio-televiziji Republike Srpske.

U novootvorenoj Gradskoj galeriji „Rajko Petković“ u Srpcu, večeras je održana promocija tri nove knjige najplodnijeg srbačkog književnika Žarka Šarića, koji iza sebe ima čak 16 objavljenih naslova za djecu i odrasle. Ovo književno veče, u organizaciji Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“ Srbac, okupilo je veliki broj ljubitelja pisane riječi iz Srpca, ali i brojnih okolnih mjesta, a među prisutnima je bio i predsjednik Skupštine opštine Srbac, Dejan Dević.
Promocija nije bila značajna samo po književnom sadržaju, već i po simbolici. Bila je to prva književna manifestacija u novom prostoru gradske galerije, koja će ubuduće, kako je najavljeno, biti stalni dom kulturnih događanja.
Predstavljene su tri knjige: „Zavičajnik“, kao zbirka eseja, ogleda, recenzija i govora posvećenih kulturnoj baštini Srpca i njegovih stvaralaca; „Kad ječam zarudi i druge penzionisane priče“, posvećena zrelom dobu i životnim radostima penzionerskih dana; te knjiga „Fajront – nešto kao autobiografija“, kao priča o autorovom životu, sjećanjima i književnim usponima.
Prva se prisutnima obratila predsjednica Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva “Prosvjeta” Srbac, Branka Sančanin, pisac, recenzent i dugogodišnja saradnica Žarka Šarića, koja je njegov književni opus s razlogom smjestila u sam vrh zavičajne književnosti.
Naglasila je da je Šarić bez ikakve dileme najplodniji prozni pisac u okviru zavičajne zbirke Narodne biblioteke Srbac i SPKD „Prosvjeta“. Ona je navela da je Đuro Milekić bio najznačajniji poeta te dvije institucije, a da Žarko Šarić danas zauzima isto mjesto kada je riječ o prozi.
Sančanin je primijetila da je neuobičajeno istovremeno promovisati tri knjige, jer već i jedna zaslužuje punu pažnju. Međutim, dodala je da je kod Žarka situacija specifična, jer su njegove knjige povezane kao tri poglavlja jedne velike priče, čiji je najvažniji junak, grad Srbac.
„Ovo možda nije trilogija u klasičnom smislu, ali jeste po svom unutrašnjem jedinstvu. Cijeli Žarkov opus zapravo je jedna velika, ista priča, najčešće o njegovom gradu, o Srpcu. Sada čak i o njemu samom. Jer Žarko i Srbac su kao formula, između svakog njihovog dijela možete staviti znak jednakosti. Tu nema razlomka”, rekla je Sančanin.
Osvrćući se na zbirku „Kad ječam zarudi“, nazvala ju je „toplom, vedrom i pomalo nostalgičnom knjigom“.
„Priče o penzionerima koji idu u banju, igraju šah, druže se sa unučićima, to su priče o nama. A Žarko to zna dočarati bez patetike, sa puno topline i šarma“, rekla je Sančanin.
Uz dozu duhovitosti i bliskosti koju njeguje s autorom, rekla je da ne vjeruje njegovim brojnim izjavama da prestaje pisati. Svaki dosadašnji „fajront“, istakla je, bio je samo pauza do sljedeće ideje.
„Kad je književnost u pitanju i njegova obećanja da je završio, da više neće pisati, da je ‘zapisao šank’, tu mu nemojte ništa vjerovati. On će nas još iznenađivati“, uvjerena je Sančanin.
Posebno je naglasila da je Šarić je jedan od stubova osnivanja i rada Udruženja književnika u Republici Srpskoj, zajedno sa pjesnikom Borom Kapetanovićem i drugim književnim stvaraocima i istakla njegov doprinos na obnovi srbačke Prosvjete i njene književne djelatnosti od 1995. godine.
„Današnje izdavaštvo poznaje razne autore, ali Žarko je pravi pisac, onaj koji piše, ne da bi bio slavan, nego da bi rekao ono što ima. I to radi na najbolji mogući način“, rekla je Sančanin.
Govoreći o knjizi „Zavičajnik“, magistar srpskog jezika i književnosti Dragana Nuždić istakla je da se pred čitaocima nalazi nesvakidašnje djelo koje nadilazi klasičnu književnu formu i ulazi u prostor kulturnog vodiča, dokumenta, zbornika i dnevnika o razvoju kulturnog života jedne zajednice.
Naglasila je da ova knjiga, iako nosi obilježja zavičajnog izdanja, zaslužuje širu pažnju jer pruža autentičan uvid u intelektualni i kulturni pejzaž Srpca, kroz oči i pero čovjeka koji je bio i svjedok i učesnik tog procesa.
„Zavičajnik možemo posmatrati kao svojevrstan vodič kroz kulturnu baštinu našeg kraja. Knjiga je sastavljena isključivo od autorovih tekstova, recenzija, prikaza prvih i važnih djela srbačkih autora, odnosno od govora i besjeda koje je godinama držao na raznim književnim večerima, promocijama i manifestacijama. Ona ima potencijal da posluži kao temelj za ozbiljniju kulturnu monografiju grada, jer pokazuje šta je to što bi trebalo čuvati, njegovati i prenositi budućim generacijama”, rekla je Nuždić.
Govoreći šire o sve tri predstavljene knjige, Nuždićeva je poručila da one predstavljaju nepobitni dokaz da se kultura i dalje bori. One su svjedočanstvo da još postoje ljudi koji, kako je rekla, „ne odustaju od pravih vrijednosti“, i da će te vrijednosti sigurno prepoznati svi koji se potrude da ih pročitaju i razumiju.
Posebno emotivno izlaganje dao je penzionisani profesor srpskog jezika i književnosti, Krsto Čavor, koji je podsjetio da je pratio Šarićev rad od njegovih prvih knjiga.
„Sve njegove knjige sam pročitao, i ono što me uvijek iznova iznenadi jeste lakoća kojom piše. A upravo ta lakoća je najteža, da nešto napišete jednostavno, a da dirne. To je najteže u književnosti“, rekao je Čavor.
Navodi da čitajući Šarićeva djela i prateći njegovu misao i rečenicu, sve ide tačno onako kako izlazi iz njegove emocije i spoznaje i ne vraća se mnogo da prerađuje ili dorađuje rečenice.
“Žarko je proživio bogat život, ispunjen iskustvom, znanjem, saznanjem i traganjem. I mi to tražimo u njegovim knjigama. Ne mora nam se emocija poklopiti s autorovom, to nije uslov. Ali kada knjiga probudi emocije u nama, koje se ne moraju slagati s piscem, to je prava ljepota. Žarko ima toliko tekstova, posebno u ovim knjigama, da se čovjeku ponekad i zaplače. A to je potpuno prirodno”, istakao je Čavor.
On je izrazio uvjerenje da Šarić neće stati.
„Fajront možda jeste simbolično zatvaranje jednog poglavlja, ali svi znamo da Žarko još ima šta da kaže. Pisac ne prestaje da piše, to je njegov način postojanja“, rekao je Čavor.
Na kraju večeri, obratio se i sam autor, zahvaljujući se na toplim riječima i velikoj pažnji koju je publika poklonila njegovim djelima.
Govoreći o knjizi „Zavičajnik“, otkrio je zanimljiv detalj, ideju mu je dao Matija Bećković, nakon što je pročitao njegovu knjigu „Kosovo – najskuplja srpska riječ“.
„Pomislio sam, ako može Matija, mogu i ja u svom zavičaju. Imao sam toliko recenzija, ogleda, govora i prikaza da se sabralo za cijelu knjigu. Ako ništa drugo, neka ostane trag onima koji dolaze, šta smo radili na polju kulture, kakve smo stvaraoce imali“, rekao je Šarić.
O „Penzionisanim pričama“ rekao je da su one duh zrelog doba i priče o ljudima koji se raduju sitnicama i uspomenama.
„Čitajući ih, ni mladi neće ništa izgubiti, samo će se možda, kao i mi nekada, iznenaditi kako brzo i neočekivano prolazi mladost“, ističe Šarić.
A kada je riječ o autobiografiji „Fajront“, priznao je da je to knjiga koja se dugo „krčkala“, čekajući da se skupe uslovi, sponzori i hrabrost.
„Poslije moje 13. knjige, romana ‘Baš se lijepo ratovalo’, proglasio sam fajront. To sam radio već nekoliko puta. Ali pisac je kao pijanac, kad mu nestane rakije, kad dobije od nekog novu čašicu, tada stigne inspiracija. Pisanje je krvav posao i mnogi veliki pisci su govorili da je to velika muka, ali kad se u pisca useli zloduh koji ga tjera, onda mu ne da mira dok diše“, naveo je Šarić.
Na kraju, zahvalio se svojim sugrađankama, ministru finansija Zori Vidović i kulturnoj radnici Branki Sančanin, bez kojih, kako je rekao, „ove knjige večeras ne bi imale ni publiku, ni promociju, ni smisao“.

Evropski dan jezika obilježava se svake godine 26. septembra s ciljem podizanja svijesti kod učenika o značaju učenja različitih jezika koji se govore u Evropi, podsticanja boljeg razumijevanja među evropskim kulturama, kao ipromovisanja jezičke i kulturne raznolikosti. Ovaj dan ističe važnost cjeloživotnog učenja jezika kako u školi tako i van nje. Tim povodom, sedmica u periodu od 22. do 26. septembra bila je posvećena ovom značajnom datumu, i to kako u centralnoj školi u Sitnešima, tako i u područnoj školi u Ćukalima.

U centralnoj školi, Radmila Vujić, nastavnica njemačkog jezika, osmislila je jezički kviz, a učenici su pripremili zanimljiv plakat. Uz podrškunastavnice engleskog jezika, Brankice Cvijanović-Mačković, učenici suistražili brojne zanimljivosti o engleskom jeziku, njegovom porijeklu, velikoj rasprostanjenosti i značaju u savremenom svijetu.

U područnoj školi, učenici su uz pomoć Jelene Đudurović-Vajkić, nastavnice njemačkog jezika, pripremili crteže, plakat, dijalog, pjesmu i jezički kviz. Nastavnica engleskog jezika, Karmela Miholjčić zajedno je sa učenicima pravila plakate i panoe sa zastavama i pozdravima na različitim jezicima, učili su neke osnovne riječi i fraze i pjevali su pjesmice na stranim jezicima.

Obilježavanjem Evropskog dana jezika učenici su imali priliku da na kreativan i zanimljiv način prošire svoja znanja, razviju ljubav prema stranim jezicima i uvide njihov značaj u savremenom društvu. Ovakve aktivnosti ne samo da podstiču učenje već i doprinose međusobnom razumijevanju i poštovanju različitih kultura, saopšteno nam je iz OŠ”Vuk Karadžić”Sitneši.

U sportskoj dvorani ,,9. Januar” u Srpcu danas je održan koncert Dječijeg hora ,,Vrapčići” iz Banjaluke za najmlađe stanovnike neše opštine, tj. za polaznike Dječijeg vrtića,, Naša radost” Srbac i učenike od prvog do trećeg razreda iz sve tri osnovne škole na području srbačke opštine iz Srpca, Razboj Lijevča Sitneša.

Opština Srbac i Dječiji hor “Vrapčići” sa radošću su održali poklon koncert u okviru projekta „Jesenja sonata“, koji već tradicionalno okuplja najmlađe stvaraoce i promoviše dječije muzičko stvaralaštvo.

Ovim koncertom nastavlja se misija promocije kvalitetne dječije muzike, domaćih autora i regionalne kulturne saradnje. Cilj je podsticanje novih horskih inicijativa i stvaranje bogatije i raznovrsnije dječije kulturne scene u Republici Srpskoj.

Pjesme hora “Vrapčići” nalaze se i u zvaničnim programima za predškolske i školske ustanove, što dodatno svjedoči o njihovom značaju u muzičkom obrazovanju najmlađih.

Hor Vrapčići slavi 30 godina postojanja. Rad i postojanje Vrapčića obilježilo je na stotone koncerata u Repbulici Srpskoj, ali i zemljama regiona i Evrope, rekao je vođa hora Branislav Bane Đaković i dodao da im je uvijek zadovoljstvo gostovati u Srpcu gdje uvijek vlada fantastična atmosfera.

,,Hvala Opštini Srbac koja je omogućila da djeca u Srpcu uživaju u koncertu Vrapčića, dvorana je bila puna, djeca su bila vesela i to je najvažnije”, rekao je Branislav Đaković.

,,Atmosfera u Srpcu je uvijek sjajna i to su koncerti koji se pamte. Nama je bitno da je naša publika uvijek nasmijana i dobro raspoložena. Danas smo otpjevali petnaestak pjesama, a hor Vrapčići je za ovih prvih trideset godina postojanja snimio preko 120 pjesama. Naš hor se svake godine obnavlja i imamo sve više i više članova i to je bitno. Trenutno imamo 70 članova, podijeljenih u tri grupe. Mi pravimo i film ‘30 godina hora Vrapčići’ i upravo ćemo u taj film da ubacimo scene koncerta iz Srpca, tako da i ova djeca budu dio našeg velikog projekta”, rekao je Branislav Bane Đaković i dodao da će se i u narednom period sa zadovoljstvom odazvati pozivu da budu gosti u Srpcu.

Slaviša Stojković, direktor Narodne biblioteke Srbac, govorio je za Radio Srbac o aktivnostima ove ustanove tokom prethodnih šest mjeseci i planovima do kraja ove godine. Iako je na čelo biblioteke stupio prije nešto više od tri mjeseca, Stojković ističe da je zahvaljujući prethodnom rukovodiocu Branku Savanoviću, preuzeo funkciju u stabilnim uslovima i bez većih poteškoća se uklopio u postojeći sistem rada.

“Bivši direktor mi je uveliko olakšao posao. Biblioteka je bila na dobrim temeljima i sada je moj zadatak da nastavim i unaprijedim njen rad jer je ona nosilac kulturnog života našeg grada”, rekao je Stojković.

Narodna biblioteka Srbac raspolaže sa preko 33.000 knjiga, što je za ustanovu ove veličine značajan fond. Biblioteka ima više od 400 aktivnih članova, a najčešći korisnici su osnovci, srednjoškolci i penzioneri. Posebno su istaknute akcije povodom Savindana, kada se organizuje simbolično učlanjenje po cijeni od 1 KM, dok je redovna godišnja članarina 10 KM.

Jedna od zanimljivosti je i sekcija penzionera koja se svakog četvrtka okuplja u biblioteci, a Stojković izražava nadu da će se ova tradicija nastaviti.

Biblioteka je nedavno dobila preko 1.000 knjiga, među kojima je bilo više od 300 novih naslova. Dio knjiga je doniran osnovnim školama u Srpcu kako bi se poboljšao književni fond u skladu sa novim nastavnim programima.

“Primijetili smo da školskim bibliotekama nedostaju lektire koje su sada obavezne. Zato smo pokrenuli projekat nabavke novih naslova ne samo za našu biblioteku, već i za školske biblioteke širom opštine”, objasnio je direktor.

U Zavičajnoj zbirci biblioteke nalazi se preko 400 naslova, a svaka knjiga koju izdaju zavičajni pisci dobija svoje mjesto u ovom segmentu. Takođe, zbirka uključuje i djela u kojima se pominje Srbac ili ljudi iz ove opštine, čime se njeguje lokalni identitet i kulturna baština.

Govoreći o kulturnim događajima i planovima za naredni period, Stojković je najavio dvije značajne izložbe koje će biti postavljene u Gradskoj galeriji „Rajko Petković“- 1. oktobra: “Orao, lav i krin – heraldika srpskih srednjovjekovnih zemalja”, autori: prof. Dejan Došlić i Janko Vračar i 20. oktobra: “Srbi u velikoj istočnoj krizi 1875–1878”, sa predavačima dr Radovanom Subićem i dr Borivojem Miloševićem. Izložba je dio obilježavanja 150 godina od ustanka protiv Osmanlija u BiH.

Za novembar i decembar najavljene su još dvije promocije:

Naučna monografija naše sugrađanke Draganе Šnjegotе sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjoj Luci o vukovima u BiH.

Promocija fototipskog izdanja Zakonopravila Svetog Save (tvrdoško-savinski prepis), koje predstavlja temelj srednjovjekovnog srpskog zakonodavstva.

Stojković je rekao da Biblioteka učestvuje i u projektu obnavljanja fonda manastirske biblioteke Osovica, te pozvao sve građane da doniraju knjige kako bi se obogatio duhovni i kulturni sadržaj ovog značajnog mjesta.

Biblioteka najbliže sarađuje sa Centrom za kulturu i sport Srbac, kao i sa Opštinom Srbac, a direktor Stojković kaže da je njegov cilj da biblioteka bude još prepoznatljivija po svom radu:

“Trudiću se da dam sve od sebe da unaprijedimo rad ustanove i da ona i dalje ostane važan kulturni stub našeg grada”, rekao je Stojković.

Emisiju Gost Radio Srpca možete poslušati u subotu, 27. septembra, od 10 časova na frekvenciji 93,2 MHz i putem interneta radiosrbac.com

Srpska pravoslavna crkva sutra će obilježiti Vozdviženje Časnog krsta – Krstovdan, pomen na događaj kada je pronađen krst na kojem je raspet Isus Hristos.Časni krst je pronašla carica Jelena, majka cara Konstantina Velikog, kada je bila na poklonjenju Hristovom grobu u Jerusalimu.

Nakon što je preuzeo vlast nad cijelim Rimskim carstvom, car Konstantin Veliki želio je da obnovi hrišćanske svetinje u Svetoj zemlji.

Jedna od najvećih želja Svetog cara Konstantina i njegove majke, Svete carice Jelene, bila je da pronađu Časni Krst na kojem je bio raspet Isus Hristos.

Carica Jelena je nakon mnogo muke i truda uspjela da dozna gdje se nalazi Časni Krst i naredila je da se kopa zemlja.

Nakon izvjesnog vremena, kopači osjetiše divan miris iz zemlje, a nedugo zatim otkopaše i tri krsta, tablicu na kojoj je pisalo “Isus Nazarećanin, car Judejski” i klinove kojima je bio prikovan za Krst.

Ne mogavši da razaznaju na kojem je tačno krstu bio raspet Hristos, dosjete se da na mrtvaca, čija je pogrebna povorka prolazila, polože sva tri krsta.

Kada je Časni krst dotakao tijelo mrtvaca, on je vaskrsao, a Krst je odnesen na Golgotu.

Na vijest da je Časni Hristov krst pronađen, okupilo se mnoštvo naroda – svi su željeli da ga vide, dodirnu i cjelivaju.

Patrijarh Makarije odlučio je da podigne Krst na jedno uzvišenje.

Prvo uzdizanje, Vozdviženje, Časnog krsta dogodilo se 326. godine i od tada je Časni krst stajao u srebrnom kovčegu u Hramu Hristovog Vaskrsenja koji je carica Jelena potom podigla na Golgoti.

Taj dan se slavi kao Krstovdan, jedan od najznačajnijih praznika u godini.

I pored njene želje da ta relikvija ostane netaknuta, vijekovima je od Časnog krsta uzimana čestica po čestica i raznošena po cijelom svijetu.

Praznik je obilježen crvenim slovom i na taj dan se obavezno posti.

Krstovdan se uvijek obilježava 14. septembra po starom, odnosno 27. septembra po novom kalendaru.