Najuspješniji sportski klub opštine Srbac u 2025. godini je
Omladinski stonoteniski klub Srbac koji je osvojio titulu jesenjeg prvaka u
Prvoj ligi Republike Srpske.
Predsjednik kluba Mića Kurtović zahvalio se svima koji su
prepoznali uspjehe ovog kluba u proteklih pet godina.
“Zahvalio bih se organizatorima manifestacije “Izbor
najboljih sportista opštine Srbac za 2025. godinu” koji su uložili mnogo
truda kako bi i ove godine naša opština na najbolji mogući način nagradila
najbolje sportiste. Ovo je za nas velika stvar jer smo za samo pet godina
postigli nevjerovatne rezultate. Od kada postojimo ovo je drugi put da smo
najbolji kolektiv Srpca i mislim da je to zasluženo. Klub sa epitetom najboljeg
sportskog kolektiva mnogo lakše će prema svim sponzorima ići uzdignutog čela.
Nadam se da ćemo i u narednom periodu dostojno predstavljati opštinu Srbac na
svim takmičenjima na kojima učestvujemo”, poručio je Kurtović.
U klubu su zadovoljni rezultatima u protekloj godini, a
ovogodišnji cilj je nova titula prvaka Republike Srpske.
“Kao autsajderi, prošle godine smo se takmičili u Premijer
ligi RS. Iako smo imali mogućnost da zadržimo premijerligaški status, mi smo se
ipak vratili u Prvu ligu RS koja je takođe visoki rang takmičenja sa ozbiljnom
konkurencijom. Na kraju jesenjeg dijela prvenstva smo na prvom mjestu i u
proljetnom dijelu pokušaćemo da se okitimo još jednom titulom prvaka RS”,
naglasio je Kurtović.
On je posebno istakao školu stonog tenisa u Srpcu i pozvao svu zainteresovanu djecu da se priključe Omldinskom stonoteniskom klubu Srbac, svakog utorka i četvrtka od 18 časova u Sportskoj dvorani “9. januar”.
Hor “Blagovjestitelji” otvorio drugu koncertnu sezonu u Srpcu
Gradsku galeriju “Rajko Petković” u Srpcu večeras su
ispunili glasovi članova hora “Blagovjestitelji” koji su na svom
koncertu publici predstavili izvedbe duhovne pravoslavne i etno srpske muzike.
Koncert je počeo molitvom Oče naš u obradi ruskog kompozitora
Nikolaja Kedrova, a potom je uslijedio niz starih i savremenih duhovnih
kompozicija, kao i nekoliko izvedbi tradicionalnih srpskih pjesama, koje u sebi
nose ljubav prema parvoslavlju i srpskom narodu.
Osnivač i rukovodilac ovog hora, Dragana Vučić, istakla je da su
bili veoma uzbuđeni zbog odgovornosti prema muzici koju izvode, posebno u prvom
dijelu koncerta koji obuhvata crkvene napjeve i vizantijsku tradiciju.
“Osjećali smo snažnu tremu, ali kako je koncert odmicao,
postajali smo sve sigurniji i uvjereniji u ono što radimo. Na kraju je ostala
samo velika radost kao glavni utisak večeri”, zaključila je Vučićeva.
Ovim koncertom, kako navodi, započela je druga koncertna sezona
hora “Blagovjestitelji”.
“Svake godine organizujemo tradicionalne koncerte –
Božićni, Vaskršnji i Vidovdanski. Pored toga, rado se odazivamo pozivima za
gostovanja na promocijama i kulturnim događajima, kada smo svi u mogućnosti da
se okupimo”, rekla je ona.
Prema njenim riječima, trenutno broje 28 članova, a ove godine u
aprilu, na praznik Blagovijesti, obilježavaju tri godine postojanja.
“Hor je mješovit, bez starosnih ograničenja. Trudim se da
glasove harmonski uskladim, da dječiji i glasovi odraslih budu uravnoteženi,
bez velikih oscilacija. Trenutno imamo članove uzrasta od šest do 40 godina.
Nastojimo da svi budemo ravnopravni i da zajedno rastemo kroz muziku. Naša
misija nije popularnost niti javna prepoznatljivost, već želja da kroz muziku
dotaknemo nečiju dušu, da je vratimo crkvi, vjeri i Gospodu”, naglasila je
Vučićeva i dodala da su im najveća nagrada suze, zahvalnost i radost publike.
Jerej Nenad Đurić pohvalio je rad ovog hora, poželivši im da
imaju zdravlja, snage i radosti kako bi pojeći u slavu Gospodu Bogu stekli
njegovu blagodat.
“Oni pjevaju u crkvi i na mogim drugim mjestima dostojanstveno, te iz dana u dan sa Draganom rastu i napreduju”, istakao je Đurić.
I ove školske godine, povodom obilježavanja 100 dana đaka prvaka, u Osnovnoj školi “Jovan Jovanovič Zmaj” Srbac pripremljeni su prigodni programi i izložbe na nivou odjeljenja.
Prvačići su tokom svojih prvih sto dana školovanja bili veoma vrijedni i marljivi te su stekli značajna znanja iz oblasti Moja okolina, Govor, izražavanje i stvaranje te Fizičko vaspitanje, ritmika i muzika.
U ovom lijepom i značajnom jubileju učestvovali su učenici prvih razreda sa svojim učiteljicama: Sanjom Stojić, Nikolinom Dobrnjac, Danijelom Antonić, Veronikom Gudalović, Vesnom Smiljanić, Biljanom Gavranović, Draganom Jović i Majom Subotić.
“Vrijeme je brzo proletjelo, što samo potvrđuje da su dani naših prvačića ispunjeni učenjem, igrom, druženjem i radošću – na najljepši mogući način”, istakli su iz ove ustanove.
Nemanja Kuvalja, budući ljekar sa prosjekom 9,17: Upornost jača od odricanja
Pravi primjer da se trud uvijek vrednuje i da ljubav prema nauci nadjačava sve poteškoće jeste Nemanja Kuvalja, apsolvent Medicinskog fakulteta u Foči, sa prosjekom ocjena 9,17.
Nemanja je na Svetosavskoj akademiji u Srpcu, održanoj 26. januara, dobio Svetosavsku nagradu za uspješnog studenta, koja je kruna na njegovo dosadašnje školovanje.
Ovaj dvadesetpetogodišnji mladić odrasao je i završio osnovnu školu u Razboju, a potom je odlučio da upiše banjalučku Medicinsku školu, oko čega se ni trenutka nije dvoumio.
Školovanje je nastavio na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci, ali su ga razne okolnosti navele da se na drugoj godini prebaci na isti fakultet u Foči, gdje ga do kraja dijele još tri ispita.
“Za Foču sam se odlučio iz dva aspekta – finansijskog i psihološkog. Nisam se baš pronašao u Banjaluci, jer mi ne prija velika sredina i nisam se mogao skoncentrisati na učenje”, naveo je Kuvalja za Radio Srbac.
Kao razlog za odabir baš ove struke ističe da mu se dopada osjećaj kada nekome pomogne i olakša mu tegobe.
“Posebno me interesuje hirurgija ili neka grana bliska njoj. Volim aktivan rad, da direktno učestvujem u liječenju i da radim rukama. Iskreno, nisam ljubitelj administracije i papirologije”, zaključio je on.
Na proljeće 2025. godine imao je priliku da boravi u Rumuniji tokom studentske razmjene, a to iskustvo, kako tvrdi, bilo je neprocjenjivo.
“Bio sam dva mjeseca u Rumuniji preko programa Erasmus+. Na svake dvije sedmice mijenjao sam odjele, pa sam tako imao priliku da praksu stičem na hirurgiji, pedijatriji, internoj medicini i ORL-u, po sopstvenom zahtjevu. Profesori su bili izuzetni, a praksa odlična. Upoznao sam mnogo prijatelja sa kojima sam i danas u kontaktu”, istakao je on i poručio svima koji imaju priliku da odu na razmjenu da to iskoriste.
Zahvalio je Opštini na finansijskoj podršci koju su mu pružili da ode na ovu razmjenu.
Ovog ljeta stručno usavršavanje bi trebalo da obavi u Turskoj, ali još čeka pozivno pismo sa tačnim podacima. Trenutno uči osnovne fraze na turskom jeziku kako bi se snašao u svakodnevnoj komunikaciji.
Prema njegovim riječima, studiranje medicine zahtijeva mnogo vremena i odricanja, te mu je najveći izazov pronaći ravnotežu između fakulteta i privatnog života.
“Razmišljao sam o odustajanju na prvoj i drugoj godini kada sam se susreo sa obimnim predmetima poput anatomije, ali kasnije sam se prilagodio”, naveo je Kuvalja i dodao da je oduvijek imao podršku porodice i prijatelja koja mu veoma znači.
Po završetku studija zaposlenje planira potražiti u svojoj opštini, te se nada da će u tome i uspjeti.
Mladima koji planiraju da upišu medicinu poručio je da prvenstveno moraju to da vole, da budu uporni i slijede svoje snove, ali da se pripreme i na dosta odricanja.
Boračka organizacija opštine Srbac obilježila 14. februar, Dan BORS-a i Dan boraca Republike Srpske
Boračka organizacija opštine Srbac danas je na Centralnom
spomen-obilježju obilježila Dan Boračke organizacije i Dan boraca
Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske.
Parastos za stradale borce služio je sveštenik Aleksandar
Kusturić, a cvijeće su položile porodice poginulih boraca, delegacija Odbora za
njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova opštine Srbac koju je predvodio
načelnik opštine Mlađan Dragosavljević, delegacija Boračke organizacije opštine
Srbac, Direktor Centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih
lica Vikotor Nuždić kao i delegacije Udruženja ratnih vojnih invalida,
Ujedinjenog Ravnogorskog pokreta otadžbine Srpske, Policijske stanice Srbac i
Udruženja SUBNOR.
Prisutnima se obratio načelnik opštine Mlađan Dragosavljević
koji je rekao da na današnji dan odajemo neizmjernu zahvalnost onima koji su
svoje živote položili na oltar slobode.
“Današnjim okupljanjem smo potvrdili našu trajnu
opredjeljenost da se sjećamo svih onih koji su svojim životima branili
Republiku Srpsku. Zadovoljstvo mi je što i ove godine obilježavanju ovog
značajnog datuma prisustvuju učenici iz osnovne škole i to je dokaz da kulturu
sjećanja prenosimo na mlađe generacije. Hvala svim borcima VRS i Ratnim vojnim
invalidima koji su sa puškom u ruci odbranili Republiku Srpsku. Koristim ovu
priliku da još jednom pohvalim rad Boračke organizacije u Srpcu koja je jedan
od svijetlih primjera po svom načinu organizacije ali i po efektima svoga rada.
Sretenje je Dan državnosti Republike Srpske i Srbije, izraz naše želje da
budemo u što bliskijim vezama i da kroz to zajedništvo, koje nam daje
sigurnost, uživamo u slobodnoj Republici Srpskoj. Shvatajući trenutak i izazove
pred kojima se nalazimo da ispoljimo zajedništvo oko iste ideje”, istakao
je načelnik Dragosavljević.
Predsjednik Boračke organizacije opštine Srbac Goran Plotan
čestitao je Dan boraca i pozvao nekadašnje saborce na jedinstvo, istakavši da
prioritet mora biti briga o borcima i boračkim kategorijama.
“Drago mi je što su danas sa nama osnovnoškolci jer naš je
zadatak da kulturu sjećanja prenesemo na mlađe generacije. Boračka organizacija
Srbac već 33 godine brine o borcima i boračkim kategorijama. Bilo je tu mnogo
problema, ali smo se izborili za ono mjesto koje nam pripada. Mislim da sada
kada imamo predsjednika BORS-a za ministra za boračko invalidsku zaštitu, može
doprinijeti boljem položaju naše kategorije stanovništva. U poslednjih pet
godina, formiranjem Fonda solidarnosti, aktivnosti BO Srbac podignute su na
viši nivo. Ovaj Fond je od osnivanja do danas pružio pomoć za 69 svojih članova
za šta je utrošeno 137. 915 KM”, naveo je Plotan i dodao da na tome treba da
istraju.
Obilježavanje Dana boraca je organizovano u skladu sa Kalendarom obilježavanja značajnih datuma i jubileja za čiju realizaciju je zadužen Odbor za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova.
Vlada Republike Srpske
danas (13. februar) je, na telefonskoj sjednici, donijela zaključak kojim se ponedjeljak, 16. februar proglašava neradnim danom u
Republici Srpskoj.
Odluka o neradnom danu
donesena je povodom Sretenja – Dana državnosti Republike Srbije i Dana
državnosti Republike Srpske.
Kako je definisano
zaključkom, 16. februara neće raditi republički organi i
organizacije, organi jedinica lokalne samouprave, javna preduzeća i ustanove.
Srpska pravoslavna crkva proslaviće
sutra Svetog Trifuna, koji se u narodu slavi kao zaštitnik mnogih zanata i onih
koji iskreno vole, njegujući hrišćansku ljubav.
Crkva Svetog Trifuna slavi kao
velikomučenika koji je postradao za hrišćansku vjeru, ne isključujući njegov
značaj kao zaštitnika bračne ljubavi i vjernosti koje su dio hrišćanske
propovijedi.
Prema hrišćanskom učenju, bračna
ljubav je u ravni ljubavi prema Bogu, o čemu svojim djelima najbolje svjedoče
Hristovi velikomučenici, među kojima je i Sveti Trifun.
Na liturgijama u pravoslavnim
hramovima, u pravoslavnim domovima, vinogradarskim i gostioničarskim esnafima
pominje da je svetitelj Trifun stradao 250. godine u Nikeji od mača hristobornog
rimskog cara Dakija.
U “Ohridskom prologu” Svetog
vladike Nikolaja Velimirovića govori se o skromnosti i iscjeliteljskoj moći
svetitelja koji je “u djetinjstvu čuvao guske i jedini mogaše pomoći ludoj
kćeri cara Gordija”.
Sahranjen je skromno u selu Kampsada u
Frigiji, gdje je i rođen.
Kult Svetog Trifuna je veoma razvijen
u srpskim krajevima, a slave ga posebno vinogradari, dok ga svojim zaštitnikom
smatraju i gostioničari.
Svetog Trifuna slave neke srpske
porodice kao krsnu slavu, a njemu se moli da zaštiti polja od poplava, grada i
raznih štetočina.
Srpska pravoslavna crkva i vjernici
obilježiće sutra Velike ili Vaskršnje zadušnice, kao znak sjećanja na sve
preminule, kada se posjećuju groblja i prislužuju svijeće na grobovima
najbližih i u hramovima.
Crkva je propisala posebne dane –
Zadušnice, i to četiri puta godišnje, kada se posebno molimo za pokoj duša
preminulih.
Zimske zadušnice su u subotu, pred
Mesne poklade, u subotu pred Duhove su ljetne zadušnice, Miholjske su u subotu
pred Miholjdan, a jesenje, Mitrovske zadušnice u subotu pred Mitrovdan.
Na dan zadušnica ide se u crkvu, gdje
se služi Sveta liturgija i parastos na kojem sveštenik vinom preliva žito, a
poslije službe ide se do grobova pokojnika. Na grobovima se prislužuju svijeće,
a sveštenik obavi kratki obred i okadi grobove.
Na groblje i u crkvu se nosi kuvano
žito – koljivo, koje podsjeća na Hristove riječi da zrno tek kad umre rod
donosi, i to ne u zemnom mraku, nego u svjetlosti Sunca.
Crno vino, kojim sveštenik preliva
žito, označava Božje milosrđe kojim se zacjeljuju rane grijeha.
Svijeća je simbol svjetlosti Hristove,
koja treba da nas podsjeti na svjetlost kojom Hristos obasjava duše preminulih.
Učenici Osnovne škole “Dositej Obradović” obilježili 90 godina od rođenja Uglješe Kojadinovića
U okviru izdrade prezentacije “Moja škola“ učenici devetog
razreda Osnovne škole “Dositej Obradović” Razboj Lijevče obilježili su
90. godišnjicu rođenja Uglješe Kojadinovića.
U toku istraživanja učenici istorijske sekcije su se upoznali sa
literaturom koja govori o životu i djelu poznatog glumca.
Posjetili su kancelariju Mjesne zajednice Glamočani i u matičnim
knjigama pronašli informacije o njegovom rođenju, nakon čega su obišli njegovo
grobno mjesto. Svoja saznanja su na tematskom času predstavili učenicima
devetih razreda.
Uglješa Kojadinović, bard jugoslovenskog pozorišta i filma, rođen je u Glamočanima 14. februara 1936. godine. Kum na krštenju bio mu je učitelj Petar Joličić. Narodnu osnovnu školu u Razboju završio je u prvim poslijeratnim godinama. Školovanje je nastavio u Banjoj Luci, nakon čega je upisao Akademiju za kazališnu umjetnost u Zagrebu, koju je završio u klasi profesora Branka Gavele. Od prvih glumačkih koraka u banjalučkoj Gimnaziji do smrti, 1982. godine ostvario je brojne uloge u pozorištu i na filmu.
Opština Srbac pruža podršku razvoju plasteničke proizvodnje: Edukacije i sufinansiranje nabavke plastenika
U skupštinskoj sali u Srpcu večeras je
održano stručno predavanje na temu „Tehnologija proizvodnje povrća u zaštićenom
prostoru – izazovi i rješenja“, u organizaciji Odjeljenja za privredu,
poljoprivredu i društvene djelatnosti opštine Srbac, Poljoprivrednog klastera
„GLS“ i Resora za pružanje stručnih usluga Ministarstva poljoprivrede,
šumarstva i vodoprivrede Republika Srpska
– PJ Gradiška.
Predavači su bili diplomirani inženjeri
poljoprivrede i uspješni proizvođači povrća Živko Šašić i Draško Bašić.
Predavanje je bilo namijenjeno poljoprivrednim proizvođačima, povrtarima i svim
zainteresovanim građanima koji su željeli da unaprijede znanje o savremenoj
proizvodnji povrća u plastenicima i staklenicima.
Živko Šašić je istakao da je predavanjem u
Srpcu počela zimska škola i ciklus edukacija za poljoprivredne proizvođače, a
naredno predavanje planirano je u Laktašima.
Naglasio je da plastenička proizvodnja, iz godine u godinu, bilježi rast
površina.
„Zbog finansijskih izazova i sve težih uslova
proizvodnje na otvorenom polju, proizvođači se sve češće odlučuju za
plasteničku proizvodnju, jer ona omogućava kontrolisanije uslove rada i
sigurnije prinose. Čak i iz manjeg obima proizvodnje moguće je razviti ozbiljnu
i profitabilnu proizvodnju, ukoliko se proizvodnja pravilno planira i vodi.
Trenutno je aktuelna intenzivna sjetva povrtlarskih kultura za zimsku i ranu
proljetnu proizvodnju. Nakon sjetve slijedi pikiranje rasada, njegovanje
biljaka i čekanje optimalnog momenta za iznošenje u plastenike, kada započinje
naredni proizvodni ciklus“, rekao je Šašić.
Govoreći o zimskoj proizvodnji, dodao je da je
ova zima bila oštrija u odnosu na prethodnu, sa temperaturama i do minus 15
stepeni, što nije zabilježeno nekoliko godina unazad. Ipak, većina kultura,
koje se uzgajaju tokom zime, otporna je na niske temperature, pa se eventualno
može očekivati blago produženje vegetativnog perioda, ali bez značajnijih
posljedica po proizvodnju.
Draško Bašić rekao je da je povrtarska
proizvodnja puna izazova.
„Štetni organizmi, patogeni, ishrana biljaka i
uzgojni oblici bile su teme o kojima sam govorio, ali i pitanja o kojima
proizvođači nemaju često priliku da čuju detaljnija objašnjenja. Očekujemo da
će ova godina biti uspješna, uz nadu da neće biti elementarnih nepogoda, tako
da u proizvodnju ulazimo puni entuzijazma i očekivanja dobrih rezultata“,
istakao je Bašić.
Načelnik Odjeljenja za privredu, poljoprivredu
i društvene djelatnosti opštine Srbac Marko Miholjčić rekao je da su svi
prisutni izrazili zadovoljstvo organizacijom i sadržajem predavanja. Dodao je
da se na području opštine bilježi kontinuiran razvoj plasteničke proizvodnje.
„Samo kroz opštinski program sufinansiranja
prošle godine podržana je nabavka 20 plastenika, dok je ranijih godina taj broj
iznosio između 60 i 90 plastenika godišnje, površine od 50 do 100 metara
kvadratnih. Planiramo da i ove godine nastavimo sa sličnim programom podrške.
Interesovanje postoji kako kod domaćinstava koja žele plastenike za sopstvene
potrebe, tako i kod proizvođača koji žele proširenje proizvodnje. Dok god bude
postojalo interesovanje građana, Opština Srbac će nastaviti sa sufinansiranjem
i podrškom razvoju plasteničke proizvodnje“, naglasio je Miholjčić.
Penzioner Milan Radak iz Srpca, koji ima dva
manja plastenika za sopstvene potrebe, rekao je da mu je predavanje bilo veoma
korisno.
„Predavanje je bilo poučno i pozitivno
iskustvo. Sadim papriku, paradajz i drugo povrće za potrebe domaćinstva, a
večeras sam dobio korisne savjete kako da proizvodnja bude što uspješnija“,
rekao je Radak.
Zoran Pezerović iz Poveliča je, takođe, pohvalio organizatore i temu predavanja.
„Imamo plastenik od 50 kvadrata u kojem uzgajamo povrće za porodicu. Važno nam je da proizvedemo zdravo i kvalitetno povrće bez upotrebe hemije. Ovakva predavanja su značajna jer od stručnih ljudi dobijamo korisne savjete i odgovore na pitanja koja imamo“, rekao je Pezerović.