Odbornici Skupštine opštine Srbac prihvatili povećanje cijene vode, veći računi obezbjediće stabilnost “Vodovodu”

Odbornici SO-e Srbac dali su saglasnost Komunalnom preduzeću“Vodovod“A.D.Srbac na povećanje cijene komunalnih usluga u visini od 10 odsto kada su u pitanju fizička i 5 odsto kada su u pitanju pravna lica.
Direktor srbačkog Vodovoda Dražen Stojković je rekao da bi novi cjenovnik bio na snazi od 1.aprila 2023.godine i da sa predloženim povećanjem cijene vode planiraju povećati prihode koji će moći pokriti troškove tekućeg poslovanja kao i plaćanje obaveza iz ranijih godina.
„U prošloj godini smo tražili povećanje cijene vode za 15 odsto i dobili odobrenje za 8 odsto.Nedostatak sredstava u 2022.godini koja nismo uspjeli ostvariti zbog povećanja cijene vode na 15 posto, uspjeli smo nadoknaditi izvođenjem većeg obima radova i na toj stavki smo imali ostvaren prihod u iznosu od 470.000 KM,ali obim tih radova u ovoj godini vidimo da će biti manji“rekao je Stojković.
„Svjesni smo da je poslednjih godina došlo do povećanja troškova života a samim tim i cijena vodomaterijala koji je poskupio za oko 50 odsto,vodomjeri za 56 %,električna energija oko 20 %,cijene pogonskog goriva oko 30 % ,ali i sama cijena rada pa moramo voditi računa da cijenu rada podignemo na adekvatan nivo jer smatramo da radnici u komunalnim preduzećima i danas imaju plate ispod prosjeka i da smo zbog niske cijene rada došli u situaciju da ostanemo bez svojih najboljih kadrova, što bi ugrozilo opstanak preduzeća”rekao je direktor Stojković.

Vodovod Srbac ima dosta skup i razgranat sistem gdje je izgrađeno oko 500 kilometara primarne i sekundarne vodovodne mreže a na toj mreži je priključeno 5 700 potrošača.Od ukupnog broja preko 1000 potrošača na mjesečnom nivou ne troši vodu jer su prazna domaćinstva.
Stojković je rekao da prosječna potrošnja vode iznosi 10 metara kubnih po domaćinstvu i ako se uzme neko prosječno domaćinstvo,onda bi ovo povećanje vode sa svim obračunatim dadžbinama bilo 1,78 KM za vodu odnosno 2,25 KM za obračun vode i kanalizacije.

U diskusiji po ovom pitanju su učestvovali odbornici Danko Dragojević i Branko Grahovac,a odbornica SDS-a Mara Cvijanović -Delević je rekla da uvećanje cijene vode u bilo kojem obimu nije realno, jer je to novi udar na džepove građana i navela cijene vode u okruženju.Ona je navela i konkretan prijedlog odakle se može novac dati Vodovodu.“Slažem se da je sve poskupjelo ali predlažem da nađete neki drugi način da se obezbijede sredstva Vodovodu za stabilnost poslovanja. Primjetila sam da Srbac mnogo daje za sport i kulturu pa predlažem da se dio sredstava nadomjesti Vodovodu iz projekta izgradnje Galerije slika a ne da se uzima novac od naroda”rekla je ona.
Načelnik opštine Srbac Mlađan Dragosavljević je rekao da svako povećanje cijene danas nije dobro došlo i da neće biti dočekano na dobar način od strane javnosti,ali da pouzdano zna da će ovo povećanje biti u rangu lokalnih zajednica u okruženju i da se nije moglo izbjeći.
„Povećanje od 10 posto svakako predstavlja dodatni trošak ali smatram da je neophodno jer smo svi svjesni da su porasle cijene materijala za održavanje vodovoda.Nije rješenje problema da se otpusti jedan broj ljudi kao što su to predlagali odbornici opozicije ali je činjenica da će poslovna politika preduzeća biti vođena u smislu smanjenja broja izvršilaca sa odlaskom u penziju jednog broja radnika“rekao je Dragosavljević i dodao da će prosječna potrošnja po domaćinstvu sa novim cjenama biti uvećana za 1,80 KM za vodu odnosno oko 2,25 KM za obračun vode i kanalizacije.
O ostalim tačkama dnevnog reda informisaćemo vas narednih dana.

,,Kuća od srca” i dalje okuplja brojne humaniste

Zahvaljujući humanim ljudima koji su podržali humanitarnu akciju ,,Kuća od srca”, radovi na izgradnji i opremanju kuće za samohranu majku Nevenu Ignjatić i njenih dvoje djece napreduju iz dana u dan.

Kako nas je informisao koordinator akcije Branko Grahovac, unutrašnju fasadu uradili su besplatno majstori Slavko Karan i Dejan Marković iz Gradiške, koji su se javili i ponudili pomoć čim su došli do saznanja da je pokrenuta akcija za izgradnju kuće.
Vlasnici firme ,,Tandem GD” Srbac Duško Ivković i Gorazd Stamenić, takođe su se uključili u akciju i donirali kuhinju po mjeri, a i radovi na ugradanji kuhinje su izvedeni besplatno.

Takođe, izvršeno je postavljene utičnica,prekidača i panel svjetla.

Kompletan materijal, u vrijednosto od 470 maraka, donirao je Zoran Dabić, vlasnik firme”D-Invest”, a radove je izveo električar Dalibor Todorović, koji  je od samog početka gradnje kuće odradio kompletnu elektro instalaciju na kući potpuno besplatno.

Ovim putem, Grahovac zahvaljuje svima koji su podržali izgradnju i dosadašnje opremanje kuće  i dodaje da je ostalo još završnih radova, među kojima su ugradnja stolarije na spratu i vanjska fasada, kao i nabavka namještaja, pa se pozivaju svi oni koji su u mogućnosti da daju svoj doprinos kako bi Nevena i njena djeca što prije uselili u svoj dom.

Donacije za izgradnju kuće mogu se uplatiti na broj žiro računa sa naznakom “Humanitarna pomoć za Nevenu Ignjatić”, a novčana pomoć se može donijeti i u kafe bar “Dom” u centru Srpca u vremenu od 8 do 14 časova.

Usvojen Plan kapitalnih investicija za 2023. i Program kapitalnih investicija za narednih pet godina

U Srpcu je danas održana martovska redovna sjednica Skupštine opštine na kojoj su odbornici razmatrali dnevni red od 32 tačke. Najviše vremena je utrošeno na Izvještaj o realizaciji Plana kapitalnih investicija za 2022.godinu, Plana kapitalnih investicija za 2023.godinu i Prijedlog Programa kapitalnih investicija za naredni petogodišnji period od 2023-2027.godine.
Sjednici kojom je predsjedavao predsjednik SO-e Miloš Budić su prisustvovala 24 odbornika a svoj izostanak je pravdala Dobrila Mikić. Pored odbornika sjednici su prisustvovali načelnik opštine Mlađan Dragosavljević, njegov zamjenik Vladimir Guživić i načelnici resornih odjeljenja opštinske uprave.

Na početku sjednice verifikovan je prestanak mandata odborniku Mići Malbašiću, a svečanu zakletvu je položio novi odbornik PDP Goran Marić.
Uvodno izlaganje o realizaciji Plana kapitalnih investicija za 2022.godinu i Plana kapitalnih investicija za 2023.godinu podnio je načelnik Odjeljenja za privredu, poljoprivredu i društvene djelatnosti Marko Miholjčić.
„U 2022.godini je za kapitalne investicije bilo planirano 9 miliona 614 hiljada KM, a realizovano je 6 miliona 16 hiljada KM. Neki su projekti započeti u 2022.godini, a njihova je realizacija nastavljena i u ovoj godini tako da imamo projekat izgradnje zgrade za mlade bračne parove gdje je bilo planirano 1 milion 690 hiljada KM i kompletna investicija je iz budžeta opštine Srbac i učešća mladih bračnih parova koji su kupili stanove po povoljnim uslovima. Projekat izgradnje objekta dječijeg vrtića-druga faza milion i 250 hiljada KM, a kompletan iznos je grant Vlade RS i donatora, što znači da je u prošloj godini realizovano 440.000 KM, a ostalo se realizuje u ovoj godini. Zatim rekonstrukcija i modernizacija regionalnog puta Srbac-Prnjavor, to je višegodišnji projekat koji je u prošloj godini u potpunosti realizovan.
Izgradnja vodovodne mreže u MZ Ilićani i Razboj Ljevčanski je u potpunosti realizovan projekt u Razboju u vrijednosti 70.000 KM, dok je u Ilićanima dio završen prošle godine a ovih dana je krenuo nastavak projekta“ rekao je Miholjčić.
„Projekat rekonstrukcije Omladinskog doma u Srpcu – prva faza obezbjeđenje prostora za galeriju i depo slika je u potpunosti pomjeren za 2023.godinu. Isto je i sa projektom Izgradnje sekundarne saobraćajnice unutar poslovne zone Crnaja koji je takođe prebačen za 2023.godinu. Projekat izgradnje kružne raskrsnice na ukrštanju magistralnog puta prvog reda M-14-1 sa lokalnim saobraćajnicama je isto prebačen u Plan kapitalnih investicija za 2023.godinu. Zatim imamo projekat izgradnje sportsko-rekreacionog objekta pored terena FK “Sloga“ Srbac koji je u toku, a finansira se donacijom Fudbalskog saveza BiH. Imamo projekte puteva koji su realizovani u potpunosti, to su putevi koji su rekonstruisani u MZ Srđevići, Selo Srpcu, Vlaknici, zatim Glamočani-Bajinci, naselje Dvorine i modernizacija parking prostora kod Vatrogasnog doma te lokalni put u mjesnim zajednicama Sitneši i Kukulje. Jedino je projekat uklanjanja arhitektonskih barijera u gradskom jezgru prebačen za ovu godinu“.

„Imamo veliki projekat sanacije i modernizacije lokalnih puteva u opštini Srbac koji je konkurisan preko Plana kapitalnih investicija RS i odobren od strane Vlade RS, a koji su završeni u prošloj godini. To su: dva puta u MZ Kobaš, Kaoci, Glamočani, Povelič, te dva puta u Nožičkom, zatim nekioliko ulica i parking prostora u Srpcu, te putevi u Donjoj Lepenici, Srđevićima, Sitnešima, Liliću, Kladarima, Dugom polju, za koje je ukupno izdvojeno 1 milion 400 hiljada KM, od čega je najveći dio sredstava obezbjedila Vlada RS.
Projekat za koji su sredstva obezbjeđena preko JP “Vode Srpske“ je sanacija i modernizacija dijela lokalnog puta Prijebljezi-Stari Martinac je takođe u potpunosti završen u prošloj godini. Imali smo i tri društvena doma: u MZ G.Srđevići, Razboju Ljevčanskom i u Gornjoj Lepenici“ rekao je Miholjčić i dodao da je izvršenje u prošloj godini preko 6 miliona maraka od čega je 430.000 KM učešće iz budžeta opštine i građana, a preko 5,5 miliona su donacije viših nivoa vlasti.

Miholjčić je informisao parlament da se ovaj izvještaj naslanja na Plan kapitalnih investicija za 2023.godinu i on je nastavak započetih projekata.
Za 2023.godinu je planom predviđeno preko 4 miliona 178 hiljada KM od čega su 2 miliona 438 hiljada KM grantovi viših nivoa vlasti i donatora, a milion i 740 hiljada je budžet opštine i učešće građana s tim što najveći dio ovog iznosa čini izgradnja zgrade za mlade bračne parove, rekao je Miholjčić.
„Nastavlja se izgradnja zgrade za mlade bračne parove u 2023.godini, druga faza objekta Dječijeg vrtića iz projekta od prošle godine, zatim ovi projekti koji su prebačeni u ovu godinu a to je: rekonstrukcija objekta Omladinskog doma u Srpcu-prva faza, izgradnja sekundarne saobraćajnice u Poslovnoj zoni Crnaja, izgradnja kružne raskrsnice, uklanjanje arhitektonskih barijera i izgradnja Društvenog doma u Razboju Lijevče. Pored ovih projekata nastavlja se i projekt Vodovoda u MZ Ilićani i gradnja društvenog doma u Gornjim Srđevićima, a u ovoj godini započinje projekat „MEG“ gdje se nadamo finansijskoj realizaciji proširenja projekta kanalizacione mreže na području opštine Srbac koja je kandidovana u sklopu ovog projekta i tu je predviđeno 180.000 KM iz budžeta a 120.000 projektnih sredstava, te razvoj plasteničke proizvodnje na području opštine Srbac u saradnji sa „IFAD“ fondom gdje je za ovu godinu planirano 60 plastenika uz učešće građana od 40 do 50 odsto a 50 posto opština Srbac i fond.
Pored ovih projekata nešto što je izvjesno je i nabavka jednog komunalnog vozila kroz projekat koji je odobren preko Fonda za zaštitu životne sredine i nadamo se da ćemo u toku godine imati priliku da vršimo izmjene i dopune ovog plana za kapitalne investicije, rekao je Miholjčić.

Osvrćući se na plan realizacije u 2022.godini načelnik je rekao da je on iznosio preko 6 miliona KM i da je bio u rekordnom je iznosu.
„Plan je bio 9 miliona KM međutim jedan dio investicija je ušao u ovogodišnji plan jer se fizički nisu mogli realizovati svi projekti. Što se tiče plana investicija za ovu godinu on je nešto preko 4 miliona maraka i nešto je skromniji od onog koji je realizovan u prošloj godini. Sasvim je sigurno da se nadamo da ćemo obezbijediti još izvora finansiranja odnosno da će na taj plan, kad budemo raspravljali o izvršenju, biti dodano još jedan niz projekata tako da sam optimista da će taj plan biti i prebačen u odnosu na ovu početnu verziju za 2023.godinu“ rekao je načelnik Dragosavljević.

„Petogodišnji kapitalni plan je isto veoma bitan dokument, prije svega jer već drugi put ulazimo u ciklus petogodišnjih planova. Pokrenuli smo to 2017.godine kada smo na isti način animirali javnost naše lokalne zajednice da predlažu ono što smatraju najpotrebnijim u okviru svojih mjesnih zajednica. Podatak da je preko 80 posto infrastrukturnih projekata realizovano u okviru plana koji je iza nas, dakle period od 2017.-2022.godine, govori dovoljno o tome da nam je to poslužilo i da smo koristili te podatke i uvažavali prijedloge za ovaj petogodišnji plan o kojem je danas skupština razmatrala. Dosta se studiozno i detaljno prišlo tome kada je u pitanju objektivnost bodovanja, utvrđeno je tijelo od 16 članova koje je to radilo i smatram da smo došli do jednog objektivnog dokumenta. Naravno planirati je mnogo lakše nego i realizovati, ali sam optimista. U ovoj situaciji mi zavisimo od izvora finansiranja sa strane, a i dalje računamo na podršku Vlade RS koja je uvjek nesebično stajala iza investicija kada je u pitanju naša opština i već sad u ovogodišnjem Planu kapitalnih investicija imamo obezbjeđene i druge izvore finansiranja“ rekao je Dragosavljević.

Odbornik SDS Želimir Urić je rekao da je interesantno da su po prvi put uspjeli neke projekte u Lijevču da kandiduju jer su građani bili nezadovoljni infrastrukturom i da se nada da će lokalna uprava imati razumjevanja i da će iznaći sredstva za njih.
„U 2023.godini vidimo da se nastavilo raditi na nekim projektima koji su započeti a primjer je Društveni dom u Razboju Lijevče -završna faza. Kao odbornik sam to podržao i sugerisao da treba da gledamo i na druge mjesne zajednice, posebno MZ Glamočani koja ima jednu staru školu iz 1902.godine koja ima veliku kulturno-istorijsku vrijednost i nadam se da će doći do rekonstrukcije tog objekta kako bi MZ Glamočani imala adekvatne prostorije za kulturne sadržaje“ rekao je Urić.

Parlament je danas usvojio jednoglasno Informaciju o radu Policijske stanice Srbac za prošlu godinu.

Odbornik Danko Dragojević je postavio komandiru Šnjegoti pitanje vezano za opremljenost policijskih službenika, da li policijski službenici imaju adekvatnu opremu za rad na terenu, a Branko Grahovac je pitao kad će stacionirani radari u Liliću i Poveliču početi sa radom.
Komandir PS Srbac Siniša Šnjegota je rekao da su policijski službenici opremljeni za rad na terenu i da je testna faza za radare u toku još 5-7 dana te da će javnost biti informisana na vrijeme o početku puštanja u funkciju stacioniranih radara.

Potom je razmatrana Informacija o uspjehu i vladanju učenika na kraju polugodišta 2022/ 23 školskoj godini.
Odbornik Saša Jovičić ukazao je na smanjen broj učenika iz godine u godinu, a Aleksandar Babić je rekao da opština i Ministarstvo prosvjete sve rade da se poveća broj učenika misleći na davanje stipendija i plaćanje prevoza učenicima, dok je odbornik Dragan Lepir pitao da li srednjoškolki centar sarađuje sa privrednicima oko zanimanja prilikom pravljenja plana upisa.
Željka Babić ispred Školskog centra “Petar Kočić”je rekla da se prije planiranja plana upisa održi sjednica Privrednog savjeta gdje se čuje glas privrednika, a radi se i anketiranje učenika o zanimanjima. Prema njenim riječima mali broj učenika iskaže zainteresovanost za pojedinačne obrazovne profile, pa je nakon ovog obrazloženja jednoglasno usvojen Izvještaj o uspjehu i vladanju učenika na kraju prvog polugodišta za školsku 2022/23.godinu.

Recimo još da je Skupština opštine Srbac danas jednoglasno razrješila Slađanu Potkonjak dužnosti direktora javne ustanove Centar za socijalni rad Srbac zaključno sa 29.12.2022.godine.
Slađana Potkonjak diplomirani socijalni radnik je imenovana za direktora JU ”Centar za socijalni rad Srbac” Rješenjem SO-e Srbac 1.6.2021.godine na period od 4 godine. Imenovana je podnijela ostavku na mjesto direktora 1.2.2023.godine iz ličnih razloga.
Komisija za izbor i imenovanja je na sjednici održanoj 7.3.2023.godine usvojila prijedlog Rješenja o razrješenju Slađane Potkonjak dužnosti direktora Javne ustanove Centar za socijalni rad Srbac.
Načelnik opštine Mlađan Dragosavljević je izrazio žaljenje spletom određenih okolnosti koje je izazvao ovaj slučaj u javnosti jer se radi o osobi koja je vrhunski stručnjak u oblasti socijalne zaštite i smatra da je bila veoma odgovorna u svom poslu koji je obavljala. Dragosavljević je rekao da budžet opštine Srbac i Centar za socijalni rad nisu finansijski oštećeni ovim postupkom te pozvao odbornike da usvoje odluku o razrješenju Slađane Potkonjak sa dužnosti direktora Centra za socijalni rad Srbac sa 29.12.2022.godine, a to su predložili i inspekcijski organi koji su radili detaljnu kontrolu.
U diskusiji po ovoj tački dnevnog reda su učestvovali odbornici opozicije Dušica Ignjatić, Danijela Božić, Danko Dragojević i Želimir Urić koji su se složili da ovakve pojave treba svesti na minimum.

O ostalim tačkama dnevnog reda informisaćemo vas narednih dana.

Akcija davanja krvi nadmašila očekivanja: Krv dalo 76 Srpčana

U Srpcu je danas održana prva ovogodišnja akcija dobrovoljnog darivanja krvi, koju je organizovao Crveni krst Srbac, u saradnji sa Službom za transfuziju krvi Opšte bolnice Gradiška. Tokom akcije je prikupljeno 76 doza krvi, čime su nadmašena očekivanja organizatora.

Doktorica Tatjana Milešević Babić, transfuziolog iz Opšte bolnice Gradiška, kaže da su zalihe krvi u bolnici zadovoljavajuće, a da je trenutno najveća potreba za nultom krvnom grupom. Doktorica Milešević Babić je i ovog puta pohvalila davaoce i organizatore akcije.

,,Odazvao se  veliki broj davalaca i akcija je protekla u najboljem redu. Prezadovoljni smo što su davaoci zdravi, nije bilo onih koji su vraćeni zbog ozbiljnijih zdravstvenih problema. Želim da pohvalim davaoce sa područja opštine Srbac i sekretara Crvenog  krsta Igora Jovičića, jer se na svaku akciju odaziva sve veći broj onih koji žele da daruju krv, a Igor se zaista potrudi oko organizacije i afirmacije davalaca. Naša saradnja je zaista na jednom vrhunskom nivou i nadam se da će tako biti i ubuduće”, rekla je Milešević Babić.

Sekretar Crvenog krsta Srbac Igor Jovičić zahvaljuje svima koji su podržali prvu ovogodišnju akciju davanja krvi i dodaje da su se i ovog puta organizovano odazvali pripadnici Policijske stanice Srbac, radnici firme ,,Lučić” d.o.o., kao i brojni drugi građani.

,,Prva ovogodišnja akcija je nadmašila očekivanja i broj davalaca nas je zaista pozitivno iznenadio, tako da želim da zahvalim svima koji su danas došli s namjerom da daju krv, jer je svaka doza dragocjena. Zahvaljujem pekari ,,Sunce” koja je obezbijedila obroke za sve davaoce, Opštini Srbac, Centru za kulturu i sport Srbac na ustupljenom prostoru, kao i Centru srednjih škola koji zaista ima razumijevanja za sve naše volontere”, rekao je Jovičić.

Krv je danas dao i predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije opštine Srbac  Dragan Aleksić koji je rekao da nije redovni davalac kao neki drugi sugrađani, ali da se rado odazove kad god je u mogućnosti.

Današnjoj akciji odazvao se i veliki broj srednjoškolaca, među kojima su bili Minja Jovičić i Vuk Bajić. Oboje su rekli da nemaju strah od davanja krvi i da shvataju značaj odziva što većeg broja davalaca.

Gimnazijalac Miloš Medić poezijom čuva sjećanje na oslobodilačke ratove

Miloš Medić, učenik četvrtog razreda gimnazije Centra srednjih škola “Petar Kočić” iz Srpca, pokazao je sklonost ka pisanju poezije kojom iskazuje svoje rodoljublje i čuva sjećanje na odbrambeno-oslobodilačke ratove.
Iako je tek na početku svog stvaralaštva, jer ima napisane svega dvije pjesme, već je pokazao pjesničko umijeće i zrelost koju je nagradio stručni žiri Republičkog pedagoškog zavoda na nedavno raspisanom konkursu literarnih i likovnih radova povodom Dana Republike Srpske.
U konkurenciji 209 radova iz 32 srednje škole, Miloš je osvojio drugo mjesto sa pjesmom “Čuvari megdana” a za ostvareni uspjeh uručena mu je i Svetosavska nagrada od strane Srpske pravoslavne crkvene opštine Srbac i Opštine Srbac.
Nagrađena pjesma govori o žrtvi našeg naroda u borbi za slobodu i temeljima naše otadžbine koji su zidani krvlju naših predaka, što je bila i glavna inspiracija tokom pisanja, kaže Miloš.
“Djelo nosi naziv “Čuvari megdana” što simbolično predstavlja poginule borce i mjesto njihovog počivanja. Pjesmu sam pisao tri do četiri dana u toku slobodnog vremena. Pored ovog djela, napisao sam i pjesmu “Koloseum mrtvih”, koja govori o ustaškom teroru nad srpskim narodom u toku Drugog svjetskog rata, specifično o srpskim žrtvama na području Jasenovca”, rekao je Miloš.
Nagrada je za njega bila prijatno iznenađenje jer do sada nije učestvovao u sličnim takmičenjima, ali planira da i dalje predstavlja poeziju koju bude pisao, ukoliko mu se ukaže prilika.
Miloš je po završetku osnovne škole dobio diplomu za osvojeno prvo mjesto na opštinskom takmičenju iz engleskog jezika a uručena mu je i posebna diploma za izuzetan uspjeh iz istog predmeta.
“Nagrade i pohvale me motivišu jer ukazuju da se rad i trud cijeni, što je samo po sebi veliki motivator”, kaže Miloš.
Nema omiljenog predmeta ali istorija i filozofija su mu među dražima. Što se tiče školskih sekcija, trenutno nije član nijedne, ali je ranije učestvovao u novinarskoj sekciji.
“Učenju posvećujem dva do tri sata, nekada se zna desiti i da to bude više, uglavnom kada je potrebno spremiti nekoliko predmeta, kao i samo spremanje za kontrolni rad. Naravno, uvijek se nađe slobodnog vremena za druženje, slobodne aktivnosti i čitanje djela koja me zainteresuju, kao i pisanje kada nađem inspiraciju”, ističe Miloš.
Po završetku srednje škole ima namjeru da upiše studije softverskog inženjerstva u Banjaluci.
“Nemam trenutno nikakve planove za život u nekoj drugoj zemlji i svoju budućnost planiram graditi ovdje jer mi je sasvim dobro u Republici Srpskoj”, poručuje Miloš.
Nagrađena pjesma “Čuvari megdana”:
Pustite zvona gorda! Neka kliču.
Nek’ najavljuju staru slavu novih dana.
Životi još gašenju izmiču,
neznanih junaka, čuvara megdana.
Čuj rode! Čuj pjesmu topovskih cijevi.
Polja sinja, što vapaj iz zemlje doziva i jeca.
Najviše bole junačkog srca grčevi,
od motike do maksima, a bijahu samo djeca.
Pojte sa mnom, braćo krvi moje!
Vi tamo daleko, ostaviste glave,
koračajući teško, tlom grimizne boje,
radi okova slobode, radi vječne slave.
Otadžbino žalosna, zar kostiju nisi sita?
Zatvori vrata pakla, što nad tobom stoje!
Zar ne vidiš prokleto leglo parazita
i vrane što nijeme grobove broje?
Spavaj mirno, hordo uspomena blijedi’
vrijeme je da odložiš žarki barjak svoj.
Veličansvtevnim hodom trag neba slijedi,
uz glas otadžbine i svete trube poj.
Pustite zvona gorda! Neka kliču.
Nek’ najavljuju staru slavu novih dana.
Ovde klice tijela niču,
neznanih junaka, čuvara megdana

Formirana Gorska služba spašavanja u Srpcu, za načelnika službe imenovan LJubo Šuščević

U zgradi Vatrogasnog doma u Srpcu sinoć je održana osnivačka skupština Gorske službe spašavanja Srbac na kojoj je za načelnika službe izabran LJubo Šuščević a za zamjenika načelnika službe i predsjednika skupštine Darko Gavranović.

Među članovima inicijativnog odbora bili su još i Nikola Dragosavljević, Aleksandar Milanković i Slobodan Stojaković, koji će takođe činiti, prvu gorsku službu ovakve vrste u Srpcu.

LJubo Šuščević, koji je kao pripadnik Gorske službe spašavanja u BiH, nedavno učestvovao u izvlačenju povrijeđenih i nastradalih u katastrofalnom zemljotresu u Turskoj, rekao je da sada slijedi registracija u sudu nakon čega će i zvanično početi djelovati stanica u Srpcu koja će djelovati pod okriljem Gorske službe spašavanja Republike Srpske.

“Dobili smo podršku u osnivanju od strane naše republičke službe a imamo dobru saradnju i sa Gorskom službom spašavanja Federacije BiH. Bićemo angažovani na području srbačke opštine, odnosno u bilo kojem stanju elementarnih nepogoda, poput odbrane od poplava, spašavanju na vodi i pod vodom, zatim na planinama, traženju nestalih i slično”, rekao je Šuščević.

On je jedini spasilac u Srpcu koji je registrovan za djelovanje u elementarnim nepogodama bilo koje vrste dok ostali članovi gorske službe imaju licence za spašavanje na vodi i sada slijede dodatne obuke i edukacije.

“Bićemo maksimalno angažovani u kriznim situacijama i angažovaće nas Republička uprava civilne zaštite, kao i Opština Srbac, Policijska stanica, Dom zdravlja i drugi, a po potrebi nas republički organi mogu angažovati i u inostranstvu”, rekao je Šuščević.

Prema njegovim riječima, za sada raspolažu sa dijelom potrebne opreme koju će morati kompletirati u narednom periodu kako bi bili u potpunosti spremni za spašavanje unesrećenih.

“Najvažnije od svega je da dobijemo finansijsku podršku za rad i u tom pogledu smo već dobili najave od strane Opštine Srbac da će nas podržati, a očekujemo podršku i drugih institucija”, rekao je Šuščević.

Na nedavnom prijemu koga je načelnik opštine Mlađan Dragosavljević organizovao za LJubu Šuščevića istaknuto je da će lokalna uprava podržati osnivanje gorske službe i zainteresovanost građana da prođu potrebne edukacije i steknu licence kako bi se formirao spasilački tim koji će u svakom trenutku biti spreman da djeluje u prirodnim i drugim nepogodama na području naše opštine.

Održana izborna Skupština Udruženja penzionera opštine Srbac, Ostoja Romić predsjednik i naredne četiri godine

U novoj skupštinskoj sali danas je održana izborna Skupština Udruženja penzionera opštine Srbac, kojoj je prisustvovalo 27 delegata. Kao gosti Skupštini su prisustvovali načelnik opštine Mlađan Dragosavljević i ačelnik Odjeljenja za opštu upravu Duško Mitrić. Zbog ranije preuzetih obaveza predsjednik Republičkog udruženja penzionera Ratko Trifunović nije prisustvovao današnjoj izbornoj Skupštini ali je uputio pismo podrške srbačkom Udruženju koje je pročitao sekretar Slavko Malešević.

Nakon minute ćutanja kojom je odata pošta preminulim članovima Udruženja penzionera, prisutnima se obratio načelnik opštine Mlađan Dragosavljević, koji je istakao važnost i dobru saradnju između Udruženja i lokalne uprave i izrazio nadu da će tako biti i u narednom periodu.

“Opštinsko udruženje penzionera najbrojnije je na području naše opštine i samim tim je njegov značaj najveći. U realnim okvirima lokalna uprava podržavala je vaš rad i sa sigurnošću mogu reći da će tako će biti i u narednom periodu”, rekao je načelnik Dragosavljević.

Sekretar Udruženja Slavko Malešević je podnio Izvještaj o radu u protekle četiri godine u kome je istakao jedinstvo među 2700 članovima koliko trenutno broji Udruženje penzionera u Srpcu. Od značajnih aktivnosti je izdvojio sanaciju objekta Doma penzionera u Srpcu,upćivanje penzionera na banjsku rehabilitaciju, isplatu jednokratnih novčanih pomoći kao i nabavku ogrevnog drveta za članove Udruženja .

U izbornom dijelu Skupštine za predsjednika Udruženja penzionera opštine Srbac ponovo je izabran dosadašnji predsjednik Ostoja Romić, za Predsjednika skupštine izabran je Stojan Bilanović.Izabrani su i članovi Upravnog i Nadzornog odbora.

Predsjednik Udruženja penzionera Srbac Ostoja Romić zahvalio se na povjerenju delegatima skupštine i dodao:

,,Nadam se da ćemo ubuduće zajedničkim angažovanjem doprinijeti , sveobuhvatno boljem položaju naših penzionera. Teško je to obećati a još teže realizovati bez podrške kako lokalne tako i republičke vlasti kao i Udruženja penzionera RS. U period koji je pred nama potrebno je da idemo sa mnogo više optimizma kako bi ostvarili što više prava koja nam pripadaju”, rekao je Romić.

Održana 5.redovna sjednica Privredog savjeta opštine Srbac

U Sali Skupštine opštine Srbac sinoć je održana peta redovna sjednica Privrednog savjeta opštine Srbac koju su vodili načelnik opštine Mlađan Dragosavljević, kao predsjedavajući Savjeta, i Velibor Popović, direktor firme ,,Perutnina Ptuj S” Povelič, koji je potpredsjednik Savjeta iz reda privrednika.  Pored privrednika, sjednici su prisustvovali zamjenik načelnika Vladimir Gužvić, predsjednik Skupštine opštine Miloš Budić i načelnici opštinskih odjeljenja. Na Dnevnom redu su bili Plan rada Privrednog savjeta za 2023.godinu, Izvještaj o realizaciji Strategije razvoja opštine Srbac za 2022.godinu, Izvještaj o realizaciji Plana kapitalnih investicija za 2022.godinu i Plan kapitalnih investicija za 2023.godinu,Program kapitalnih investicija opštine Srbac za  period 2023-2027.godina, Informacija o sprovođenju BFC sertifikacije, Informacija o rezultatima sprovedene ankete o zadovoljstvu građana komunalnim uslugama na području opštine Srbac i Odluka o davanju saglasnosti Komunalnom preduzeću,,Vodovod” a.d.Srbac na cijene komunalnih usluga.

Šef Odsjeka za ekonomski razvoj i investicije Milorad Lepir obrazložio je Izvještaj o realizaciji Strategije razvoja opštine Srbac za 2022.godinu. Lepir kaže da  su obuhvaćena  tri osnovna strateška cilja, a to su  povećanje obima privredne aktivnosti, unapređenje kvaliteta života stanovnika, očuvanje prirodnih resursa i unapređenje stanja životne sredine.

,, Za strateški cilj povećanje obima privredne aktivnosti izvještaj govori da je prosječna neto plata u 2022.godini iznosila 1.032 KM, polazna vrijednost je 879 KM, a cilj do 2028.godine je da to bude 1.430 KM, gdje je primijetan trend povećanja neto plata. Kada je u pitanju broj poslovnih subjekata, on trenutno iznosi 417, a do 2028.godine očekuje se 430. Broj zaposlenih, takođe, ima trend povećanja  i na kraju 2022.zaposlenih je bilo  2.979, a 2028.cilj je 3.200 zaposlenih”, rekao je Lepir i dodao da je broj preduzeća u 2022.bio 157, a ciljna vrijednost je 180. U ostvarenju tog cilja predviđene su dvije mjere – unapređenje privrednih zona i podrška zapošljavanju, a jedan od prioritete je i razvoj poljoprivrede i drvoprerađivačke industrije. Trend pada primijetan je kod broja učenika u srbačkim školama”, rekao je Lepir.

U 2022.godini neki od predviđenih projekata su završeni ,a dio će bit završen u ovoj godini. Završetak radova se prvenstveno odnosi na izgradnju zgrade za mlade bračne parove i objekta vrtića, a u planu su i počeci nekih novih projekata koji se odnose na uređenje ušća Vrbasa u Savu, izgradnja kružnog toka u Srpcu  i adaptaciju prostora za prvu galeriju na području opštine Srbac.

,,Opština Srbac, uz podršku viših nivoa vlasti, raznih vrsta fondova, donatora, uspijeva obezbijediti sredstva za realizaciju većih kapitalnih projekata i u prošloj godini sredstva su na taj način uglavnom i obezbijeđena, dok je Opština Srbac direktno iz budžeta učestvovala u izgradnji zgrade za mlade bračne parove. U prošloj godini ukupno je bilo predviđeno 9,6 miliona Km, a izvršenje je bilo 6 miliona KM. Najveći dio razlike koja nije utrošena se odnosi na nekoliko većih infrastrukturinih  projekata koji su započeti, a nisu završeni”, rakao je načelnik Odjeljenja za privredu, poljoprivredu i društvene djelatnosti  Marko Miholjčić, obrazlažući Izvještaj  o realizaciji Plana kapitalnih investicija za 2022.godinu.

U diskusiju su se uključili privrednici Dragan Tatomir, koji je zatražio da se predstavi plan uređenja ušća i Velibor Popović, koji je istakao potrebu sanacije putnog pavca Nova Topola – Drerventa.

,,Radovi na sanaciji putnog pravca Srbac – Prnjavor su zaista za svaku pohvalu i predlažem da svoje kapacitete usmjerimo da se što prije uđe u rješavanje problematike koja se odnosi putni pravac Nova Topla – Derventa, jer se radi o veoma frekventnom putnom pravcu. Smatram da su svi projekti o kojima je bilo riječe zaista značajni, ali smatram da je i ovo pitanje poptrebno uvrstiti na listu prioriteta i tražiti način da se što prije dođe do njegovog rješenja”, rekao je Popović.

Jedna od tačaka Dnevnog reda je bila Odluka o davanju saglasnosti Komunalnom preduzeću ,,Vodovod” a.d.Srbac na cijene komunalnih usluga.

,, Porast cijene vode je jedna neminovnost koja je uslijedila prilikom portasta troškova održavanja funkcionisanja ovog preduzeća i to je pojava koja je uslijedila u sklopu trenda porasta cijena troškova života”, rekao je načelnik opštine Mlađan Dragosavljavić koji je rekao da je održavanje sjednica Privrednog savjeta značajno, jer je veoma važno mišljenje privrednika i iznošenje konstruktivnih prijedloga i diskusija u cilju stvaranja što povoljnijih uslova za rad i život na području naše opštine.

Velibor Popović,direktor Perutnine Ptuj:Preduzeće u prošloj godini za šest puta premašilo prijeratnu proizvodnju

Gostujući u programu Radio-Srpca Velibor Popović, direktor najvećeg privrednog preduzeća u srbačkoj opštini“Perutnina Ptuj S”u Poveliču je rekao da je u poslednje četiri godine ovaj pogon doživio ogroman procvat sa puno investicija i pozitivnih pomaka.

“Trenutno sarađujemo sa 129 kooperanata sa područja banjalučke i posavske regije koji su obuhvaćeni raznim podsticajima ministarstva u ovoj godini, što je jako važno, jer proizvodnja pilećeg mesa zahtjeva ogromna ulaganja, kako u klaonicu, tako i u farme.U protekle četiri godine u pogon u Srpcu uloženo je 10 miliona КM investicija i konstantno se ulaže u modernizaciju objekta i poboljšanje uslova radnika. Planiramo novu liniju u pogonu pakeraja i rasjeka i izgradnju nove inkubatorske stanice u vrijednosti od 8 miliona КM, što je zahtjevan projekat koji će trajati u naredne dvije godine. Namjera nam je da dobijemo i izvozni broj za žive životinje jer vidimo da na tržištu Evropske Unije konstantno raste potreba za pilećim mesom”rekao je Popović i dodao da 89 odsto svojih proizvoda prodaju na teritoriji BiH a ostatak izvoze u Crnu Goru, Hrvatsku, Sloveniju i Srbiju, dok je jedan od sljedećih koraka da se pokušaju probiti i na austrijsko tržište.

„Imamo svoju proizvodnju rasplodnih jaja,odgoj matičnih jata ,vlastitu inkubatorsku stanicu a pored toga koristimo još usluge 2-3 inkubatorske stanice po potrebi .To je područje gdje će se u narednom periodu dešavati jedna značajna višemilionska investicija .Imamo vlastitu farmu za tov brojlera sa 4 objekta kapaciteta 140 hiljada komada u turnusu i 129 kooperanata odnosno preko 140 farmi .To sve završava u našoj klaonici gdje se vrši primarna obrada mesa, a poslije toga ostaci odlaze u naš proizvodni pogon gdje se pravi naša čuvena marka“Poly“i sve što spada u tu kategoriju proizvoda.Ono što nam nedostaje u tom lancu su tvornice stočne hrane.To kupujemo na tržištu od dva dobavljača „Rapić“ i“Golić“rekao je predstavljajući lanac proizvodnje na početku emisije direktor Popović i dodao da imaju potpuno zaokružen proizvodni proces .

„Od početka 2019.godine do kraja 2022.godine u „Perutninu Ptuj S“ je uloženo 10 miliona KM.To je podatak koji volim da istaknem jer je to zaista pozitivno od vlasnika iz Ukrajine koji je spreman podržati sve projekte koji mogu donjeti neku novu vrijednost.Značajan dio sredstava je otišao i na prečistač otpadnih voda koji je dugo godina bio rak rana naše proizvodnje i sad smo i to doveli u red.Ono što nas čeka u narednom periodu je u industrijskoj zoni Crnaja izgradnja nove inkubatorske stanice za proizvodnju pilića.Predviđeni kapacitet objekta je za 26 miliona rasplodnih jaja a sama vrijednost investicije će biti blizu 4 miliona evra.Od novih investicija pomenuću dvije nove pakerice koje trebamo dobiti u maju i jednu liniju za kalibriranje.Na ovaj način trebamo osposobiti cijeli sistem sa novim trakama jer je cilj da što više izbjegnemo manuelni rad i nepotrebno trošenje energije, pa očekujem da će i u narednom periodu za oko dvije godine te ukupne investicije iznositi još oko 5 miliona evra a to je zaista nešto što Srbac kao živinarski kraj zaslužuje“rekao je Popović.

Prošla godina je bila rekordna u svakom pogledu i pored povećanja proizvodnje u odnosu na 2021.godinu.Popović je rekao da su 2022. godinu završili sa 82,6 miliona maraka prihoda a dobit bi trebala biti oko 4 miliona KM.

„Današnja proizvodnja je za oko 6 puta veća nego što je bila prije rata.Plan za ovu godinu je 13 miliona brojlera.

2019.godinu smo završili sa 8,6 miliona obrađenih brojlera,2020.godinu sa 9,2 miliona,2021.godinu sa 10,1 milion, a prošla godina je bila rekordna u poslovanju 12,2 miliona obrađenih trupova ,što znači da smo u tri zadnje godine povećali proizvodnju za 30 posto. To znači da je u budžet otišlo preko 10 miliona PDV-a koji se jednim dijelom vraća u opštinu Srbac i trebamo naglasiti da smo privredni subjekt koji se trudi da bude društveno odgovoran,a pored toga na ime poreza i doprinosa je uplaćeno 2 miliona 900 hiljada KM u prošloj godini.Prošla godina je bila zaista jedna dobra godina“rekao je Popović.

„Nemamo problem sa radnom snagom i nadam se da ih u ovoj godini neće biti.Ono što je dobra stvar je da se javlja puno mladih za posao,što nas ohrabruje i govori da smo na dobrom putu.Imamo oko 45 ljudi koje vozimo iz Podgradaca u dvije autobuske linije,a imamo i određen broj zahtjeva za posao tako da je to sad jedna potpuno druga slika u preduzeću u odnosu na ono što je bilo ranije.Prošle godine smo povećali plate za 20 odsto svim radnicima i ako bude sve išlo po planu početkom aprila planiramo još za oko 10 odsto,što znači za dvije godine ukupno uvećanje za 30 odsto.

Imamo izuetno dobru saradnju sa lokalnom vlasti u Srpcu i tu moram izdvojiti načelnika Mlađana Dragosavljevića koji se zaista potrudio oko zemljišta u Crnaji i još nekih drugih stvari da nam izađe u susret.I mi se trudimo da budemo društveno-odgovorna firma.Podržavamo neke sportske kolektive i manifestacije što ćemo nastaviti i u narednom periodu,a moram naglasiti da jako mnogo radimo i sa srbačkim Vodovodom.Što se tiče saradnje sa Vladom RS isto tako želim reći da je dobra, imamo dio subvencija koji ostvaruju proizvođači kroz tov brojlera i matičnih jata a isto tako i u prerađivačke kapacitete kroz kapitalne investicije gdje se dobije povrat dijela tih sredstava“rekao je Popović.

Ukoliko ste propustili emisiju Gost programa,možete poslušati na našoj ineternet stranici radiosrbac.com , klikom na link: https://radiosrbac.com/category/emisije/gostprograma/

Počela sa radom renovirana srbačka biblioteka

Svečanim presijecanjem vrpce danas su u upotrebu puštene renovirane prostorije Narodne biblioteke iz Srpca koje su obnovljene nakon punih pet decenija zahvaljujući finansijskoj podršci Vlade Republike Srpske u iznosu od 111.200 KM.

Obnovljenu biblioteku u rad su pustili direktor Branko Savanović i ministar finansija Zora Vidović koji su ozvaničili i završetak izgradnje lifta za invalidna lica i starije osobe kojima su usluge srbačke biblioteke, na ovaj način, postale pristupačnije.

Svečanosti su prisustvovali odbornici Skupštine Srbac, direktori javnih preduzeća i ustanova, prosvjetni i kulturni radnici i druge zvanice, među kojima su bili visokoprepodobni arhimandrit osovički Teofil, načelnik opštine Mlađan Dragosavljević i predsjednik Skupštine opštine Miloš Budić sa saradnicima i drugi.

Direktor biblioteke, Branko Savanović, rekao je da je ova investicija realizovana u sklopu projekta „Uklanjanje barijera u kulturi“ koga je odobrilo Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, čime je ova kulturna ustanova, nakon pola vijeka, obučena u novo ruho.

„Ponosimo se novim prostorom koji izgleda modernije i vjerujemo da će biti zanimljiv i privlačan za naše korisnike, a naročito đake koji će ovdje sticati nova znanja i vještine i stvarati budućnost za sve nas. Sa izgradnjom lifta dobili smo dodatno na atraktivnosti i nadam se da će nas sada posjećivati i oni koji to ranije nisu bili u prilici“, rekao je Savanović.

On je uručio zahvalnicu ministru Zori Vidović, a priznanja će naknadno biti uručena i Ministarstvu prosvjete i kulture i privrednicima Draganu Jokiću, Momiru Aničiću i Draganu Tatomiru koji su materijalno i finansijski pomogli obnovu biblioteke. Takođe je uputio zahvalnost sadašnjim i penzionisanim radnicima biblioteke koji su neumorno radili kako bi se objekat što prije adaptirao i stavio u upotrebu.

„U sastavu biblioteke nalazi se bogata Zavičajna zbirka srbačkih pisaca i literatura za rad Centra za izučavanje ruskog jezika koji je najobimniji po naslovima na ruskom jeziku od svih 13 centara koje je osnovala Ruska humanitarna misija za Balkan“, istakao je Savanović.

Srbačka biblioteka je osnovana 1950. a u sadašnje prostorije preselila se 1972. godine. Savanović kaže da je tada raspolagala fondom od 708 knjiga na 16.512 stanovnika, što je približan broj sadašnjem broju građana ali sa mnogo većim fondom od 32.500 knjiga.

„Prošle godine smo imali oko 750 članova a očekujemo veliki broj i ove godine, naročito u narednim danima kada ćemo realizovati tradicionalnu akciju učlanjenja po cijeni od 1 KM“, istakao je Savanović.

Ministar finansija Zora Vidović kaže da ovaj projekat mnogo znači za građane Srpca koji su se u biblioteci kroz generacije redovno družili i okupljali i za koju ih vežu lijepe uspomene.

„Takođe sam ovdje dolazila sa svojim vršnjacima kada nas je okupljala bibliotekarka Brana Petković koja je oličenje ove ustanove. Jako je lijepo i korisno čitati knjige, pogotovo u današnjem vremenu kada je sve postalo virtuelno i nadam se da će mladi uživati u novim prostorijama i opredjeliti se da više čitaju. Trudićemo se da u narednom periodu Vlada Republike Srpske pomogne i druge projekte iz oblasti kulture u Srpcu, naročito obnovu nekadašnjeg Doma mladih u galeriju slika, kako bi se sačuvao od propadanja bogat fundus bardačke kolonije i vjerujem da će ova investicija takođe biti uskoro realizovana“, istakla je Vidović.

Načelnik opštine Mlađan Dragosavljević rekao je da će se ovim projektom stvoriti uslovi za proširenje broja korisnika.

„Pamtim nekadašnja vremena, još iz sedamdesetih godina, kada sam dolazio u čitaonicu i dobro znam kakva je čitaonica bila ranije a kakva je sada. Ovo je samo jedan od projekata iz oblasti kulture koji nas uskoro čekaju a adaptacija Doma mladih u galeriju je svakako jedan od najvažnijih jer će se konačno obezbijediti prostor za deponovanje slika sa bardačke kolonije koje imaju ogromnu materijalnu i umjetničku vrijednost“, istakao je načelnik Dragosavljević.

Srbačku biblioteku redovno posjećuju građani starije životne dobi, a među njima je i penzionisani profesor srpskog jezika i književnosti, Krsto Čavor, koji je rekao da je ponosan na novi izgled biblioteke.

„Vjerujem da će ovo motivisati učenike i druge građane da dođu i pogledaju nove naslove a siguran sam da u srbačkoj biblioteci uvijek mogu pronaći nešto za sebe, od bestselera do stručne literature. Veoma je humano što je izgrađen i lift za one koji nisu u prilici da koriste stepenice jer će konačno moći posjetiti ovu ustanovu, izabrati neku od knjigu i saznati novosti o kulturnim dešavanjima“, rekao je Čavor.

Svečanosti je prisustvovala i direktorica gradiške biblioteke, Snježana Miljković, koja je rekla da njihova ustanova ima veći broj knjiga, korisnika i bibliotekara i da često prenose pozitivna iskustva kolegama iz Srpca, ali da se i od njih može dosta toga naučiti.

„Nadamo se da ćemo i u Gradišci ubrzo moći koristiti nove prostorije, budući da je u toku realizacija projekta „Srpska varoš“ u okviru koga treba da se izvrši rekonstrukcija Sokolskog doma za korištenje i rad biblioteke koja bi trebala biti jedna od najljepših u BiH“, rekla je Miljković.

Radove na adaptaciji srbačke biblioteke izveo je konzorcijum firmi „Imperium“ i „Tekston“ iz Banjaluke.