Podrška mrežama organizacija civilnog društva (EU4CS)

Otvoren je Poziv podrške postojećim i novoosnovanim mrežama organizacija civilnog društva, koji se finansira u okviru programa EU4CS.

Poziv je otvoren za podnošenje projektnih prijedloga do 21. marta 2023. godine do 12.00 časova.

Opšti cilj ovog poziva je jačanje participativnih demokratija i procesa približavanja i integracije u BiH, kroz pojačani doprinos civilnog društva i medija.

Specifični ciljevi su:

– Institucionalizacija učešća civilnog društva u donošenju politika i procesu donošenja odluka.

– Dalja izgradnja kapaciteta organizacija civilnog društva u BiH.

– Nastavak podrške mrežama zasnovanim na pitanjima iz oblasti vladavine prava, obrazovanja, zdravstva, izbornih procesa, socijalne uključenosti, životne sredine i klimatskih promena, mladih, kulture, lokalne ekonomije i preduzetništva, prava žena, slobode izražavanja i medija, kao i borbi protiv korupcije.

Na predmetni poziv mogu se prijaviti nevladine organizacije.

Takođe, javni poziv se sastoji od 13 LOT-ova, odnosno podrške mrežama organizacija civilnog društva i saradnje u oblasti:

Lot 1: vladavine prava

Lot 2: borbe protiv korupcije

Lot 3: obrazovanja

Lot 4: zdravstva

Lot 5: izbornih procesa

Lot 6: socijalne inkluzije

Lot 7: oblasti životne sredine i klimatskih promena

Lot 8: mladih

Lot 9: kulture

Lot 10: lokalne privrede i preduzetništva

Lot 11: ženskih prava

Lot 12: slobode izražavanja i medija

Lot 13: realizacije aktivnosti Resursnog centra (trenutno nije u funkciji)

Ukupan budžet Poziva iznosi 7,8 miliona evra, dok se iznos sredstava za jedan LOT kreće od 400 000 do 600 000 evra.

Detaljne informacije o pozivu dostupne su klikom na link: https://webgate.ec.europa.eu/europeaid/online-services/index.cfm?ADSSChck=1675422111961&do=publi.welcome&nbPubliList=15&orderby=upd&searchtype=RS&aofr=176421&orderbyad=Desc&userlanguage=en

Uključimo se u humanitarnu akciju za obnovu kuće Predraga Pejića iz Srpca

Savjet mjesne zajednice Srbac pokrenuo je humanitarnu akciju za obnovu porodične kuće Predraga Pejića iz Srpca u kojoj je 30. januara ove godine izbio požar i potpuno uništio prizemlje.
Uzrok požara na ovom stambenom objektu, u ulici Motajička bb, bila je dimovodna cijev koja je ispala iz šporeta na čvrsto gorivo pa se vatra proširila na donji sprat dok nikog nije bilo u kući, a pričinjena materijalna šteta je velika.
U gašenju požara su učestvovala tri vatrogasca sa dva vozila a izgorio je kompletan namještaj i uređaji u prizemlju.
Za prikupljanje sredstava, uz saglasnost Opštine Srbac, ovlašteni su Draško Momić i Nebojša Mitraković a donacije se mogu uplatiti na sljedeće račune:

  • žiro račun broj: 567-353-59003723-58 otvoren u Atos banci
  • devizni račun broj: 567-353-54170629-71 otvoren u Atos banci, SWIFT code: SABRBA2B ATOS BANК A.D.
    Beneficiary customer: BA395673535417062971 PREDRAG (MILORAD) PEJIĆ, SRBAC SELO BB, BOSNA I HERCEGOVINA
    Pozivaju se građani da pokažu humanost i solidarnost prema našem sugrađaninu i pomognu mu u obnovi porodičnog doma.

Članovi Omladinskog stonoteniskog kluba Srbac učestvovali na Pojedinačnom prvenstvu RS za senior

U Banja Luci je proteklog vikenda odžano Pojedinačno prvenstvo Republike Srpske za seniore i seniorke.

Ekipu Omladinskog stonoteniskog kluba Srbac činili su juniori Marija Panić i Aleksa Pantelić.

Marija je osvojila 2. mjesto i srebrnu medalju u pojedinačnoj konkurenciji i 2.mjesto i srebrnu medalju u dublu sa Tamarom Banović.

Aleksa Pantelić je prošao grupu,odlično odigrao sa Lukom Mihailovićem i u nastavku izgubio od Darija Pejića što u klubu takođe smatraju velikim uspjehom.

U Omladinskom stonoteniskom klubu Srbac kažu da nakon zimske pauze, od petka 10.februara nastavlja sa radom Škola stonog tenisa. Upis je u toku a Svi zainteresovani za ovaj sport mogu da dođu u sportsku dvoranu 9 januar u Srpcu I da se upišu u Školu stonog tenisa.

Srbački keramičari besplatno izvršili radove za samohranu majku Nevenu Ignjatić

Adaptacija kuće za samohranu majku Nevenu Ignjatić i njenu djecu sve više napreduje a ovih dana završeni su keramičarski radovi koje su besplatno izveli srbački majstori Nebojša Šarić, Bojan Brezovac, Branko Dumonić, Dragiša Šarić i Slaviša Stojković.

Nova keramika postavljena je na podovima i zidovima u dnevnom boravku, kuhinji, kupatilu i u dvije sobe a sredstva su obezbijeđena iz novčanih donacija.

“Radovi su strpljivo i kvalitetno urađeni a pritom potpuno besplatno, što dovoljno govori da se radi o vrhunskim majstorima i ljudima čije su moralne vrijednosti na visokom nivou”, rekao je koordinator humanitarne akcije “Kuća od srca”, Branko Grahovac.

On dodaje da su se dobrovoljno javila i dva majstora za postavljanje mrežica i ljepila na plafonu a krečenje prostorija će besplatno izvršiti braća Lečković iz Srpca.

“U toku smo nabavke kuhinjskih elemenata i opreme za kupatilo a nakon toga slijedi nabavka novog namještaja. Još uvijek nisu završeni ni radovi na vanjskoj fasadi pa pozivam sve donatore da nam i dalje pomažu kako bismo opremanje uskoro priveli kraju i omogućili ovoj samohranoj majci i njenoj djeci da uskoro dobiju novi dom”, rekao je Grahovac.

Donacije za završetak radova mogu se uplatiti na broj žiro računa: 567 353 27 000047 98 sa naznakom “Humanitarna pomoć za Nevenu Ignjatić” a novčana pomoć se može donijeti i u kafe bar “Dom” u centru Srpca u vremenu od 8 do 14 časova.

Uputstvo za plaćanje na devizni račun:

INTETRMEDIAR BANK:

SWIFT CODE: RZBAATWW

RAIFFEISEN BANK INTERNATIONAL AG VIENNA.

SWIFT CODE: SABRBA2B

ATOS BANK A.D.

BANJALUKA

BENEFICIARY CUSTOMER:

/BA395673530000069162

11.NOVEMBAR 34 SRBAC

BOSNA I HERCEGOVINA

Mladen Nikolić iz OSTK”Srbac” pobjednik Svetosavskog turnira u stonom tenisu u Donjim Podgradcima

Mladen Nikolić iz Кotor Varoša, član Omladinskog stonoteniskog kluba “Srbac”, pobjednik je 24. Svetosavskog turnira u stonom tenisu “Donji Podgradci 2023”.

Nikolić je finalu turnira, koji je održan u društvenom domu u Donjim Podgradcima, pobjedio svog klupskog saigrača Aleksu Pantelića iz Srpca.

I u meču za treće mesto snage su odmjerili igrači srbačkog stonoteniskog kluba. Duško Đukić bio je bolji od Nedeljka Pantelića.

Na turniru, koji organizuje Mjesna zajednica Donji Podgradci, takmičila su se 32 igrača iz Gradiške, Srpca, Prnjavora i Кotor Varoša, od kojih je čak 17 članova Omladinskog stonoteniskog kluba “Srbac”.

Član Organizacionog odbora turnira Goran Đorđić istakao je da svake godine turnir dobija na kvalitetu i da, osim rekreativaca, učestvuju i igrači koji se takmiče u stonoteniskim prvenstvima Republike Srpske i BiH.

OŠ Razboj: Obavještenje za roditelje djece koja polaze u prvi razred

Osnovna škola”Dositej Obradović”Razboj Lijevče obavještava roditelje djece koja polaze u prvi razred osnovne škole u školskoj 2023/24.godini da je Ministarstvo prosvjete i kulture RS u okviru projekta „Opremanje vaspitno – obrazovnih ustanova u Republici Srpskoj računarskom opremom i softverom“implementiralo modul za e-upis učenika u prvi razred osnovne škole. U okviru projektnih aktivnosti potpisani su Sporazumi za elektronsku razmjenu podataka sa Ministarstvom unutrašnjih poslova i Ministarstvom uprave i lokalne samouprave , te su ispunjeni svi formalni uslovi za upotrebu navedenog modula.

Modul za e -upis učenika omogućava školama preuzimanje spiskova djece doraslih za upis u prvi razred osnovne škole u skladu sa upisnim područjima svake škole iz elektronske evidencije MUP-a.

Roditelji trebaju prijavljivati svoje dijete u periodu od 1.2.2023. do 15.3.2023. god. putem javnog portala klikom na link: https://eupis.skolers.org/?fbclid=IwAR3fVIau6pScQev45gfwhVzpC6YH9zaXdEmpcmOP1DET81U46sjIbHPsWKg

Iz OŠ”Dositej Obradović” Razboj napominju da ukoliko roditelji nisu u mogućnostri prijaviti dijete za upis u osnovnu školu putem javnog portala,mogu doći lično u školu ili to obaviti putem telefona: 051/755-638 i 065/212-978.

Objavljen poziv preduzećima iz metalo i drvoprerade za učešće u projektu digitalizacije

Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine implementira projekat “EXPO-DIGIT – Podrška bh. kompanijama u internacionalizaciji i digitalizaciji” i poziva zainteresirana mala i srednja preduzeća iz metaloprerađivačkog i drvoprerađivačkog sektora iz BiH da se prijave za učešće u projektu, saopšteno je iz Komore.

Projekat EXPO-DIGIT zajednički finansiraju Evropska unija i Vlada Savezne Republike NJemačke kroz EU4BusinessRecovery projekat, a provode ga GIZ, UNDP i ILO.

Opšti cilj projekta je unapređenje konkurentnosti kroz povećan nivo internacionalizacije i digitalizacije metaloprerađivačkih i drvoprerađivačkih kompanija u Bosni i Hercegovini.


Ukupno trajanje projekta je 10 mjeseci, počevši od 9. septembra 2022. godine do 8. jula 2023. godine.

Specifični ciljevi projekta relevantni za ovaj poziv su:

– Omogućiti bh. kompanijama iz metaloprerađivačkog i drvoprerađivačkog sektora da, sprovođenjem programa razvoja izvoza uz podršku projekta, uspostave nove međunarodne poslovne kontakte na ciljnom tržištu

– Omogućiti bh. kompanijama iz metaloprerađivačkog i drvoprerađivačkog sektora da bolje koriste alate digitalnog marketinga u cilju uspostavljanja novih međunarodnih poslovnih kontakata i sticanja novih klijenata/kupaca na međunarodnom tržištu

– Povećati izvoz krajnjih korisnika u sektorima metaloprerade i drvoprerade.

Bh. kompanije koje, između ostalih kriterijuma navedenih u pozivnom pismu, ispunjavaju i kriterije šifre djelatnosti mogu u Prijavnom obrascu iskazati interes za učešćem u jednoj ili obje aktivnosti projekta, ali učešće je moguće u samoj jednoj aktivnosti (bilo programu razvoja izvoza ili podršci u digitalnom marketingu). Zavisno o broju i kvalitetu prijava, kompanija će biti odabrana za aktivnost u kojoj za nju postoje bolje mogućnosti i očekivani efekti unapređenja.

Kriterijume i prijavni obrazac možete preuzeti klikom na link: https://www.mreza-mira.net/vijesti/pozivi-za-projekte/objavljen-poziv-preduzecima-iz-metalo-i-drvoprerade-za-ucesce-u-projektu-digitalizacije/.

Popunjen i ovjeren prijavni obrazac (potpisom i pečatom firme), te prateća dokumentacija dostavlja se skenirana putem e-maila na adrese:

lejla.mededovic@komorabih.ba – Za kompanije iz drvoprerade,

aida.vidimlic@komorabih.ba – Za kompanije iz metaloprerade.

Rok za dostavu aplikacije je: 14.2.2023. godine u 16 časova.

U skladu sa kriterijumima iz ovog poziva i procedurom projekta, pristigle prijave razmatraće Komisija za odabir učesnika u projektu. Prijave koje ne sadrže sve navedene elemente, smatraju se nepotpunim i neće biti uzete u razmatranje. Kandidati će blagovremeno biti obaviješteni o rezultatima izbora.

Kontakt-osobe za eventualna pitanja i dodatna pojašnjenja vezano za ovaj poziv, su:

– Za kompanije iz drvoprerade: Lejla Međedović, tel: 033 566 231, e-mail: lejla.mededovic@komorabih.ba

– Za kompanije iz metaloprerade: Aida Vidimlić, tel: 033 566 233, e-mail: aida.vidimlic@komorabih.ba

Grantovi za organizacije civilnog društva, javne institucije i medijske stručnjake

U okviru projekta Kultura i kreativnost za Zapadni Balkan (CC4WBs) koga realizuju UNESCO, British Council i Italijanska agencija za razvojnu saradnju (AICS) a finansira Evropska unija, raspisani su javni pozivi za finansiranje putem grantova i jačanje kapaciteta.

JAVNI POZIV ZA DOSTAVLJANJE PRIJEDLOGA PROJEKATA ZA ORGANIZACIJE I POJEDINCE

Prijaviti se mogu organizacije civilnog društva i javne institucije iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije a omogućeno je grant finansiranje do 80.000 evra po projektu.

Predloženi projekti mogu trajati od 3 do 18 mjeseci a krajnji rok za podnošenje projekata je 31. mart 2023. godine, u 17 časova po srednjoevropskom vremenu.

Tematske oblasti:

1.Unapređivanje lokalnih kulturnih prostora kroz ostvarivanje partnerstava između javnih institucija i privatnog sektora

Podnosioci projektnih prijava su pozvani da pripreme prijedloge za usmjeravanje lokalnog stvaralaštva, kulturnog preduzetništva i održivog korištenja kulturnog nasljeđa, i da promovišu kulturnu i kreativnu valorizaciju javnih prostora, doprinoseći tako razvoju lokalne zajednice, uključujucći mlade i žene.

2.Mobilnost umjetnika, medijskih i stručnjaka u kulturnom sektoru, tako da se povežu i da promovišu raznolikost kulturnih izraza

Ova tematska oblast je podijeljena na dva LOT-a.

LOT 1: Podnosioci prijava su pozvani da pripreme prijedloge koji imaju za cilj unapređenje kapaciteta medijskih profesionalaca i kreatora sadržaja koji se bave temama iz oblasti umjetnosti i kulture na taj način što će se suprostavljati dezinformacijama, čime se jača sloboda izražavanja, ali i slobodni, nezavisni i pluralistički mediji.

LOT 2: Podnosioci prijava su pozvani da podnesu prijedloge za razvoj platforme “Creative Gate”, digitalnog portala čiji je cilj da promoviše i olakša saradnju sa i među profesionalcima iz domena kulturnih i kreativnih industrija širom Zapadnog Balkana.

3.Regionalno povezivanje, saradnja i promocija sa ciljem unapređivanja kulturne produkcije i pristupa

Ova tematska oblast je podijeljena na tri LOT-a.

LOT 1: Podnosioci prijava su pozvani da podnesu prijedloge za bilo koju od navedenih tačaka, ili njihove kombinacije:

Međugradski festivali, umjetnička takmičenja, kulturni događaji i regionalna saradnja za istraživanje i razvoj kulture i stvaralaštva sa fokusom na održivi razvoj;

Podsticanje regionalne saradnje na određenim temama (npr. kultura i kreativnost za društvene inovacije), uključivanje partnera iz različitih gradova ili stvaranje mogućnosti za razmjenu sa i između Creative Cities, u saradnji sa UNESCO Creative Cities iz zemalja Zapadnog Balkana i iz EU;

Umjetničke rezidencije iz bilo koje vrste umjetnosti ili kulturnog izraza na Zapadnom Balkanu ili u saradnji sa zemljama EU sa ciljem da podrže mobilnost umjetnika i kulturnih djelatnika.

LOT 2: Aplikanti se mogu prijaviti za grant za sektorski razvoj kroz predlaganje održivih, samoupravnih Culture and Creativity Learning Labs fokusiranih na teme poslovnog planiranja, upravljanja, angažovanja zajednice, komunikacije, zastupanja, prikupljanja sredstava, produkcijom i tehničkim vještinama, kao i umjetničkih i kustoskih praksi.

LOT 3: Kandidati se mogu prijaviti za grant za umjetničke koprodukcije koje imaju za cilj da podrže regionalne saradnje koje adresiraju društvene izazove u regionu, ali i da stimulišu produkciju kulurnog sadržaja, kao i mobilnost. Poželjno je da kandidati razviju i promovišu ideje od globalne važnosti u umjetničkoj i kulturnoj produkciji.

3.Zaštita i korištenje kulturnog nasljeđa za održivi razvoj

Podnosioci prijava su pozvani da pripreme manje projekte na temu kulturnog nasljeđa kako bi podstakli lokalno učešće i angažovanje zajednice za održivi razvoj, ali i da podrže definisanje, poboljšanje ili implementaciju inkluzivnih i održivih sistema upravljanja i planova za lokalitete.

Da biste preuzeli formulare za prijavu, provjerili kriterijume i pročitali uslove, pažljivo pročitate uputstvo za podnosioce prijave koje možete preuzeti klokom na link: https://www.britishcouncil.ba/sites/default/files/open_call_for_expressions_of_interest_in_cultural_leadership_and_media_programmes_individuals_0.pdf

JAVNI POZIV ZA ISKAZIVANJE INTERESOVANJA ZA POJEDINCE

Prijaviti se mogu punoljetni profesionalci iz kulturnih i kreativnih industrija, medijski stručnjaci i drugi pojedinci zainteresovani za kreiranje medijskih sadržaja o kulturi i kreativnosti.

Mogućnosti: Izgradnja kapaciteta i profesionalni razvoj za pojedince iz kulturnog, kreativnog i medijskog sektora.

Krajnji rok za podnošenje prijava: 15. mart 2023. godine, u 17 časova po srednjoevropskom vremenu.

Tematska oblast:

Mobilnost umjetnika, medijskih i stručnjaka u kulturnom sektoru, tako da se povežu i da promovišu raznolikost kulturnih izraza

Ova tematska oblast podijeljena je na dva LOT-a, koji su dalje podijeljeni u različite programske cikluse.

LOT 1 / Programski ciklus 1: Creative Leaders Academy – Očekivano trajanje je približno mjesec dana u prvoj polovini 2023. godine.

LOT 2 / Programski ciklus 1: Creative Spotlight – Očekivano trajanje aktivnosti stručnog usavršavanja je približno dva mjeseca u prvoj polovini 2023. godine. Nakon završetka te faze, trebalo bi da počne proizvodnja medijskog sadržaja.

LOT 2 / Programski ciklus 2: Borba protiv dezinformacija – Očekivano trajanje aktivnosti je oko dva mjeseca nakon prvog programskog ciklusa. Nakon završetka te faze, trebalo bi da počne proizvodnja medijskog sadržaja.

Da biste preuzeli formulare za prijavu, provjerili kriterijume i pročitali uslove, pažljivo pročitajte uputstvo za iskazivanje interesovanja https://www.britishcouncil.ba/sites/default/files/open_call_for_expressions_of_interest_in_cultural_leadership_and_media_programmes_individuals_0.pdf.

U svrhu detaljnijeg informisanja o svakoj tematskoj oblasti, klikom na link pročitajte Smjernice za podnošenje projekata https://www.britishcouncil.ba/sites/default/files/open_call_for_proposals_organisations_and_institutions_0.pdf

Dejan Balaban iz Srpca, kontrolor letenja na aerodromu u Mahovljanima: Sve probleme ostavljamo kod kuće

Njihov posao zvuči svima zanimljivo, pomalo uzbudljivo, ali ne i svakodnevno. O njima postoje i filmovi, a oni na sve to gledaju kao i na bilo koji drugi posao. Riječ je o kontrolorima letenja, čiji je poziv stresniji i od hirurškog.

Da bi neko postao kontrolor letenja, potrebno je da posjeduje niz vještina, ali i posebnih kvalifikacija. O ovom pozivu i zanimljivostima koje se dešavaju u toku radnog vremena za “Glas Srpske” pričao je toranjski prilazni kontrolor letenja na aerodromu u Banjaluci Dejan Balaban.

Danas otac dvoje djece, nakon završetka srednje škole odlučuje da se upiše na Vojnu akademiju, smjer za pilota, i te 1995. godine odlazi u Beograd, prolazi sve ljekarske preglede i postaje ponosni kadet. U tom momentu zdrav kao dren, Balaban pun elana i želje za novim učenjem prolazi potrebne časove letenja, međutim, spletom životnih okolnosti u trećoj godini to napušta i prebacuje se u kontrolu letenja. Od tog momenta, kada on smatra da mu se srušio svijet, baš naprotiv, sve počinje.

– To je za mene bilo malo teško prihvatiti, ali kada sam shvatio šta je u suštini kontrola letenja, dopalo mi se, a po završetku školovanja sam dobio vojnu, ali i civilnu diplomu – priča nam Balaban.

Kao vojno lice do 2002. godine radio je na kontroli letenja u Mahovljanima, ali zbog lošeg finansijskog stanja u vojsci, put ga ponovo vodi u civile. Prvog radnog dana sjeća se i danas.

– Nakon određenog broja sati sa instruktorom, budemo osposobljeni za samostalan rad. Sjećam se svog prvog radnog dana, avion je išao za Beč, a meni se komunikacija sa pilotom na prvu činila lakom, međutim, bilo je kasnije i malo blokade – priča Balaban dodajući da je oslobađanje od straha došlo prirodno nakon nekog vremena.

Bez obzira na to što straha više nema, kontrolor letenja mora bezbjedno i efikasno da nadgleda odvijanje vazdušnog saobraćaja.

– Naš zadatak u suštini je da avione koji su sa nama na vezi držimo dovoljno udaljene jedne od drugih, ali i od drugih prepreka, te da im omogućimo da što prije polete i slete i da nema kašnjenja – veli Balaban dodajući da se ipak zna desiti da avion kasni, ali ne zbog njih samih, nego nekih tehničkih problema.

Posao kontrolora letenja u Banjaluci, kako objašnjava, radi se u smjenama, dnevnim i noćnim, s tim da u onim dnevnim, kada su im velike gužve, bude više ljudi u smjeni. Na samoj frekvenciji, kako kaže, kontrolor se mijenja od dva do četiri sata, a sve zavisi od toga koliko je opterećen pa tako, kada su slobodni, imaju pravo malo da se odmore i odspavaju nekih 20 minuta u sobi za odmor.

– Na poslu moramo biti veoma koncentrisani, bez obzir na to da li je samo jedan avion u vazduhu ili više njih. Prije ulaska u našu kabinu sve probleme moramo ostaviti kod kuće, jer je ovo zaista odgovoran posao, koji je mnogo stresan, ali i dinamičan – kaže Balaban.

Baš zbog toga, kako kaže, u ovoj branši kruže priče kako je njihov posao stresniji i od posla hirurga, jer su oni nerijetko u trenutku odgovorni za nekoliko stotina ljudi. Kontrolor odluke, kako naglašava, mora da donosi u trenutku i realnom vremenu. Kada pilota nešto muči i kada ih pita, kako kaže, moraju odmah odlučiti šta će i kako, jer on ne stoji i nema vremena da čeka, nego se kreće velikom brzinom. Da bi se vješto i efikasno snašao u sekundi, kako objašnjava, od kontrolora se zahtijevaju neke vještine i sposobnosti. Brzo donošenje odluka, dobre organizacione sposobnosti i vješt rad pod pritiskom su samo neke od njih.

– Kontrolor mora imati dobar vid, ali i sluh. Osim toga, veoma je bitno naglasiti da radimo timski, jer u istom momentu komuniciramo sa posadama, sa meteo-službama ako je ružno vrijeme, te sa susjednim kontrolama letenja, kao i ljudima iz tehnike – dodaje Balaban.

Objašnjava da su kriterijumi, da bi uopšte neko postao kontrolor, ranije bili dosta stroži, pa ti ljudi nisu smjeli da nose dioptrijske naočare. Osim toga, sluh je veoma bitan, jer se vrši svakodnevna komunikacija sa pilotima i to na engleskom jeziku.

– Neke pilote je ponekad baš teško razumjeti, pa ih pitamo da ponove ili pritisnemo jedno dugme koje nudi opciju da se opet presluša – kaže Balaban dodajući da je kapacitet aerodroma četiri aviona u satu. Nema mjesta za greške, a pogotovo velike.

– Osnovna prednost ovog posla je to što je veoma dobro plaćen i to što pored redovnog godišnjeg odmora imamo i rekreativni odmor od 15 dana, a osim toga mi i naša porodica imamo popust na avio-karte – otkriva Balaban.

Gdje ima prednosti, tu ima i nedostataka, a osnovna mana ovog posla je, kako kaže, rad pod pritiskom. Osim toga, rade praznicima i vikendima, ali im se noćne smjene dodatno plaćaju. Na pitanje da li je bilo momenata kada je poželio da odustane, dobili smo pomalo neočekivan odgovor.

– U početku sam osjećao ogroman stres, jer je bilo potrebno poznavanje engleskog jezika, a ja sam učio njemački i bilo mi je stresno polaganje samog jezika, tada sam htio odustati – kaže Balaban.

Objasnio je da se svima može desiti da ne urade nešto dobro, poput situacije kada dva aviona prođu jedan pored drugog veoma blizu, ali ne dođe do nesreće, i tada se čovjek malo povuče, jer ipak ne može biti ravnodušan. Zbog takvih i sličnih situacija, kako kaže, imaju obučene psihologe koji tada razgovaraju s njima. Kako kaže, sve je lako kada se radi po protokolu, ali upravo nepredviđene situacije su te koje su sporne. Na banjalučkom aerodromu, kako dodaje, generalno imaju problem sa životinjama, obično sa srnama, ali se dešavalo da piloti prijave udar ptice.

– U karijeri, hvala Bogu, nije bilo većih incidenata i nemamo mi svaki dan udar ptice, otkaz motora ili otmicu. Zbog toga jednom godišnje idemo u Mostar, jer je tamo simulator za obuku pa imamo vježbe za te vanredne vazduhoplovne situacije – kaže Balaban.

LJudi na samom početku, kako kaže, nisu ni shvatali šta je to posao kontrolora letenja ni čime se on to bavi.

– Pitali su me da li ja kao kontrolor provjeravam karte, pa su me pitali da li parkiram avione, ali generalno je svima zanimljivo kada čuju čime se bavim – ističe Balaban.

Još dok je bio mali dječak od deset godina, prisjeća se, rodila se ljubav prema avionima, nebu i letenju.

– Na selu u hladu ispod jedne lipe pravio sam sebi palicu kao što imaju piloti i jedan prijatelj mog oca me prozvao pilotom i rekao da mu, kada poletim jednog dana, moram iz helikoptera u dimnjak ubaciti 100 KM. Kada sam završio školovanje, taj čovjek je, nažalost, u međuvremenu preminuo, ali ja sam ispunio obećanje, nisam bacio 100 KM kao što je bio plan, ali sam odnio kesu sa poklonom – rekao je Balaban.

Ispričao je da nijedno od njegove djece ne želi da se oproba u ovom pozivu, što je njemu malo i drago.

– Znam koliko je ovaj posao odgovoran, pa ipak ne bih nagovarao svoje dijete da ide tim putem – rekao je Balaban.

Za kraj razgovora Balaban je istakao da je skoro svaki od kontrolora letenja pronašao svoj “izduvni ventil” za stres.

– Jedan kolega je sportski pilot i ima svoj avion, drugi ima golubove, treći se bavi fotografijom, jedan od njih pravi “pesto” sos i bavi se time, drugi pravi domaće pivo, a ja konkretno imam plantažu lješnika i uživam u prirodi – zaključuje Balaban dodajući kroz smijeh da im kafa ne može (ili, čitajte, ne smije) biti izduvni ventil.

Balaban kaže da je tokom radnog vijeka anegdota bilo mnogo, ali jedne se posebno svi sjete i rado je prepričavaju.

– Jednom prilikom javio se pilot iz Srbije, pozdravio nas sve po protokolu kako ide i rekao nam da imaju jednu molbu. Kada smo pitali koju, on je rekao da žele naručiti jedne ćevape, da ih čekaju topli kada slete, pa da pojedu – rekao je Balaban.

Gost programa Radio Srpca: Lela Bakić i Nedim Okić, dobitnici Svetosavskih nagrada

U Banjaluci je prošlog vikenda  održana manifestacija “Naši učitelji” na kojoj su uručene Svetosavske nagrade za 40 istaknutih vaspitača, nastavnika osnovnih i srednjih škola, stručnih saradnika i bibliotekara u Republici Srpskoj.

Među dobitnicima nagrada su i tri prosvjetna radnika iz škola sa područja opštine Srbac.

Iz Osnovne škole ,,Jovan Jovanović Zmaj” Srbac nagrađeni su Nada Milovanović, nastavnica srpskog jezika i književnosti i Nedim Okić, nastavnik matematike.

Iz Centra srednjih škola ,,Patar Kočić” Srbac nagrađena je Lela Bakić, profesorica ekonomske grupe predmeta.

U studiju Radio Srpca ugostili smo profesoricu Lelu Bakić i nastavnika Nedima Okića sa kojima smo razgovarali o nagradama koje su dobili, o njihovom radu u prosvjeti,  o uspjesima učenika sa područja opštine Srbac, ali i o nekim drugim zanimljivim temama iz oblasti vaspitanja i obrazovanja.

O dobijenoj nagradi, profesorica Lela Bakić kaže da joj mnogo znači, pogotovo zbog toga što u prosvjeti radi već 38 godina, uskoro će u penziju, tako da ističe da ova nagrada na neki način predstavlja krunu njenog dosadašnjeg rada.

,,Ja sam na zalasku karijere, tako da bi ova nagrada mogla biti kao nekakva kruna mog rada u prosvjeti. Drago mi je što sam prvi profesor u našoj školi koji je na ovakav način nagrađen, a ujedno sam i prvi profesor iz Republičkog aktiva profesora ekonomske grupe predmeta, tako da to za mene ima posebno značenje”, rekla je profesorica Bakić.

Nastavnik Nedim Okić nema toliko radnog iskustva kao profesorica Bakić, ali je pokazao da po uspjehu može da parira i starijim kolegama, dok je mlađima pokazao da iskustvo nije presudno da budu među najboljima.

,,Slučajno sam negdje pročitao da je izašao konkurs, ali nisam razmišljao da se prijavim. Pomoćnica direktorice škole Radana Pantelić je, takođe, bila upućena da je konkurs raspisan i ona mi se obratila sa idejom da se prijavim. Bilo je potrebno prikupiti brojne podatke i ispuniti razne  formulare, tako joj izražavam veliku zahvalnost, jer da sam morao sam sve to raditi, sigurno bih odustao. Nagrada mi mnogo znači, pogotovo zato što je u ovom momentu nisam očekivao. Prezadovoljan sam i za mene predstavlja veliku satisfakciju”, kaže nastavnik Okić.

Osim o dobijenim nagradam, razgovarali smo i o njihovim počecima rada u prosvjeti.

Profesorica Lela Bakić je diplomirani ekonomista. Za rad u nastavi kaže da ju je privlačio još u ranom djetinjstvu, a svoje snove o radu u učionici ispunila je po završetku studija, a tokom cijelog školovanja je bila odličan učenik.

,,Fakultet sam završila 1983.godine, a od 1984.godine sam zaposlena u srbačkoj srednjoj školi, tako da je to bilo moje prvo i jedino radno mjesto. Tokom svih ovih godina predavala sam razne predmete vezano za ekonomsku struku, a 1989.godine bila sam u prvoj generaciji koja je završila specijalističke studije iz informatike i računarstva i tada su u našoj školi uvedeni ti predmeti, kao i posebni smjerovi  te vrste obrazovanja.  Od 2000.godine predajem ekonomske stručne predmete”, kaže profesorica Bakić.

Nastavnik Nedim Okić je rodom iz Srebrenika. Studirao je Pirodno-matematički fakultet u Tuzli, gdje je diplomirao, a po završetku studija se zaposlio u Srpcu.

,,U Srbac sam došao 2013.godine. Tada sam mislio da ću ovdje ostati nekoliko mjeseci dok ne nađem stalno zaposlenje, a ovdje sam već 10 godina. Prije zaposlenja u Srpcu, u svom kraju sam kao apsolvent radio u osnovnoj i srednjoj školi, ali najviše radnog staža imam ovdje”, kaže nastavnik Okić i dodaje da je matematiku upisao, jer je želio imati završen fakultet, a kao srednjoškolac je planirao da bude profesionalni fudbaler.

,,Godinama sam se bavio fudbalom i želio sam da to bude moj poziv. Fakultet sam upisao da bih imao neku sigurnost ukoliko moja sportska karijera ne bude išla planiranim tokom. Kao apsolvent sam pomalo počeo raditi i to je uticalo na moje opredjeljenje. Lijepo mi je da radim sa djecom, lijepo mi je u Srpcu, tako da se sve nekako posložilo”, dodaje Okić.

Zahvaljujući svom talentu i radu, ali radu i trudu prosvjetnih radnika, brojni srbački učenici su pokazali zavidno znanje na raznim takmičenjima i ostvarili zapažene uspjehe.

,,Od 2013.godine održavaju se takmičenja iz knjigovodstva i monetarne ekonomije. Na početku su se ti predmeti izučavali kao izborni, a od 2015.su obavezni, tako da od te godine imamo učenike koji su pobjednici na takmičenjima ili su osvojili drugo mjesto. Ovom prilikom moram da ih pomenem, jer oni to zaslužuju, a to su: Slavoljub Stanišić, Suzana Aleksić, Adriana Đukić, Danka Kusić, Edvina Kolarić (2.mjesto), Nataša Savić, Branislav Zrnić i Slobodam Barašin (3.mjesto). Zbog virusa korona dvije godine nisu bila održavana takmičenja, ali čim su ponovo počela da se održavaju, naši učenici su se opet svrstali među najbolje. To su zaista bili vrijedni učenici sa kojima je bilo zadovoljstvo raditi”, kaže profesorica Bakić i dodaje da je veoma važno kod djece prepoznati talenat, zainteresovanost i takmičarski duh i pomoći im da svoje sklonosti  prema nekom nastavnom predmetu pretoče u što bolje rezultate.

Uspjehom se ističu i mladi matematičari iz Osnovne škole ,,Jovan Jovanović Zmaj Srbac”, a o rezultatima jednog od njih, Stefana Maltića, nedavno smo pisali. Stefan je oborio rekord u istoriji postojanjana kampa za talentovane matimatičare koji je održan u Sarajevu, gdje je, osvojivši maksimalan broj bodova na sva četiri testa, stekao pravo na prelazak na viši nivo obrazovanja u Školi za napredne matematičare.

Njegov nastavnik Nedim kaže da je Stefan ogroman potencijal i dodaje da je srbačka škola i ranije imale odlične metematičare.

,,Potrefilo se da je Stefan u odjeljenju kojem ja predajem i zadovoljstvo mi je raditi s njim. Imali smo pauzu u radu tokom trajanja pandemije virusa korona, ali smo to uspjeli nadoknaditi. On je zaista veliki potencijal i siguran sam da će moći ući u reprezentaciju BiH za matematičku olimpijadu kada mu starosna dob to bude dozvoljavala. Osim njega, pomenuću njegovu sestru Jelenu koja je isto bila odličan matematičar, Živojina Suvajca, Sonju Stojčević, Tinu Vrhovac.Bilo je tu još učenika koji su mogli ostvariti odličan uspjeh, ali nisu bili zainteresovani za takmičenja”, kaže Okić i dodaje da je veoma važno da, pored nastavnika, roditelji prepoznaju sklonosti svoje djece za neki od nastavnih predmeta i da ih dodatno motivišu i usmjeravaju, jer, iako postoji talenat, potrebni su trud i rad.

Kada su u pitanju prosvjetni radnici, profesorica Bakić kaže da je potrebno da budući radnici u prosvjete vole svoj posao.

,,Za posao prosvjetnog radnika mislim da su najvažniji ljubav i strpljenje, kao i za svaki drugi posao koji radimo i u kojem želimo dobre rezltate. Ovdje je to specifično, jer radimo sa djecom raznih uzrasta koji su u periodu razvoja, tako da moramo imati razumijevanja za sve faze kroz koje prolaze. Pred njima su brojne važne odluke, sazrijevanje i mnogo toga, tako da je važno da smo tu za njih. Dok sam bila mlađa, teško sam mogla shvatiti da učenik nešto ne zna, ali sticanjem radnog iskustva i prolaženjem kroz odrastanje moje djece, shvatila sam da im u školi treba mnogo više od samih lekcija iz školskih udžbenika, tako da mogu reći da mi od njih učimo i oni od nas”, kaže profesorica Bakić i dodaje da je od svojih učenika doživjela brojne lijepe gestove koji će joj dugo ostati u sjećanju.

Nastavnik Okić kaže da mu je veoma drago što u proteklih 10 godina radnog staža nije imao nikakvih problema sa učenicima i njihovim roditeljima i da je sa učenicima ostvario poseban odnos koji se bazira na uzajamnom poštovanju i razumijevanju.

,,Veoma je važno da među nastavnicima i učenicima postoji poštovanje i da djeca shvate da ne treba da uče samo da bi dobili ocjenu, nego da uče zato što će im to znanje trebati u daljem životu i obrazovanju, a ono što propuste poslije će teže nadoknaditi. Matematika je predmet koji mora da se vježba i što djeca to prije shvate, brže će doći do dobrih rezltata”, kaže nastavnik Nedim i dodaje da posao u prosvjeti najbolji za ljude koji su spremni da se zadovolje malim stavrima, sitnicama koje, u stvari, i čine život.

Škola mora da bude ustanova koja će od djece formirati jednu cjelovitu ličnost, a ne ustanova u koju je učenik došao samo da bi stekao neko osnovno znanje, kaže profesorica Bakić za kraj razgovora.

Nastavnik Okić poručuje  djeci da uče zbog sebe, zbog svoje bolje budućnosti, a ne zbog ocjene i da uzore ne traže na mjestima gdje se put do uspjeha prikazuje kao nešto što dolazi tek tako olako, već da na vrijeme shvate da svakom uspjehu prethode trud i rad.

Nastavnica Nada Milovanović iz odeđenih razloga nije prisustvovala snimanju naše emisije.