Vijesti

Srpska pravoslavna crkva sutra će obilježiti praznik Preobraženja Gospodnjeg, koji je posvećen sjećanju na događaj Hristovog preobraženja na gori Tavor, kada on najavljuje svoje stradanje i slavu.

Prema Jevanđeljima, Isus je treće svoje zemaljske godine propovijedi na Tavor poveo svoje učenike Petra, Jakova i Jovana i pred njima se pojavio preobražen „sa licem sjajnim kao sunce i haljinama svijetlim kao snijeg“.

Preobraženje Gospodnje je u pravoslavlju poznato i kao ljetnje Bogojavljenje, jer su se i tada, kako piše u Jevanđelju, otvorila nebesa i začuo glas Boga Oca: „Ovo je Sin moj ljubazni, njega poslušajte“.

Na ikonama Preobraženja, koje se nalaze na svakom ikonostasu pravoslavnih hramova, slika se Gospod Isus Hristos na Gori okružen svjetlošću, sa Ilijom, Mojsijem i trojicom apostola koji uplašeni leže na zemlji.Preobraženje pada uvijek u vrijeme Gospojinskog posta, pa su zato posne i pravoslavne trpeze.

U velikom broju pravoslavnih hramova iznosi se i blagosilja novi rod grožđa, koje se prema pravoslavnom srpskom običaju, prvi put jede na ovaj praznik.U narodu se smatra da je Preobraženje dan kada se posljednji put kupa u rijekama, jer se za ovaj praznik vezuje i smjena godišnjih doba.

Postoji vjerovanje da se o ovom prazniku cjelokupna priroda preobražava pa se kaže: “preobražava se i voda i gora”.

U vremenu kada se sve više toga proizvodi brzo, mašinski i po istom kalupu Gordana Mitraković Đaković iz Srpca ostaje vjerna onome što nastaje polako, iglom, koncem, strpljenjem i ljubavlju.

Njene vješte ruke stvaraju narodne nošnje, vezu, šiju, heklaju i pletu, a bavi se i izradom ukrasnih svijeća.Po struci je tekstilac, a potiče iz porodice u kojoj su se majka i baka bavile rukotvorinama i na nju prenijele svoje znanje.

Vremenom se i u njoj rodila želja da nastavi tradiciju svojih predaka. Sjećanje je vraća u rodne Bajince, gdje je njena baka izrađivala tradicionalne odjevne predmete. Među njima je bila i bošča, marama koja je označavala udatu ženu.

“Bošča se izrađivala od bijelog i crvenog platna. Rubovi su bili crveni, a nadglavlje bijelo. Žene su je nosile i na kopanju, jer je bijela boja odbijala sunce. Imala je mali krstački vez koji je označavao trobojku”, kaže Gordana.

Od bake je naslijedila i staru Singericu, koja joj danas nije samo mašina za šivenje već porodični amanet.

“Moja baka je pravila prsluke od pliša, sve ručno, sa iglom, dok nije dobila prvu Singericu od svog brata. Potom ju je dala mojoj majci, a ja sam je naslijedila”, ponosno ističe Gordana.

Nošnje izrađuje prema starim zapisima i knjigama etnologa. Radi modele iz raznih krajeva, ali posebno nošnje sa Lijevča polja. Najveći dio posla je ručni, a jedan bogato izvezen prsluk zahtijeva i dvadesetak sati rada.

“Najviše volim da radim uveče, kada se sve smiri. Taj mir unesem u platno. Ako nešto nije pravilno, u stanju sam pet puta da oparam dok ne bude kako treba. To je iskrena ljubav prenesena na platno”, navodi ona.

Veliki problem su, kaže, materijali. Nekada se platno ručno tkalo od lana i konoplje, dok se danas teško pronalazi originalna tkanina.

“Kada mi sestra iz Zagreba pronađe na pijaci staro laneno platno i donese mi ga, ja sam presrećna. Toga više gotovo nema. Sve je otišlo u sintetiku. Bez dobrog tkanja nema dobre nošnje. Često odem u Novi Sad u kako bih nabavila kvalitetan materijal”, kaže Gordana, koja je nedavno počela izrađivati i šajkače, kao dio srpskog nacionalnog identiteta.

Njene nošnje danas putuju van Srpca, stigle su u Rusiju, a posebno pamti mladića iz Prnjavora koji je nošnju naručio za sina koji živi u Africi.

“Imao je zakazan let i tri noći nisam spavala da bih ga ispoštovala i da bi mogao ponijeti nošnju. Kada je došao po nju, oduševio se i plakao. Rekao je: “Nisam vjerovao da ćete prihvatiti narudžbu i da će ovako lijepo izgledati.” Poslije mi je poslao slike djeteta u nošnji. U školi su imali priredbu gdje djeca oblače odjeću kraja iz kojeg potiču. Meni je bila velika čast što to dijete nosi moju nošnju s ljubavlju”, priznaje Gordana.

Posebnu uspomenu čuva i na jednu svadbu u Gradišci, gdje su se mladić i djevojka vjenčali u njenim nošnjama. Sve češće joj se obraćaju i mlade majke koje žele tradicionalne haljinice za krštenja za svoje kćerke.

“Svaka haljina koju napravim je unikatna, po mjeri. Sa majkama dogovorim motive, da li klasiku, cvjetne detalje ili srca. Radila sam haljinicu i za svoju unuku, sa datumom njenog krštenja. Sveštenik u Njemačkoj bio je oduševljen i rekao da je nešto posebno”, kaže Gordana.

Važan dio njenog rada je i prenošenje znanja. Kroz Udruženje žena Srbac, čiji je dugogodišnji član, organizuje radionice na kojima se uči vez.

“Želim da prenesem mladima znanje o izradi nošnje jer nije nikakva vrijednost ako nema neko da zapamti. Nedavno smo u udruženju izvezle stolnjak od materijala i konca koje je jedna žena donijela od svoje majke. Sada taj stolnjak nosimo kada predstavljamo udruženje. Važno mi je da njena kćerka zna da život njene majke nije otišao u zaborav”, ističe ona.

Gordanu posebno raduje što se mladi ponovo interesuju za tradiciju. Djevojke iz Banjaluke koje rade ketering za svadbe naručivale su od nje prsluke i pregače sa narodnim vezom, kako bi i njihova odjeća bila dio tradicionalnog ambijenta. I sama je godinama igrala folklor i nosila narodne nošnje, sve dok je povreda koljena nije udaljila od igre. Ipak, kada se okupe žene iz udruženja, ponekad ponovo zaigra.

“Kada vidim da se neko obukao u moju nošnju, ponosna sam. Znam da moj rad nije uzaludan, nego da se ponovo vraćamo odakle smo krenuli. Meni je najveća nagrada kada moj rad ode u svijet i predstavi mene, udruženje i našu tradiciju. Zato ću tome naučiti i svoje unuke. Dok god postoji neko ko će vesti i nositi nošnju, naše nasljeđe živi”, zaključuje Gordana.

Posebno pamti priču o dječaku iz Pala čije sestre su igrale u kulturno-umjetničkom društvu, ali on nije. Jednom prilikom su mu u kući obukli neki veliki prsluk, a on je rekao da želi svoju nošnju. Tada je njegova baka saznala za Gordanu preko interneta i odlučila da unuku ispuni želju.

“Kada je nošnja stigla, tri dana je nije skidao. Čekali su da zaspi pa mu je skinu, a on se ujutro ljutio i govorio: “Zašto ste mi skidali, ovo mi je teta Goga radila.” Sada je porastao i treba mu nova, ali on kaže da neće dati ovu, dok mu ne pošaljem drugu”, kroz smijeh se prisjeća Gordana.

Izvor: Glas Srpske

Policija će širom Republike Srpske od početka nove školske godine pojačano kontrolisati saobraćaj u blizini škola u okviru akcije “Zaštitimo djecu u saobraćaju”, a posebna pažnja biće usmjerena na brzinu vozila, nepropisno parkiranje i bezbjednost pješaka.

Policajci će do kraja avgusta obići škole kako bi utvrdili eventualne probleme i predložili najbezbjednije trase kretanja učenika, te o uočenom stanju razgovarati sa predstavnicima nadležnih institucija i odgovornim licima u školama, od kojih će biti zatraženo da preduzmu dodatne mjere za bezbjedan početak školske godine, saopšteno je iz Ministarstva unutrašnjih poslova /MUP/ Republike Srpske.

Tokom septembra policija će pojačati prisustvo u urbanim zonama i u blizini školskih objekata, a policajci će regulisati saobraćaj i pomagati najmlađim učesnicima prilikom prelaska ulice. Iz MUP-a su naveli da će posebno biti kontrolisano nepropisno parkiranje u zonama škola, na površinama namijenjenim za kretanje pješaka, autobuskim stajalištima, te u zonama pješačkih prelaza.

“Policija će sankcionisati i prekršaje u odnosu vozač–pješak, kao i nepropisno kretanje biciklista i vozača lakih električnih vozila po površinama namijenjenim pješacima. U blizini škola brzina vozila biće kontrolisana upotrebom radarskih sistema”, naveli su iz MUP-a Republike Srpske.

Pojačana kontrola obuhvatiće i vozila za organizovani prevoz djece, a vozila za koja se posumnja da su tehnički neispravna – biće upućivana na vanredni tehnički pregled. Osim kontrola, policijski službenici će u prvoj polovini septembra održati predavanja za učenike o bezbjednom i pravilnom učestvovanju pješaka i biciklista u saobraćaju.

Iz MUP-a Republike Srpske su apelovali na sve učesnike u saobraćaju, a posebno na vozače, da budu dodatno oprezni i prilagode brzinu uslovima na putu, naročito na saobraćajnicama kojima se kreću učenici i u blizini škola.

Izvor: RTRS

Tradicionalno 44. po redu druženje mještana Nožičkog i Starog Martinca, koji su okupljeni u Udruženje građana „Novi asfalt“, ove godine će biti održano u subotu, 22. avgusta, sa početkom u 18 časova na igralištu u Starom Martincu.

Domaćin manifestacije će biti Bojan Кojić.

Кotizacija za učešće iznosi 30 КM, a biće obezbijeđena večera, majice sa obilježjem manifestacije i muzika uživo.

Dodatne informacije se mogu dobiti na broj telefona: 065/237-626 (Bojan).

Druženja članova Novog asfalta održavaju se od 1982. godine, a jedino 2020. godine nije održano zbog nepovoljne epidemiološke situacije.

Okupljanja mještana Nožičkog i Starog Martinca započela su nakon izgradnje asfaltnog puta koji je povezao mještane dva sela. Tom prilikom osnovano je udruženje „Novi asfalt”, a Statutom je regulisano da se svake godine parne godine susreti organizuju u Starom Martincu, a neparne u Nožičkom.

Inicijativu za osnivanje udruženja su dali Mile Кojić, Ljubiša Zvonar, Ratko i Mirko Кojić, Stevo Babić, Velimir Stamenić i drugi entuzijasti.

Druženje je specifično po tome što okuplja mještane koji žive i rade u selu, ali i brojne mještane iz dijaspore. 

Ekipa Radio-televizije Republike Srpske danas je u Srpcu snimala emisiju iz informativno-zabavnog serijala „Srpska uzduž i poprijeko“, koja će biti emitovana u subotu, 29. avgusta, od 10 do 12 časova.

Kroz razgovore, reportaže i priče sa terena, gledaoci će imati priliku da upoznaju Srbac, njegove ljude, potencijale, uspjehe i svakodnevni život.

U emisiji će biti predstavljeni najvažniji infrastrukturni projekti i razvojni planovi opštine, privredni i turistički potencijali, kao i projekti iz oblasti kulture. Biće riječi i o sportu, vjerskom životu, tradiciji i običajima ovog kraja.Kroz autentične priče sa terena biće predstavljeni ljudi i mjesta koji Srbac čine prepoznatljivim i posebnim.

Muzički gost emisije biće poznata pjevačica Maja Marijana, koja će svojim nastupom upotpuniti program.

Turističke vaučere u vrijednosti od 100 КM, u skladu sa uredbom Vlade Republike Srpske, građani će ove godine moći da koriste od 7. septembra do 30. novembra, saopšteno je iz Ministarstva trgovine i turizma Srpske.

Vrijednost vaučera predstavlja iznos sredstava koje korisnik vaučera može jedanput u toku 2026. godine koristiti za plaćanje usluge smještaja, bez obzira na vrijednost izvršene usluge, navedeno je iz Ministarstva.

Uredbom je propisano da korisnik vaučera može biti svaki punoljetni građanin Srpske, kao i građanin sa prebivalištem u Brčkom koji posjeduje državljanstvo Srpske.

Vaučer se može iskoristiti za plaćanje troškova u minimalnom trajanju od dva noćenja zaredom u korist jednog korisnika vaučera u jednoj smještajnoj jedinici, ili u minimalnom trajanju od tri noćenja zaredom u korist dva korisnika u jednoj smještajnoj jedinici.

Кorisnik vaučera može koristiti vaučer samo radi plaćanja usluga smještaja koje podrazumijevaju noćenje sa doručkom kod ugostitelja u ugostiteljskom objektu koji se nalazi van mjesta prebivališta korisnika vaučera, bez subvencije ostalih troškova ishrane i pića ili drugih fakultativnih usluga.

Nakon stupanja na snagu ove uredbe, Ministarstvo će raspisati javni poziv za učešće u postupku dodjele turističkih vaučera, na koji pravo učešća imaju ugostitelji i turističke agencije uz ispunjavanje uslova propisanih zakonom i uredbom.

Evidencija ugostitelja i turističkih agencija koji budu učestvovali u postupku dodjele turističkih vaučera biće objavljena i javno dostupna na internet stranici Ministarstva.

Vlada Republike Srpske je na sjednici ove sedmice donijela uredbu o dodjeli turističkih vaučera kojom je propisan način dodjele turističkih vaučera za subvencionisano korištenje usluga u ugostiteljskim objektima za smještaj.

Izvor: RTRS

Opštinska izborna komisija Srbac organizovala je žrijebanje političkih subjekata za dodjelu mjesta u biračkim odborima za Opšte izbore u BiH 2026. godine.

Žrijebanje je održano u sali za sastanke Opštinske uprave Srbac, a postupkom je rukovodila Opštinska izborna komisija u sastavu predsjednika Duška Mitrića i članova Srđana Brkića i Branimira Dabića.

Od ukupno 16 prijavljenih političkih subjekata sa područja izborne jedinice 012B Srbac, žrijebanju su prisustvovali predstavnici pet političkih subjekata, kao i predstavnici medija. Cijeli postupak žrijebanja sniman je audio-video zapisom.

Predsjednik OIK Srbac Duško Mitrić istakao je da je postupak proveden u skladu sa Izbornim zakonom BiH i Pravilnikom o postupku imenovanja i razrješenja predsjednika i članova biračkih odbora u BiH.

„Za Opšte izbore 2026. godine u našoj izbornoj jedinici prijavljeno je 16 političkih subjekata. Imamo 33 redovna biračka mjesta i, prema podacima od jučerašnjeg dana, 17.298 građana opštine Srbac sa pravom glasa. Od 33 biračka mjesta, na 25 će biti po četiri člana i četiri zamjenika, dok će na osam biračkih mjesta biti po dva člana i dva zamjenika, što ukupno iznosi 232 člana i zamjenika biračkih odbora“, rekao je Mitrić.

Predsjednike i zamjenike predsjednika biračkih odbora imenovaće Centralna izborna komisija BiH, a biće imenovana ukupno 33 predsjednika i isto toliko njihovih zamjenika.

Jedna od novina na predstojećim izborima biće uvođenje novih izbornih tehnologija, odnosno uređaja za autentifikaciju birača i skenera glasačkih listića. Kada je riječ o samom postupku glasanja, on u osnovi ostaje isti.

Na Opštim izborima građani će glasati za četiri nivoa vlasti – predsjednika i potpredsjednike Republike Srpske, člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, Narodnu skupštinu Republike Srpske i Parlamentarnu skupštinu BiH.

Iz OIK Srbac podsjećaju da će, prema novim pravilima, kod glasanja za pojedinačne kandidate birači označavati kružić ispred imena i prezimena kandidata, dok će se kod otvorenih lista za Narodnu skupštinu Republike Srpske i Parlamentarnu skupštinu BiH prvo birati politički subjekt, a zatim kandidati unutar te liste. Birač će moći označiti najviše tri kandidata.

„OIK Srbac će do 20. avgusta sačekati prijedloge političkih subjekata za članove i zamjenike članova biračkih odbora, nakon čega će izvršiti njihovo imenovanje u skladu sa utvrđenim redoslijedom izbornih aktivnosti.

U narednom periodu biće organizovane i aktivnosti u vezi sa glasanjem putem mobilnih timova. Birači koji zbog zdravstvenih ili drugih opravdanih razloga nisu u mogućnosti da dođu na biračko mjesto biće pozvani da se prijave kako bi bili uvršteni na spisak za glasanje putem mobilnog tima, koji će na dan izbora obilaziti njihove kućne adrese“, rekao je Mitrić.

Kratki autorski film „Pismo majci“, koji su u školskim uslovima snimili učenici Centra srednjih škola „Petar Kočić“ iz Srpca, stigao je do Filadelfije, gdje je nedavno prikazan u okviru konferencije posvećene 170. godišnjici rođenja Nikole Tesle.

Film su osmislili i realizovali Ognjen Miljević, Filip Lazić, Milica Vujičić, Vladan Grgec, Stefan Stanić, Sara Stanić i Miloš Dragomirovi, a njihov rad prethodno je osvojio prvu nagradu na konkursu u Republici Srpskoj.

Zahvaljujući podršci Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“ u Njemačkoj, film je dobio priliku da bude predstavljen i publici u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su ga u Filadelfiji predstavili Ognjen Miljević i Filip Lazić.

Ideja za film nastala je iz Teslinog pisma majci, koje je posebno inspirisalo Miljevića.

„Ideja u suštini potiče iz mog sjećanja na Teslino pismo koje sam pročitao prije nekoliko godina. Njegove rečenice su mi ostale veoma upečatljive i kada smo dobili poziv za ovaj film, znao sam da će se sve u suštini vrtjeti oko toga. Htjeli smo da prikažemo Teslu kao čovjeka, kao i sve nas ostale“, naveo je Miljević.

Za razliku od klasičnih priča o Teslinom životu i naučnom radu, mladi autori željeli su da prikažu njegovu ljudsku stranu, njegove emocije, padove i ponovne pokušaje da ostvari svoje ciljeve.

„Htjeli smo da prikažemo Teslu kao ljudsko biće. Iako je bio velikan, mnogi velikani u istoriji prikazani su samo kao velikani. Međutim, i oni su ljudi kao i svi mi“, zaključio je Miljević.

Film traje svega tri minuta, ali je njegovo stvaranje trajalo oko sedam dana, od pisanja scenarija i osmišljavanja likova do samog snimanja, koje je trajalo četiri dana.

„Oko 90 odsto snimanja bila je improvizacija. Kada sam napisao tekst i scenario, imao sam određenu viziju, međutim, sa opremom koja nam je bila dostupna nije sve moglo da bude ostvareno baš onako kako smo zamislili“, ispričao je Miljević.

Mladi autori su se, osim sa ograničenom opremom, susretali i sa drugim izazovima, među kojima su bili vremenski uslovi, rasvjeta i izbor lokacija.

Jedna scena, koja se u filmu pojavljuje svega nekoliko sekundi, zahtijevala je čitav dan snimanja, dok su pojedine scene ponavljane i po 19 puta.

Poseban izazov predstavljalo je i to što su svi dijalozi u filmu na engleskom jeziku. Mladi glumci, međutim, nisu imali većih problema, jer su, kako su naveli, i ranije u slobodno vrijeme razgovarali na engleskom jeziku.

Glavnog junaka Nikolu Teslu igrao je Filip Lazić, koji je istakao da mu je bila velika čast da tumači jednu od najvećih ličnosti u istoriji.

„Jako je teško razumjeti koliko je zapravo izazovno staviti se u ulogu takvog velikana i za samo tri minuta prenijeti ključne emocije iz Teslinog života. To je veliki izazov, pogotovo za nas koji smo početnici“, rekao je Lazić.

U filmu se pojavljuju i istorijske ličnosti poput Tomasa Edisona, Džej Pi Morgana i Marka Tvena, dok Sara Stanić tumači Teslinu majku Georginu.

Mladi autori naglašavaju da je u čitavom procesu važnu podršku pružila profesorica Novka Savić, koja im je, kako kažu, dala slobodu da realizuju vlastitu viziju.

Posebno priznanje za njihov trud stiglo je u Filadelfiji, gdje je film dobio priznanje Tesline naučne fondacije.

„To, u suštini, nama znači sve. Dobiti neku vrstu potvrde nakon tolikog truda najbitnije je za svakoga ko se bavi ovakvim stvarima. Uvijek je važno da vas neko uoči, prepozna vaš trud i da ga nagradi“, poručio je Miljević.

Za dvojicu učenika koji su otputovali u Ameriku, boravak u Filadelfiji bio je i prilika da upoznaju drugačiju kulturu, ali i da obiđu Njujork i Vašington.

Lazić kaže da mu je posebno značilo to što je imao priliku da uživo vidi mjesta koja je ranije poznavao samo sa televizije i interneta.

„Stvari koje smo tamo vidjeli ne mogu se razumjeti dok se ne dožive. Mogu ja nekome pričati o tome satima, ali on ne može imati isti osjećaj dok to sam ne doživi“, rekao je Lazić.

Miljević je posebno izdvojio posjetu Njujorku i Vašingtonu, navodeći da je za njega to predstavljalo veliki kulturni šok i iskustvo koje će dugo pamtiti.

Iskustvo rada na filmu i putovanja u Ameriku uticalo je i na planove mladih autora.

Lazić kaže da mu je rad na filmu dao dodatno samopouzdanje da se možda oproba i u glumi, dok je Miljević, koji je ranije razmišljao o studiranju glume, nakon rada na filmu odlučio da se usmjeri ka režiji. On planira da studira režiju u Njemačkoj, a trenutno uči jezik i priprema se za nastavak školovanja.

Sara Stanić je odlučila da upiše biologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu, dok Miloš Dragomirović glumu za sada posmatra prvenstveno kao hobi, ali ne isključuje mogućnost da joj se u budućnosti ozbiljnije posveti.

Mladi autori poručuju vršnjacima iz manjih sredina da ne odustaju od svojih talenata i ideja, čak i kada nemaju dovoljno samopouzdanja ili podrške.

Ističu da je za uspjeh najvažnije pomjerati sopstvene granice i vjerovati u talenat koji čovjek posjeduje, te dodaju da je jedna od glavnih pouka njihovog rada na filmu – da bi se stvorio plamen, dovoljna je samo jedna varnica.

Film “Pismo majci” biće projektovan krajem avgusta i u Srpcu, a detaljnije o tome ćemo sve sugrađane obavijestiti uskoro.

Opširniji razgovor sa ovim mladim, talentovanim Srpčanima možete poslušati u emisiji “Gost porgrama Radio Srpca”, koja će se emitovati sutra, 15. avgusta, od 10 časova na talasima našeg radija ili putem internet stranice radiosrbac.com!

Pripadnici Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Srbac u prvih 13 dana avgusta intervenisali su 15 puta na gašenju požara.

Kako nas je informisao starješina TVJ Srbac Milorad Lepir, od ukupnog broja intervencija, 10 se odnosilo na požare niskog rastinja i strnjišta, dvije intervencije bile su zbog šumskih požara, dok je zabilježena i jedna tehnička intervencija.

U utorak, 11. avgusta, registrovana su dva požara u Nožičkom, gdje su gorjeli nisko rastinje i šljivik u privatnom vlasništvu.

U srijedu 12. avgusta oko 20 časova, izbio je požar u Lepenici, na nepristupačnom terenu Motajice, a potom i u Gornjim Srđevićima, gdje je gorjela šuma u privatnom vlasništvu.Ovi požari su još aktivni, a u gašenju su vatrogascima pomoć pružili i radnici Šumske uprave Srbac.

Vatrogasci su čak tri puta intervenisali na gašenju požara krčevine kod igrališta FK „Sloga“ Srbac. Iako su požar lokalizovali, nepoznato lice je ponovo palilo granje, čime je dolazilo do ponovne aktivacije požarišta.

Iz Teritorijalne vatrogasno-spasilačke jedinice Srbac apeluju na građane da, zbog visokih temperatura i mogućnosti širenja vatre usljed vjetra, ne spaljuju ostatke krčevina i drugog biljnog materijala.

Apeluje se na građane da budu maksimalno oprezni i odgovorni kako bi se spriječili novi požari i ugrožavanje ljudi, imovine i prirode.