Vijesti

Danas je u 75. godini života preminuo dr Predrag Dragosavljević.

Dragosavljević je rođen 1952. godine u Srpcu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju.

Fakultet fizičkog vaspitanja završio je u Beogradu, magistrirao u Novom Sadu, a doktorirao u Istočnom Sarajevu. Kao profesor fizičkog vaspitanja radio je u srednjoj školi u Srpcu. Obavljao je funkciju direktora srednje škole i zamjenika načelnika opštine Srbac.

Od 2004. godine radio je na Fakultetu fizičkog vaspitanja i sporta Univerziteta u Banjoj Luci. Bio je profesor na užoj naučnoj oblasti Kineziološka rekreacija i kineziterapija i šef je katedre za Rekreaciju.

Autor je i koautor preko 30 radova, koji su prezentovani na naučnim i stručnim skupovima i kongresima, kao i u časopisima međunarodnog i nacionalnog značaja. Autor je dva udžbenika i koautor jedne monografije. Mentor je preko za 40 diplomskih radova, dva magistarska rada i jedne doktorske disertacije.

U dva mandata bio je prodekan na Fakultetu fizičkog vaspitanja i sporta i član Senata Univerziteta u Banjoj Luci.

Sahrana će biti obavljena u nedjelju, 23. avgusta, u 13 časova na Gradskom groblju u Srpcu.

Predrag je iza sebe ostavio suprugu Stelu, sinove Slavka i Dražena, kćerku Kristinu i unučad.

U cilju smanjenja gubitaka u vodovodnom sistemu, obezbjeđivanja stabilnijeg vodosnabdijevanja i povećanja količina vode za naselja Crnaja, Nožičko, Martinac i dio naselja Brezovljani, Komunalno preduzeće „Vodovod“ Srbac započelo je realizaciju projekta „Rekonstrukcija distributivnog cjevovoda Crnaja–Nožičko“.

Rekonstrukcija je planirana u ukupnoj dužini od 4.678 metara i biće realizovana u dvije faze. U prvoj fazi predviđena je izgradnja novog PEHD cjevovoda DN 225 milimetara, u dužini od 1.500 metara, kroz industrijsku zonu Crnaja, izjavio je za Radio Srbac direktor srbačkog Vodovoda Dražen Stojković.

“Juče smo položili cijev ispod magistralnog puta u Crnaji. To smo uradili iz razloga što je u toku rekonstrukcija putnog pravca Srbac-Laktaši. Da ne bismo mi, nakon izgradnje, za nekih mjesec dana ponovo morali raditi intervencije i podbušivati put, iskoristili smo ovaj trenutak da provučemo cijev. Na taj način, kada bude završena rekonstrukcija puta, naš dio cjevovoda će biti završen”, pojasnio je Stojković.

Prema njegovim riječima, radi se o rekonstrukciji cjevovoda od Crnaje do Nožičkog, u dužini od nešto manje od pet kilometara. “Projekat se radi u dvije faze. Imamo 1.500 metara cjevovoda prečnika 225 mm, dok oko 3,5 kilometara čini cjevovod prečnika 180 mm. Ovim potezom prvenstveno poboljšavamo vodosnabdijevanje svih potrošača na ovom dijelu naše opštine. Postojeći cjevovod od Crnaje do naselja Nožičko je dosta star i kapaciteta je 160 mm. Ovim novim cjevovodom poboljšaćemo kvalitet vodosnabdijevanja, ali i kapacitete, prvenstveno zato što se u Crnaji šire proizvodni pogoni na području naše opštine”, zaključio je Stojković.

Kada je riječ o ukupnom vodosnabdijevanju građana naše opštine Stojković tvri da je za sada sve u redu.

“Dolazi do manjih kvarova u pojedinim naseljima i u određenim trenucima neka domaćinstva mogu ostati bez vode, pogotovo kada se desi neki kvar. Međutim, sama izvorišta su trenutno dobrog kapaciteta. Mi vodimo računa da sve kvarove otklonimo što je prije moguće, pogotovo one na većim profilima, gdje bi mnoga naselja mogla biti ugrožena ukoliko se ne bi pravovremeno otklonili. Možemo biti dosta zadovoljni kada je riječ o cijelom procesu vodosnabdijevanja tokom ovih ljetnih dana na području naše opštine”, izjavio je Stojković.

Predsjednik Skupštine opštine Srbac Dejan Dević zakazao je za četvrtak, 27. avgusta, 14. redovnu sjednicu Skupštine opštine.

Početak sjednice je u 10 časova, a na dnevnom redu će se naći deset tačaka.

Dnevni red:

1. Izvod iz zapisnika sa 13. sjednice SO-e Srbac,

2. Informacija o radu Policijske stanice Srbac za prvo polugodište 2026.godine,

3. Izvještaj o uspjehu i vladanju učenika na kraju drugog polugodišta školske 2025/2026. godine,

4. Prijedlog Programa korištenja sredstava za podsticaj zapošljavanja na području opštine Srbac za 2026. godinu,

5. Prijedlog Odluke o dopuni Odluke o uređenju prostora i građevinskom zemljištu,

6. Prijedlog Odluke o dodjeli javnih priznanja opštine Srbac za 2026.godinu,

7. Prijedlog Odluke o donošenju izmjene dijela „Regulacionog plana između ulica Mome Vidovića, Ljubovijske, Zdravka Čelara i 8. Marta u Srpcu“.

8. Prijedlog Rješenja o razrješenju Save Zrnića dužnosti člana Školskog odbora u Javnoj ustanovi Osnovna škola „Dositej Obradović“ Razboj LJ. ispred jedinice lokalne samouprave,

9. Prijedlog Rješenja o izboru jednog člana Školskog odbora u Javnoj ustanovi Osnovna škola „Dositej Obradović“ Razboj LJ. u ime jedinice lokalne samouprave,

10. Odbornička pitanja i odgovori na odbornička pitanja.

Direktan prenos sjednice moći ćete pratiti putem talasa Radio Srpca i intrenet stranice radiosrbac.com.

U manastiru Osovica, u subotu, 22. avgusta, sa početkom u 17.00 časova, biće služena Sveta tajna jeleosvećenja.

Sveta tajna jeleosvećenja vrši se nad onima koji su teže ili lakše bolesni, a sastoji se iz molitvi sveštenika i pomazivanja bolesnika osvećenim uljem, kroz koje djeluje Božija blagodat za ozdravljenje bolesnika, a bolest ovdje podrazumijeva oboljenje duše ili tijela.

Bratstvo manastira poziva vjernike da učestvuju u molitvenom sabranju.

U Gradskoj galeriji “Rajko Petković” u Srpcu, u nedjelju, 30. avgusta, biće održano posebno veče posvećeno viziji, inovacijama i nasljeđu Nikole Tesle.

Program pod nazivom „Tesla’s Vision Night“ organizuje Nevladina organizacija „Milenijum“, a posjetioci će imati priliku da kroz raznovrstan program upoznaju Teslinu viziju i razmišljanja o budućnosti, kao i način na koji njegovo nasljeđe i danas inspiriše nove generacije.

Veče će biti obogaćeno muzikom, uz izbor inspirativnih melodija, dok je predviđena i projekcija nagrađenog kratkog filma “Pismo majci” posvećenog Nikoli Tesli, koji su u školskim uslovima snimili učenici Centra srednjih škola „Petar Kočić“ iz Srpca: Ognjen Miljević, Filip Lazić, Milica Vujičić, Vladan Grgec, Stefan Stanić, Sara Stanić i Miloš Dragomirović.

Zahvaljujući podršci Srpskog prosvjetnog i kulturnog društva „Prosvjeta“ u Njemačkoj, film je dobio priliku da bude predstavljen publici u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje su ga u Filadelfiji, u okviru konferencije posvećene 170. godišnjici rođenja Nikole Tesle, predstavili Ognjen Miljević i Filip Lazić.

Poseban dio programa činiće utisci iz Amerike, kroz ekskluzivne doživljaje i iskustva sa putovanja tragom Teslinih ideja.

Na događaju će govoriti Sanela Vidović, predsjednica NVO „Milenijum“, arhimandrit Teofil, iguman manastira Osovica, prof. Mirjana Stojanović Trivanović, predsjednica Tesline naučne asocijacije Banjaluka, Željko Vujadinović, predsjednik Gradskog odbora SPKD „Prosvjeta“ Banjaluka, te Bogdana Brezovac, predsjednica SPKD „Prosvjeta“ Njemačka.

Organizatori poručuju da je cilj večeri da se kroz razgovor, umjetnost, film i iskustva dodatno približi značaj Teslinog stvaralaštva i njegove vizije budućnosti.

Događaj je planiran sa početkom u 19.30 časova, te se pozivaju svi sugrađani koji žele da kroz drugačiji i inspirativan program upoznaju Teslino nasljeđe.

U cilju smanjenja gubitaka u vodovodnom sistemu, obezbjeđivanja stabilnijeg vodosnabdijevanja i povećanja količina vode za naselja Crnaja, Nožičko, Martinac i dio naselja Brezovljani, Komunalno preduzeće „Vodovod“ Srbac započelo je realizaciju projekta „Rekonstrukcija distributivnog cjevovoda Crnaja-Nožičko“.

Rekonstrukcija je planirana u ukupnoj dužini od 4.678 metara i biće realizovana u dvije faze. U prvoj fazi predviđena je izgradnja novog PEHD cjevovoda DN 225 milimetara, u dužini od 1.500 metara, kroz industrijsku zonu Crnaja.

U okviru radova biće neophodno izvršiti prekop magistralnog puta M14.1, na dionici Derventa-Srbac-Gradiška, u naselju Crnaja, radi postavljanja zaštitne cijevi DN 300 milimetara kroz koju će biti instaliran novi cjevovod.

Zbog izvođenja ovih radova, u četvrtak, 20. avgusta 2026. godine, od 8 do 12 časova, doći će do privremenog prekida saobraćaja na ovoj dionici magistralnog puta.

Putnička motorna vozila i teretna vozila do 7,5 tona biće preusmjeravana na alternativni pravac Prijebljezi-Nožičko-Crnaja, koji će služiti kao obilaznica za vrijeme trajanja radova.

Za teretna motorna vozila preko 7,5 tona saobraćaj na ovoj dionici biće obustavljen, a vozačima se preporučuje da koriste alternativne pravce – regionalni put Srbac-Prnjavor i magistralni put Klašnice-Prnjavor.

Iz KP „Vodovod“ Srbac apeluju na sve učesnike u saobraćaju da poštuju postavljenu saobraćajnu signalizaciju i koriste predviđene alternativne pravce.

Realizacijom projekta očekuje se smanjenje gubitaka u vodovodnom sistemu i stabilnije vodosnabdijevanje naselja Crnaja, Nožičko, Martinac i dijela Brezovljana.

Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas obilježavaju Preobraženje Gospodnje, jedan od 12 velikih Hristovih praznika.

Povodom hramovne slave, u Hramu Preobraženja Gospodnjeg u parohiji staparskoj u Razboju Lijevče služena je svečana liturgija sa slavskim obredom. Svetu liturgiju služili su sveštenici Željko Sarić, Živko Ilić i Nenad Đurić.

Govoreći o značaju praznika, sveštenik Željko Sarić rekao je da Preobraženje nosi važnu poruku da čovjek treba da se mijenja nabolje – kroz vjeru, pokajanje, ljubav, praštanje i dobra djela.

“Svako od nas nosi neki svoj teret. Da li je to neki strah, zavist, ljubomora ili neki neispovijeđeni grijeh. Ovo je vrijeme kada mi treba to da promijenimo na bolje, da budemo, prije svega, bolji ljudi. Često mi želimo da mijenjamo ljude oko sebe i prostor oko sebe. Pa kažemo: ‘Kad bi se promijenio moj kolega, kad bi moja porodica bila bolja, kad bi moja okolina bila bolja, ili vlast, bilo bi i meni bolje.’ Treba prvo da krenemo od sebe, a onda, preobražavajući sebe, preobrazićemo i druge oko sebe“, poručio je Sarić.

On je istakao da je radost velika kada se obilježava hramovna slava, naglašavajući da hram ima mnogo dublji značaj od samog mjesta za molitvu.

Domaćin ovogodišnjeg praznika bio je Nebojša Drinić, koji vodi porijeklo iz ovog mjesta. On je rekao da mu prilika da bude domaćin hramovne slave Preobraženja Gospodnjeg u Razboju Ljevčanskom predstavlja veliku čast.

„Prihvatio sam da budem domaćin današnje hramovne slave Preobraženja Gospodnjeg i imam više razloga za to. Jedan od razloga je što volim Srpsku pravoslavnu crkvu, jer je to još uvijek jedino mjesto koje nas okuplja i gdje smo svi tu jednaki. Druga stvar je što imamo najljepše običaje koje moramo baštiniti. Ako to ne zadržimo na našim ognjištima, neće nas biti”, poručio je Drinić.

Istakao je da je domaćin i zbog obaveze koja se prenosi od davnina.

“Ovdje je novi hram u Razboju, koji je osveštan 2004. godine. Preko puta je bio stari hram, uz Vrbas, koji je zbog plovnog područja bio ugrožen. Taj hram je naš predak Đurađ Drinić započeo nekada davno, 1890. i neke godine, tako da moji korijeni vuku iz Razboja. Ovdje ima mnogo Drinića, a moji preci su bili među začetnicima Srpske pravoslavne crkve na ovim prostorima. Naravno, imam obavezu da to nastavim i prenesem na svoju djecu, kao i na našu djecu koja žive ovdje“, rekao je Drinić.

Nakon liturgije i lomljenja slavskog kolača osveštano je grožđe, koje je podijeljeno vjernicima u znak zahvalnosti Bogu na plodovima koje daje zemlja.

Svečanoj liturgiji prisustvovao je i načelnik opštine Srbac Mlađan Dragosavljević, kao i veliki broj vjernika.

Prema narodnom predanju, na ovaj dan počinju da se preobražavaju i gora i voda, najavljujući skoru jesen. Preobraženje uvijek pada u vrijeme Gospojinskog posta, zbog čega je praznična trpeza posna, obogaćena ribom i vinom.

Foto: Dragan Đurđević

Načelnik opštine Mlađan Dragosavljević objavio je Javni poziv za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na novčane podsticaje u poljoprivredi za 2026. godinu, kojim je iz opštinskog budžeta za razvoj poljoprivrede planirano ukupno 140.000 KM.

Javnim pozivom obuhvaćene su sljedeće mjere:

– 30.000 KM za projekat dodjele plastenika sa dodatnom opremom putem sufinansiranja;

– do 12.000 KM za sufinansiranje nabavke novih poljoprivrednih priključnih mašina;

– do 10.000 KM za proizvedeni i prodani tovni materijal u govedarskoj proizvodnji;

– do 10.000 KM za subvencije po muznom grlu;

– do 5.000 KM za kalcifikaciju zemljišta;

– do 20.000 KM za subvencionisanje bračnih parova za kupovinu seoske kuće sa okućnicom;

– do 5.000 KM za uzgoj priplodnih ovaca;

– do 8.000 KM za proizvedeno i prodano povrće u zaštićenom prostoru, odnosno plastenicima;

– do 5.000 KM za udruženja pčelara za proširenje pčelinjih društava;

– do 10.000 KM za proizvodnju i uzgoj suprasnih nazimica koje se vode u matičnoj evidenciji Ministarstva poljoprivrede;

– do 10.000 KM za živinare za nabavku opreme za farme za tov brojlera;

– do 5.000 KM za sufinansiranje premije osiguranja ratarskih i voćarskih kultura i osiguranja u stočarskoj proizvodnji.

Javnim pozivom predviđena je i subvencija za poribljavanje ribolovnih zona do 5.000 KM, kao i podrška projektu „Promocija malih poljoprivrednih proizvođača i njihovo povezivanje sa tržištem na području opštine Srbac“.

Rokovi za podnošenje zahtjeva razlikuju se u zavisnosti od mjere. Za najveći broj podsticaja rok je 30. septembar 2026. godine, dok su za plastenike i poribljavanje rokovi do 31. oktobra, a za kalcifikaciju zemljišta i kupovinu seoske kuće sa okućnicom do 15. novembra 2026. godine.

Pravo na većinu podsticaja mogu ostvariti fizička lica sa prebivalištem na području opštine Srbac, dok su za pojedine mjere predviđeni i korisnici koji su pravna lica, odnosno udruženja registrovana za odgovarajuću oblast.Obrasci zahtjeva dostupni su u Centru za pružanje usluga građanima, Odjeljenju za privredu, poljoprivredu i društvene djelatnosti, kao i na zvaničnoj internet stranici Opštine Srbac OVDJE

Sve dodatne informacije zainteresovani mogu dobiti u Odjeljenju za privredu, poljoprivredu i društvene djelatnosti Opštine Srbac.

Srpska pravoslavna crkva sutra će obilježiti praznik Preobraženja Gospodnjeg, koji je posvećen sjećanju na događaj Hristovog preobraženja na gori Tavor, kada on najavljuje svoje stradanje i slavu.

Prema Jevanđeljima, Isus je treće svoje zemaljske godine propovijedi na Tavor poveo svoje učenike Petra, Jakova i Jovana i pred njima se pojavio preobražen „sa licem sjajnim kao sunce i haljinama svijetlim kao snijeg“.

Preobraženje Gospodnje je u pravoslavlju poznato i kao ljetnje Bogojavljenje, jer su se i tada, kako piše u Jevanđelju, otvorila nebesa i začuo glas Boga Oca: „Ovo je Sin moj ljubazni, njega poslušajte“.

Na ikonama Preobraženja, koje se nalaze na svakom ikonostasu pravoslavnih hramova, slika se Gospod Isus Hristos na Gori okružen svjetlošću, sa Ilijom, Mojsijem i trojicom apostola koji uplašeni leže na zemlji.Preobraženje pada uvijek u vrijeme Gospojinskog posta, pa su zato posne i pravoslavne trpeze.

U velikom broju pravoslavnih hramova iznosi se i blagosilja novi rod grožđa, koje se prema pravoslavnom srpskom običaju, prvi put jede na ovaj praznik.U narodu se smatra da je Preobraženje dan kada se posljednji put kupa u rijekama, jer se za ovaj praznik vezuje i smjena godišnjih doba.

Postoji vjerovanje da se o ovom prazniku cjelokupna priroda preobražava pa se kaže: “preobražava se i voda i gora”.

U vremenu kada se sve više toga proizvodi brzo, mašinski i po istom kalupu Gordana Mitraković Đaković iz Srpca ostaje vjerna onome što nastaje polako, iglom, koncem, strpljenjem i ljubavlju.

Njene vješte ruke stvaraju narodne nošnje, vezu, šiju, heklaju i pletu, a bavi se i izradom ukrasnih svijeća.Po struci je tekstilac, a potiče iz porodice u kojoj su se majka i baka bavile rukotvorinama i na nju prenijele svoje znanje.

Vremenom se i u njoj rodila želja da nastavi tradiciju svojih predaka. Sjećanje je vraća u rodne Bajince, gdje je njena baka izrađivala tradicionalne odjevne predmete. Među njima je bila i bošča, marama koja je označavala udatu ženu.

“Bošča se izrađivala od bijelog i crvenog platna. Rubovi su bili crveni, a nadglavlje bijelo. Žene su je nosile i na kopanju, jer je bijela boja odbijala sunce. Imala je mali krstački vez koji je označavao trobojku”, kaže Gordana.

Od bake je naslijedila i staru Singericu, koja joj danas nije samo mašina za šivenje već porodični amanet.

“Moja baka je pravila prsluke od pliša, sve ručno, sa iglom, dok nije dobila prvu Singericu od svog brata. Potom ju je dala mojoj majci, a ja sam je naslijedila”, ponosno ističe Gordana.

Nošnje izrađuje prema starim zapisima i knjigama etnologa. Radi modele iz raznih krajeva, ali posebno nošnje sa Lijevča polja. Najveći dio posla je ručni, a jedan bogato izvezen prsluk zahtijeva i dvadesetak sati rada.

“Najviše volim da radim uveče, kada se sve smiri. Taj mir unesem u platno. Ako nešto nije pravilno, u stanju sam pet puta da oparam dok ne bude kako treba. To je iskrena ljubav prenesena na platno”, navodi ona.

Veliki problem su, kaže, materijali. Nekada se platno ručno tkalo od lana i konoplje, dok se danas teško pronalazi originalna tkanina.

“Kada mi sestra iz Zagreba pronađe na pijaci staro laneno platno i donese mi ga, ja sam presrećna. Toga više gotovo nema. Sve je otišlo u sintetiku. Bez dobrog tkanja nema dobre nošnje. Često odem u Novi Sad u kako bih nabavila kvalitetan materijal”, kaže Gordana, koja je nedavno počela izrađivati i šajkače, kao dio srpskog nacionalnog identiteta.

Njene nošnje danas putuju van Srpca, stigle su u Rusiju, a posebno pamti mladića iz Prnjavora koji je nošnju naručio za sina koji živi u Africi.

“Imao je zakazan let i tri noći nisam spavala da bih ga ispoštovala i da bi mogao ponijeti nošnju. Kada je došao po nju, oduševio se i plakao. Rekao je: “Nisam vjerovao da ćete prihvatiti narudžbu i da će ovako lijepo izgledati.” Poslije mi je poslao slike djeteta u nošnji. U školi su imali priredbu gdje djeca oblače odjeću kraja iz kojeg potiču. Meni je bila velika čast što to dijete nosi moju nošnju s ljubavlju”, priznaje Gordana.

Posebnu uspomenu čuva i na jednu svadbu u Gradišci, gdje su se mladić i djevojka vjenčali u njenim nošnjama. Sve češće joj se obraćaju i mlade majke koje žele tradicionalne haljinice za krštenja za svoje kćerke.

“Svaka haljina koju napravim je unikatna, po mjeri. Sa majkama dogovorim motive, da li klasiku, cvjetne detalje ili srca. Radila sam haljinicu i za svoju unuku, sa datumom njenog krštenja. Sveštenik u Njemačkoj bio je oduševljen i rekao da je nešto posebno”, kaže Gordana.

Važan dio njenog rada je i prenošenje znanja. Kroz Udruženje žena Srbac, čiji je dugogodišnji član, organizuje radionice na kojima se uči vez.

“Želim da prenesem mladima znanje o izradi nošnje jer nije nikakva vrijednost ako nema neko da zapamti. Nedavno smo u udruženju izvezle stolnjak od materijala i konca koje je jedna žena donijela od svoje majke. Sada taj stolnjak nosimo kada predstavljamo udruženje. Važno mi je da njena kćerka zna da život njene majke nije otišao u zaborav”, ističe ona.

Gordanu posebno raduje što se mladi ponovo interesuju za tradiciju. Djevojke iz Banjaluke koje rade ketering za svadbe naručivale su od nje prsluke i pregače sa narodnim vezom, kako bi i njihova odjeća bila dio tradicionalnog ambijenta. I sama je godinama igrala folklor i nosila narodne nošnje, sve dok je povreda koljena nije udaljila od igre. Ipak, kada se okupe žene iz udruženja, ponekad ponovo zaigra.

“Kada vidim da se neko obukao u moju nošnju, ponosna sam. Znam da moj rad nije uzaludan, nego da se ponovo vraćamo odakle smo krenuli. Meni je najveća nagrada kada moj rad ode u svijet i predstavi mene, udruženje i našu tradiciju. Zato ću tome naučiti i svoje unuke. Dok god postoji neko ko će vesti i nositi nošnju, naše nasljeđe živi”, zaključuje Gordana.

Posebno pamti priču o dječaku iz Pala čije sestre su igrale u kulturno-umjetničkom društvu, ali on nije. Jednom prilikom su mu u kući obukli neki veliki prsluk, a on je rekao da želi svoju nošnju. Tada je njegova baka saznala za Gordanu preko interneta i odlučila da unuku ispuni želju.

“Kada je nošnja stigla, tri dana je nije skidao. Čekali su da zaspi pa mu je skinu, a on se ujutro ljutio i govorio: “Zašto ste mi skidali, ovo mi je teta Goga radila.” Sada je porastao i treba mu nova, ali on kaže da neće dati ovu, dok mu ne pošaljem drugu”, kroz smijeh se prisjeća Gordana.

Izvor: Glas Srpske