Vijesti

Na današnjoj osmoj redovnoj sjednici Skupštine opštine Srbac odbornici su usvojili Odluku o stipendiranju studenata za školsku 2025/26. godinu, kojom je povećan iznos stipendije sa dosadašnjih 900 KM na 1000 KM, a sredstva će se isplaćivati u deset jednakih mjesečnih rata.Pravo na stipendiju ostvaruju studenti prema socijalnom statusu, među kojima su redovno upisani studenti prve i viših godina studija iz kategorija djece ratnih vojnih invalida od prve do četvrte kategorije, djeca bez roditeljskog staranja, studenti iz porodica sa četvoro i više djece, studenti čiji su roditelji korisnici stalne novčane pomoći, te studenti sa invaliditetom koji ostvaruju pravo na dodatak za pomoć i njegu drugog lica.Predviđene su i stipendije za studente postdiplomskih studija sa državnih fakulteta koji su nezaposleni, a koji će dobiti jednokratnu stipendiju u iznosu od 1000 KM.Stipendije su obezbijeđene i za ostale kategorije studenata, uključujući redovne studente druge i viših godina državnih i privatnih fakulteta, kao i studente prve godine studija koji su bili vukovci ili učenici generacije Centra srednjih škola „Petar Kočić“ Srbac.Rang lista će biti utvrđena prema kriterijumima predviđenim Odlukom, a javni poziv će biti raspisan narednih dana, o čemu će studenti biti blagovremeno informisani putem sredstava javnog informisanja.Načelnik Odjeljenja za privredu, poljoprivredu i društvene djelatnosti Marko Miholjčić izjavio je da su prethodnih godina uvedene određene novine u sistem stipendiranja, ali se lista korisnika i dalje proširuje.”Studenti koji pripadaju boračkim i socijalnim kategorijama, kao i vukovci i učenici generacije, imaju pravo na stipendiju već na prvoj godini studija. U kriterijume su već uvrštene i neke od mjera iz Omladinske politike opštine Srbac, pa tako studenti koji posjeduju aktivnu volontersku knjižicu ostvaruju dodatna dva boda na rang listi. Prvo će se davati prednost studentima državnih fakulteta, a preostala sredstva biće usmjerena studentima privatnih visokoškolskih ustanova”, rekao je Miholjčić.U budžetu opštine za ovu godinu predviđeno je 90.000 KM za stipendiranje, što je povećanje od 10.000 KM u odnosu na raniji period, a procjenjuje se da će oko 80 studenata dobiti stipendiju.”Samo jednom u prethodnim godinama se desilo da broj prijavljenih premaši mogućnosti dodjele, dok su u svim ostalim godinama stipendirani svi studenti koji su ispunili uslove i podnijeli prijavu”, naveo je Miholjčić.Odbornik Krsto Čavor izrazio je zadovoljstvo činjenicom da lokalna zajednica kontinuirano pokazuje brigu za studentsku populaciju. Istakao je da ga posebno raduje što je izuzetno rijetko da studenti koji ispunjavaju uslove budu uskraćeni za stipendiju.”Dobro je što je jasno određena granica od 10 posto za studente koji studiraju na ustanovama koje se ne finansiraju iz budžeta Republike Srpske ili Republike Srbije, jer je važno uvijek dati prednost onima koji studiraju na državnim institucijama. Značajan iskorak je što će stipendije biti isplaćivane u deset mjesečnih rata, čime se studentima obezbjeđuje veća finansijska sigurnost tokom čitave akademske godine”, naglasio je Čavor.Odbornici su razmatrali i Izvještaj o upisu učenika u prve razrede osnovnih i srednjih škola u školskoj 2025/26. godini, a tom prilikom odbornik Krsto Čavor istakao je da u izvještajima često nedostaju podaci o uspjesima učenika na takmičenjima, te da bi takve informacije bile od značaja za sve građane.Naglasio je da bi u narednim izvještajima trebalo uvrstiti i rezultate eksternog vrednovanja, jer se, kako kaže, uočava nesklad između visokih prosječnih ocjena u osnovnim školama i kasnijih rezultata učenika u srednjoj školi. Naveo je da su prosječne ocjene u osnovnim školama često veoma visoke, između 4,30 i 4,40, dok se u srednjoj školi broj odličnih učenika značajno smanjuje. Prema njegovom mišljenju, takve razlike bi bile lakše razumljive kada bi se imali podaci iz eksternog vrednovanja.„Ne mislim ništa loše o radu školskih institucija, stekao sam i sam penziju u jednoj od njih, ali smatram da je potrebno realno sagledavanje uspjeha učenika. Osnovno obrazovanje je obavezno i razumijem da niko ne treba da ponavlja razred ako se može izbjeći, ali ne treba pretjerivati sa visokim ocjenama“, rekao je Čavor, dodajući da tokom svoje četrdesetogodišnje prakse pamti samo jedno odjeljenje sa prosjekom iznad 4,50, dok danas postoji veliki broj odličnih učenika.Čavor smatra da bi dopunjavanje izvještaja dodatnim podacima doprinijelo objektivnijoj slici o kvalitetu obrazovanja.Kada je riječ o izvještaju o upisu učenika u prve razrede osnovnih i srednjih škola u školskoj 2025/26. godini, riječ je uzeo odbornik Zoran Popović, koji je ukazao na problem lošeg stanja toaleta u osnovnoj školi u Srpcu. Naglasio je da se neugodan miris osjeti već pri ulasku u školu i predložio da se odbornici odreknu jedne odborničke naknade u korist renoviranja toaleta, ističući da je riječ o problemu koji traje decenijama.Načelnik opštine Mlađan Dragosavljević podržao je inicijativu odbornika Popovića i potvrdio da problem postoji. Istakao je da je projekat sanacije toaleta već dostavljen resornom ministarstvu te da će se opštinska uprava aktivno uključiti u njegovo rješavanje.”Prijedlog odbornika je dobrodošao, ali je potrebno sačekati ishod pregovora sa Ministarstvom prosvjete i kulture i usvajanje republičkog budžeta, kako bi se znalo da li će projekat biti odobren i finansiran. Tek onda možemo razmatrati druge načine finansiranja, ali lokalna uprava će to u svakom pogledu podržati, a ako bude potrebe daćemo i ovaj prijedlog odbornika Popovića skupštini na razmatranje”, rekao je načelnik Dragosavljević.O ostalim tačkama dnevnog reda informisaćemo vas u narednim izvještajima na našoj internet stranici.

Predsjednik OO SNSD Srbac Mlađan Dragosavljević izrazio je zadovoljstvo tokom predizborne kampanje i rezultatima prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, održanih juče, ističući da su izbori bili specifični i održani u iznuđenim okolnostima.“Kampanja je u opštini Srbac protekla korektno, bez incidenta, a slično je bilo i na nivou Republike Srpske. Posebno ističem način na koji je kampanju vodio SNSD zajedno sa koalicionim partnerima, jer smo time pokazali demokratsku zrelost u specifičnim uslovima održavanja izbora“, rekao je Dragosavljević.On se zahvalio svim građanima koji su izašli na izbore, a posebno biračima koji su podržali zajedničkog kandidata SNSD-a i koalicionih partnera Sinišu Karana. Siniša Karan je u opštini Srbac osvojio 57,25 odsto glasova, odnosno 4.384 biračka glasa, čime je ostvario ubjedljivu pobjedu.„Izborni dan protekao je bez problema i primjedbi, na visokom nivou, što potvrđuje napredak našeg demokratskog kapaciteta. Podrška kandidatu Siniši Karanu potvrda je opredijeljenosti građana da slijede politiku očuvanja Republike Srpske i nastave rad na razvoju naše lokalne zajednice”, rekao je Dragosavljević.Predsjednik OO SDS Srbac Želimir Urić ispred opozicije se zahvalio svim biračima koji su izašli na birališta, ispunili svoju građansku dužnost i glasali. “Razlika u korist kandidata Siniše Karana je nešto veća i on je u Srpcu odnio pobjedu. Ovom prilikom čestitam pobjedniku u Srpcu. Ono što mogu reći jeste da je opozicija, iako nije pobijedila, zadovoljna svojim rezultatom, posebno imajući u vidu da smo raspolagali značajno manjim resursima nego vladajuća većina. Želim da izrazim svoje zadovoljstvo i pohvalim birače u Kladarima, Bajincima i Lepenici, a želim istaći i sredine kao što su Nožičko, Povelič, Kobaš i Kaoci, gdje su razlike bile veoma male”, kazao je Urić.Prema podacima Opštinske izborne komisije Srbac, na birališta je izašlo 7.792 birača, od čega je važećih bilo 7.657 listića, dok su 135 listića proglašeni nevažećim.Kandidati su u Srpcu osvojili sljedeći broj glasova:• Siniša Karan – 4.384• Branko Blanuša – 3.183• Igor Gašević – 27• Nikola Lazarević – 28• Slavko Dragičević – 19• Dragan Đokanović – 16Predsjednik Opštinske izborne komisije Srbac Duško Mitrić istakao je za Radio Srbac da je izborni dan protekao mirno, bez ijednog prigovora, uprkos otežanim uslovima zbog nestanka električne energije i problema sa grijanjem.„Želim da se zahvalim svim članovima biračkih odbora koji su uložili nadljudske napore da izborni proces bude proveden u skladu sa zakonom“, naveo je Mitrić.Ukupna izlaznost u opštini Srbac iznosila je 45,34 odsto, što je iznad republičkog prosjeka. Najveća izlaznost zabilježena je u Bardači, Kladarima, Domu kulture Srbac, Razboju Ljevčanskom i Poveliču

Odbornici Skupštine opštine Srbac usvojili su na današnjoj osmoj redovnoj sjednici nacrt rebalansa budžeta opštine Srbac za 2025. godinu i nacrt budžeta za 2026. godinu, čime će narednih dana biti otvorena procedura javnih rasprava nakon kojih će ovi dokumenti biti upućeni na konačno usvajanje.

Prema riječima načelnice Odjeljenja za finansije Zorice Stamenić, ukupna budžetska sredstva u rebalansu za 2025. godinu povećana su za 2.238.000 KM, odnosno 14 odsto, te iznose 18.568.000 KM.

„Razlog za donošenje rebalansa je odstupanje od pojedinih ostvarenih poreskih i neporeskih prihoda u odnosu na plan, prije svega veće ostvarenje indirektnih poreza, prihoda od poreza na lična primanja i samostalne djelatnosti, kao i prihoda Doma zdravlja od Fonda zdravstvenog osiguranja. Tu su i primici koji nisu planirani prvobitnim budžetom, te povećanje rashoda za lična primanja zbog usvajanja najniže cijene rada u 2025. godini, kao i povećanje izdataka za robe i usluge, doznaka, kapitalnih izdataka i otplate dugova prema bankama“, objasnila je Stamenićeva.

Dodala je da je Komisija za budžet razmatrala dokument, da je likvidnost budžeta stabilna, te da se krediti i obaveze uredno servisiraju.

U nacrtu budžeta opštine Srbac za 2026. godinu planirana su sredstva u iznosu od 19.110.000 KM.

Stamenićeva je naglasila da budžet zadržava povećanja usmjerena prema mladima, studentima, samostalnim preduzetnicima i drugim kategorijama stanovništva.

„Ukupno planirani poreski prihodi iznose 11.800.300 KM i veći su za devet odsto u odnosu na 2025. godinu. Neporeski prihodi iznose 5.462.700 KM, što je povećanje za 40 hiljada KM u odnosu na procjenu izvršenja. Struktura rashoda pokazuje povećanje iznosa u 2026. godini, najviše zbog doznaka iz oblasti socijalne zaštite i rashoda za lična primanja, imajući u vidu najnižu cijenu rada koja će biti viša nego u prethodnoj godini“, navela je Stamenićeva.

Tekući rashodi planirani su u iznosu od 17.096.400 KM, subvencije u iznosu od 200.000 KM, grantovi 890.500 KM, doznake 3.382.000 KM, kapitalni izdaci 633.500 KM, a izdaci za otplatu dugova 1.182.000 KM.

„Ovo je prva radna verzija nacrta budžeta, slijedi javna rasprava i razmatranje dodatnih prijedloga“, dodala je.

Odbornica Dušanka Ignjatić pitala je da li se i u 2026. godini očekuje povećanje plata zaposlenih, na šta je Stamenićeva odgovorila da od 1. januara 2026. godine stupa na snagu novi Zakon o zaposlenima u jedinicama lokalne samouprave, te da je zakonskim odredbama planirano i povećanje plata u socijalnoj zaštiti, zdravstvu i predškolskom obrazovanju.

Skupština je zatim usvojila Prijedlog odluke o dugoročnom zaduženju opštine Srbac u iznosu od milion KM.

Stamenićeva je obrazložila da se sredstva planiraju koristiti za finansiranje kapitalnih investicija u narednom periodu.

„Zatražena je saglasnost Ministarstva finansija i ispoštovana je procedura propisana odluka­ma o visini kreditnog zaduženja. Ministarstvo je dalo pozitivno mišljenje“, pojasnila je.

Usvojena je i odluka o odobravanju donacije od 4000 KM Opštoj bolnici Gradiška za opremanje djeljenja ginekologije i akušerstva, nakon zahtjeva koji je ova zdravstvena ustanova uputila početkom novembra.

Načelnik opštine Mlađan Dragosavljević rekao je da lokalna zajednica treba da podrži bolnicu, imajući u vidu da se najveći broj novorođenih iz opštine Srbac rađa upravo na ovom odjeljenju.

„Ovaj iznos prelazi načelnička ovlaštenja u smislu donošenja zaključka, pa smo prijedlog uputili Skupštini na odlučivanje“, rekao je načelnik Dragosavljević.

Odbornici su usvojili i Informaciju o realizaciji programa korišćenja sredstava za podsticaj zapošljavanja za 2024. godinu.

Načelnik Odjeljenja za privredu, poljoprivredu i društvene djelatnosti Marko Miholjčić rekao je da je na javni poziv u decembru stiglo 45 prijava, od čega 19 u kategoriji samozapošljavanja i 26 u kategoriji zapošljavanja lica bez radnog iskustva.

„Komisija je utvrdila da 39 prijava ispunjava uslove poziva, nakon čega je sačinjena rang lista. Obaveza korisnika je da minimalno godinu dana zadrže radnika ili godinu dana održavaju registrovanu djelatnost. Isplaćeno je ukupno 59.500 KM“, rekao je Miholjčić.

U Prijedlogu programa podsticaja za 2025. godinu predviđeno je povećanje sredstava po korisniku kako bi se snažnije podržali mladi preduzetnici i lica koja prvi put pokreću djelatnost.

„Na privrednom savjetu razmatrana je i mogućnost da se narednih godina sredstva usmjere i za nabavku mašina i opreme“, dodao je on.

Na sjednici je usvojena i odluka o izmjenama i dopunama odluke o imenima ulica, kojom se dosadašnja Sarajevska ulica preimenuje u Ulicu jasenovačkih žrtava, na osnovu prijedloga Komisije za utvrđivanje naziva ulica i trgova od 12. novembra.

Odbornica Dušanka Ignjatić podržala je prijedlog uz napomenu da očekuje i realizaciju ranije dogovorenog imenovanja ulice po dr Peru Čabrilu.

Odbornik Slaviša Stojković podsjetio je da je Vlada Republike Srpske zaključkom od 10. aprila ove godine zadužila Ministarstvo lokalne uprave i samouprave da u znak obilježavanja 80 godina od proboja jasenovačkih logoraša preporuči svim opštinama i gradovima da ustanove ulicu „Jasenovačkih žrtava“.

„Komisija je ovaj prijedlog usvojila jednoglasno. Kada je riječ o ulici dr Pera Čabrila, postupak je u toku i očekujemo da će uskoro biti završen“, rekao je Stojković.

Na današnjoj osmoj redovnoj sjednici Skupštine opštine Srbac odbornici su usvojili Lokalnu omladinsku politiku opštine Srbac za period od 2026. do 2030. godine.

Dokument je rezultat višemjesečnog rada opštine Srbac u saradnji sa Udruženjem građana „C.E.Z.A.R.“, NVO „Milenijum“, Centrom srednjih škola „Petar Kočić“ i Zavodom za zapošljavanje Republike Srpske.

Nova omladinska politika obuhvata pet strateških ciljeva usmjerenih na unapređenje položaja mladih: unapređenje obrazovanja i zapošljavanja, razvoj kulture, sporta i zdravih stilova života, jačanje zdravlja, bezbjednosti i dobrobiti mladih, kao i razvoj digitalne infrastrukture i digitalnih usluga.

U okviru priprema za izradu politike, u maju ove godine sprovedena je anketa s ciljem prikupljanja mišljenja, stavova i potreba mladih sa područja opštine. Anketa je realizovana elektronski putem platforme Google Forms, što je omogućilo veću pristupačnost i učešće mladih.

U istraživanju je učestvovalo 150 ispitanika, što predstavlja relevantan uzorak za dobijanje preliminarnog uvida u potrebe omladinske populacije. Planirano je da se anketiranje, po isteku važenja dokumenta ili po potrebi i ranije, ponovi sa većim brojem učesnika.

Anketa se sastojala od 11 pitanja različitog tipa, od zatvorenih pitanja sa ponuđenim odgovorima do otvorenih pitanja koja su pružila mogućnost za iznošenje konkretnih mišljenja i prijedloga.

Na pitanje o zadovoljstvu društvenim dešavanjima i sadržajima za mlade na području opštine Srbac, 46,2 odsto učesnika izjavilo je da je zadovoljno, 26,9 odsto da nije, dok isti procenat nije mogao da iznese stav.

Kada je riječ o problemima mladih, oko 30 odsto ispitanika smatra da ne postoje ili nije sigurno u njihovo postojanje, dok su ostali naveli nezainteresovanost mladih, nedostatak sadržaja i aktivnosti, nezaposlenost, finansijsku nesigurnost, ekološke izazove i druge probleme.

Podaci pokazuju da je 33,8 odsto mladih član neke omladinske organizacije, najčešće UG „C.E.Z.A.R.“, NVO „Milenijum“ ili Crvenog krsta, dok 66,2 odsto nije uključeno ni u jednu organizaciju.

Na pitanje postoji li nešto što bi željeli promijeniti u opštini u vezi sa mladima, oko 32 odsto ispitanika nije imalo konkretan prijedlog, 17 odsto je izrazilo potrebu za više aktivnosti, posebno sportskih, dok je ostatak naveo unapređenje zapošljavanja i finansijske podrške mladima, razvoj kulturnih sadržaja i unapređenje odnosa prema prirodi i ekologiji.

Rezultati pokazuju da 63,8 odsto mladih najviše vremena provodi na društvenim mrežama, 49,2 odsto u kafićima, 43,1 odsto se bavi sportom, 23,8 odsto čita knjige, 20,8 odsto igra igrice na telefonu, 20 odsto radi honorarno, a po 16,2 odsto volontira ili putuje. Samo 5,4 odsto mladih ne učestvuje ni u jednoj aktivnosti.

Što se tiče aktivnosti koje nedostaju, 26 ispitanika nije imalo prijedlog, 17 ih je navelo dodatne sportske sadržaje poput džudoa i boksa, sedam više plesnih aktivnosti, tri više filmskih projekcija u bioskopu, dok su pojedini tražili staze za šetanje, mogućnosti za pjevanje te učešće u ekološkim i humanitarnim akcijama.

Značajan dio ankete odnosio se i na planove mladih nakon završetka školovanja. Određen broj njih je naveo da žele promijeniti sredinu i potražiti bolje uslove, dok dio njih planira ostati u lokalnoj zajednici, posebno ukoliko bi razvili sopstveni biznis.

Ovi odgovori ukazuju na potrebu pronalaženja dodatnih načina za zadržavanje mladih u lokalnoj zajednici, naročito kada je riječ o zapošljavanju, stručnom usavršavanju i stvaranju kvalitetnog životnog okruženja.

Odbornica Jelena Školnik istakla je značaj usvajanja ovog dokumenta, navodeći da predstavlja rezultat dijaloga mladih, obrazovnih ustanova, privrednih subjekata i organizacija civilnog društva.

Podsjetila je da je posljednja omladinska politika istekla 2016. godine i da svaka opština koja posjeduje ovaj dokument ostvaruje dodatne bodove pri apliciranju za projekte namijenjene mladima.

Naglasila je da će, nakon usvajanja volonterske politike, na ovaj način biti zaokružen čitav proces rada sa mladima.

„Usvajanje omladinske politike dokaz je da opština brine o mladima. Jedan od ključnih ciljeva jeste unapređenje statusa mladih i vrednovanje njihovog rada, što je potvrđeno time da je volontiranje u uvršteno u pravilnik o dodjeli stipendija, uz posebno bodovanje“, istakla je Školnik.

O ostalim tačkama dnevnog reda informisaćemo vas u narednim izvještajima na našoj stranici.

Klub malog fudbala Kozara pobijedio je sinoć ekipu Srpca u Gradišci rezultatom 10:2 u četvrtom kolu Druge lige Republike Srpske – Zapad.Het-trik upisao je golman Milan Krunić. Po dva gola dali su Vladimir Savković i Ljubinko Latinović, a po jedan Bane Matić, Aljoša Blagojević i Miloš Krunić.Golove za ekipu Srpca postigli su Đorđe Gužvić i Nikola Bjelonić.KMF Kozara upisao je prvu pobjedu, dok je Srbac zabilježio drugi uzastopni poraz.

Odsjek za poslove civilne zaštite opštine Srbac izdao je upozorenje za period od ponedeljka, 24.11. do utorka, 25.11. tekuće godine, do 20 časova.Prema dostupnim informacijama, na području opštine Srbac očekuju se udari vjetra brzine do 20 km/h. Istovremeno, zbog povećanja dnevnih temperatura vazduha i najavljenih kišnih padavina, u navedenom periodu moguće je naglo topljenje snježnog pokrivača, što može usloviti porast bujičnih vodotokova.Ove pojave lokalno mogu dovesti do bujičnih poplava, posebno u područjima sklonim nakupljanju većih količina površinskih voda.”Stanovnicima se preporučuje da prate obavještenja i upozorenja nadležnih službi i obezbijede imovinu koja bi mogla biti ugrožena vodom ili vjetrom, a vozačima se preporučuje dodatan oprez zbog moguće klizavosti i vode na kolovozu. O svim promjenama blagovremeno ćemo obavijestiti javnost”, saopšteno je iz odsjeka.

Predsjednik OO SNSD Srbac Mlađan Dragosavljević izrazio je zadovoljstvo tokom predizborne kampanje i rezultatima prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, održanih juče, ističući da su izbori bili specifični i održani u iznuđenim okolnostima.“Kampanja je u opštini Srbac protekla korektno, bez incidenta, a slično je bilo i na nivou Republike Srpske. Posebno ističem način na koji je kampanju vodio SNSD zajedno sa koalicionim partnerima, jer smo time pokazali demokratsku zrelost u specifičnim uslovima održavanja izbora“, rekao je Dragosavljević.On se zahvalio svim građanima koji su izašli na izbore, a posebno biračima koji su podržali zajedničkog kandidata SNSD-a i koalicionih partnera Sinišu Karana. Siniša Karan je u opštini Srbac osvojio 57,25 odsto glasova, odnosno 4.384 biračka glasa, čime je ostvario ubjedljivu pobjedu.„Izborni dan protekao je bez problema i primjedbi, na visokom nivou, što potvrđuje napredak našeg demokratskog kapaciteta. Podrška kandidatu Siniši Karanu potvrda je opredijeljenosti građana da slijede politiku očuvanja Republike Srpske i nastave rad na razvoju naše lokalne zajednice”, rekao je Dragosavljević.Predsjednik OO SDS Srbac Želimir Urić ispred opozicije se zahvalio svim biračima koji su izašli na birališta, ispunili svoju građansku dužnost i glasali. “Razlika u korist kandidata Siniše Karana je nešto veća i on je u Srpcu odnio pobjedu. Ovom prilikom čestitam pobjedniku u Srpcu. Ono što mogu reći jeste da je opozicija, iako nije pobijedila, zadovoljna svojim rezultatom, posebno imajući u vidu da smo raspolagali značajno manjim resursima nego vladajuća većina. Želim da izrazim svoje zadovoljstvo i pohvalim birače u Kladarima, Bajincima i Lepenici, a želim istaći i sredine kao što su Nožičko, Povelič, Kobaš i Kaoci, gdje su razlike bile veoma male”, kazao je Urić.Prema podacima Opštinske izborne komisije Srbac, na birališta je izašlo 7.792 birača, od čega je važećih bilo 7.657 listića, dok su 135 listića proglašeni nevažećim.Kandidati su u Srpcu osvojili sljedeći broj glasova:• Siniša Karan – 4.384• Branko Blanuša – 3.183• Igor Gašević – 27• Nikola Lazarević – 28• Slavko Dragičević – 19• Dragan Đokanović – 16Predsjednik Opštinske izborne komisije Srbac Duško Mitrić istakao je za Radio Srbac da je izborni dan protekao mirno, bez ijednog prigovora, uprkos otežanim uslovima zbog nestanka električne energije i problema sa grijanjem.„Želim da se zahvalim svim članovima biračkih odbora koji su uložili nadljudske napore da izborni proces bude proveden u skladu sa zakonom“, naveo je Mitrić.Ukupna izlaznost u opštini Srbac iznosila je 45,34 odsto, što je iznad republičkog prosjeka. Najveća izlaznost zabilježena je u Bardači, Kladarima, Domu kulture Srbac, Razboju Ljevčanskom i Poveliču.

Na ušću Vrbasa u Savu, u Lijevče polju, čuveni kardiohirurški anesteziolog sa svjetskim iskustvom i ugledom, profesor doktor Boško Radomir, oživio je uspomene iz djetinjstva. Poslije Beograda, Srbije, Kuvajta, Banjaluke, 25.000 anestezija za operacije na otvorenom srcu, 17 transplantacija jetre, sedam transplantacija srca i jedne pankreasa, vratio se u svoje selo Bajince.Zavičaj je moja slabost, mjesto početka i kraja, priča nam Radomir ispred kuće odakle je otišao 1967. godine. O rodnom mjestu govori sa sjetom: „Zavičajni ljudi su, vjerovatno, slabići. Hrabri, odlučni, odvažni, odu i ne osvrću se. Priznajem da sam slab i da sam uvijek osjećao tu slabost.”Okružen bajinačkim utvajima, gdje pasu krave, ovce, trče konji, lete rode, čaplje i ždralovi, doktor Radomir, koji ovdje živi sa suprugom Mirom, takođe ljekarom, porijeklom iz Knina, rado priča o svome selu.„Prije 58 godina otišao sam iz Bajinaca, prvo u srednju školu u Banjaluku, a poslije na studije u Beograd, i nikad nisam zaboravio zavičaj. Uvijek sam znao da ću se vratiti. Zato moja supruga često kaže – ti nikada nije ni trebalo da odeš odavde“, rekao je Radomir.Radomir je u Beogradu bio predsjednik Zavičajnog kluba Srpčana. Trudio se da i kod drugih porijeklom iz istog kraja podstakne ljubav prema mjestu gdje su rođeni, proveli detinjstvo i odakle su otišli u svijet. Kardiovaskularnom anesteziologijom i intenzivnim liječenjem počeo je da se bavi osamdesetih godina prošlog vijeka na Institutu „Dedinje” u Beogradu, a usavršavao se na američkom „Hart institutu” u Hjustonu, u Hanoveru u NJemačkoj, gdje je sticao znanje i iskustvo u oblasti transplantacije organa i tkiva u svrhu liječenja.U Beogradu je bio upravnik Klinike za anesteziologiju i intenzivno liječenje, sve do 2001. godine i odlaska u Kuvajt, gdje je proveo 18 godina. Nakon povratka iz ove zemlje u Persijskom zalivu, podstaknut željom da pomogne utemeljenje kardiohirurgije u Banjaluci, 2018. godine preselio se u grad na Vrbasu.„Moj životni san bio je da Republika Srpska ima ovu službu. To je uspjelo. Bio sam angažovan sve do aprila ove godine, od kada sam u penziji. Dosta je bilo. Radio sam 46 godina. Više nisam mogao odoljeti zovu zavičaja“, poručio je on. Boško Radomir kaže da je profesionalni rad shvatio samo kao dio pravog, istinskog života.„Čovjek nije ispunjen, život nema smisla bez druženja, bez prijatelja, bez zavičaja. Dugo nisam imao vremena za to. Sada, ovdje uživam s porodicom, društvom, prijateljima, rodbinom. Unučad, kada dođu u posjetu, najviše me vesele. Imam ih četvoro, Aleksu, Milu, Nikolinu i Elicu“, naveo je Radomir.Boškovim životnim putem krenula je kćerka Jelena, koja je kardiohirurg na UKC-u u Banjaluci. Druga kćerka Jovana je bankar u Grčkoj. Imaju skladne porodice i djecu, Boškovu unučad, kojoj, kaže, u svakoj prilici priča o svom kraju, o precima.„Sve ono što ja nisam saznao od svojih roditelja i djedova, pričam njima. Moji djed i baka su umrli, nikada mi nisu pričali, niti sam ja osjetio potrebu da ih pitam, ko smo, šta smo i odakle smo. Nisam saznao svoje korijene. Sada smatram svojom najvažnijom misijom da moju unučad upoznam s familijom, da znaju ko su, gdje su njihovi korijeni, odakle potiču“, naglasio je on.Prelistavajući uspomene iz rodnog sela i s obnovljenog ognjišta, gdje su ga majka Zdravka i otac Jovo usmjerili na visoke škole i medicinske nauke, istakao je da se ovdje osjeća sasvim drugačije, ljepše nego bilo gdje.Bilo je to vrijeme kada se skromno živjelo, malo imalo, ali njih dvoje su se trudili da Boško ne oskudjeva, nego da uči i opravda njihovo poverenje.„Moja supruga kaže: „Šta si ti ovdje imao lijepo u djetinjstvu?“ A ja odgovaram da mi je ovdje sve lijepo. I prije i sada. Ništa loše niti ružno nisam ponio odavde iz Bajinaca“, zaključio je on.Takve sam prirode, priča Boško, često razgovarajući s komšijama, prijateljima iz djetinjstva, dodajući da pamti samo lijepo i dobro u životu.„Sve ružno potiskujem. Zato, kada se osvrnem, sve što vidim i pamtim – lijepo je. A to lijepo je ovdje, u Bajincima. Prošao sam mnogo svijeta, upoznao ljude, gradove i države, ali nigdje mi nije kao ovde”, kaže ovaj penzionisani doktor. Bajinci su moderno selo, s velikim kućama, uređenim ulicama, život je mnogo napredniji nego kad je doktor Radomir bio dijete. Ipak, njegovo poređenje je drugačije.„Bajinci su u mom djetinjstvu izgledali ljepše nego sada. Bilo je mnogo ljudi, djece, naroda. Sada je urbanije, uređenije, imamo puteve, vodovod, struju, sve što čini moderan život. To nekada nismo imali. Međutim, kuće su prazne. Takvih je sve više“, rekao je on.Boškov dan, tvrdi, kratak je za sve što želi da uradi. Sve za šta nije imao vremena i mogućnosti, jer je u profesiji bio ispunjen, zauzet, posvećen poslu, sada nastoji da postigne. Druženje, lov, ribolov, putovanja… Sve se svodi na zavičaj, na Bajince i Srbac, gdje je prije nekoliko godina dobio plaketu, najviše opštinsko priznanje.Izvor i fotografija: Politika/Milan Pilipović

Kandidat SNSD-a za predsjednika Republike Srpske Siniša Karan osvojio je u Srpcu 4.384 glasa ili 57,25 odsto, a kandidat SDS-a Branko Blanuša 3.183 ili 41,57 odsto glasova, pokazuju preliminarni, nezvanični i nepotpuni podaci Centralne izborne komisije (CIK) BiH.Kandidat Ekološke partije Republike Srpske Nikola Lazarević dobio je povjerenje 28 birača ili 0,37 odsto, a kandidat Saveza za novu politiku Dragan Đokanović 16 ili 0,21 odsto.Nezavisni kandidati Igor Gašević osvojio je 27 glasova ili 0,35 odsto, a Slavko Dragičević 19 ili 0,25 odsto.Biračko tijelo u Srpcu broji 17.204 birača, a glasalo se na 33 birališta, uz procenat izlaznosti od oko 45 odsto.Važećih listića bilo je 7.657 ili 98,27 odsto, nevažećih praznih listića 19, odnosno 0,24 odsto, a nevažećih po drugim kriterijumima 116 ili 1,49 odsto, podaci su CIK-a.

Mnogi sanjaju o boljem životu u razvijenim zemljama, stabilnom poslu i sigurnoj egzistenciji, ali postoje i oni koji biraju suprotno, poput Denisa Tijsmansa (45) iz Roterdama i njegove supruge Juliane (31) iz okoline Beča, koji su napustili gradski tempo kako bi se doselili u Sitneše gdje već gotovo četiri godine žive u skladu s prirodom, daleko od buke i stresa urbanog života.Njihova odluka bila je hrabra i nesvakidašnja. Stigli su na brdovito imanje u podnožju Motajice bez poznavanja jezika lokalnog stanovništva, ikakvog predznanja o stočarstvu, poljoprivredi ili održivom načinu života. Denis je ranije radio u menadžmentu privatne kompanije, dok je Juliana napustila fakultetske studije vođena željom za promjenom. Oboje su iza sebe ostavili siguran, predvidljiv život kako bi zakoračili u nepoznato.Upoznali su se 2015. godine na Tajlandu, gdje je Denis bio instruktor ronjenja, a ona jedna od učenica. Nakon što je i Juliana stekla sertifikat instruktora, otputovali su u Južnu Ameriku. Po povratku su se uključili u međunarodnu organizaciju WWOOOF, koja spaja ljude s organskim farmama, jer ih je oboje zanimala ta oblast. Bilo je u planu da obiđu osam farmi, ali do drugih nisu ni došli, već su ostali u Sitnešima.„Planirali smo da ostanemo u Sitnešima samo dvije sedmice, ali nam se toliko dopalo da smo produžili boravak na tri meseca. Tada se rodila želja da imamo svoj komad zemlje, pa smo kupili imanje sa pratećim objektima koje je bilo na prodaju.“, kaže Juliana.Nakon dvije godine putovanja po svijetu i podučavanja kurseva ronjenja, pandemija virusa korona ih je vratila u Sitneše.U međuvremenu su se vjenčali, a njihova prvobitna namjera bila je da u Sitnešima naprave vikendicu. Međutim, kako bi ostvarili pravo na stalni boravak, odlučili su da osnuju i registruju farmu te započnu poljoprivrednu proizvodnju. Prve mjesece proveli su spavajući u šatoru, a hranu su pripremali na logorskoj vatri.„Nismo imali nikakvo predznanje o životinjama, ispaši, uzgoju kokoši ili koza, ali smo učili na sopstvenim greškama i iz iskustava ljudi koje smo upoznali. Bili smo kao mali tim koji uči kako preživjeti i organizovati život“, priča Denis.Malo po malo, krenuli su da dotrajale objekte rekonstruišu i adaptiraju za život. Nabavili su stoku i živinu i njihova farma je iz dana u dan postajala mali ekosistem u kojem svaka životinja i biljka imaju svoju ulogu. Denis se specijalizovao za infrastrukturu, dok Juliana vodi proizvodnju i brigu o životinjama.„Nosili smo klade i stubove na ramenima i prva stvar koja nam je trebala bio je traktor. Кupili smo traktor IMT 542, sjeckalicu i bušilicu za stubove, ali mnogo mjesta je previše strmo pa smo kombinovali rad ruku i mašinerije“, ističe Juliana.Pošto su ranije živjeli u gradu, o životu na selu najviše su učili iz knjiga i putem interneta. Čitali su literaturu o životinjama i biljkama, istraživali iskustva drugih i postepeno sticali znanje. U početku su uzgajali ovce, ali su ih kasnije prodali i nabavili francusko-alpske koze.„Кoze jedu sve, čak i grmove i šiblje, što nam mnogo više odgovara. Sada pravimo sijeno od grana sa posječenih stabala, vezujemo ih, ostavljamo da se osuše i čuvamo na suvom mjestu. Najbolji period godine za ovaj posao je od juna do avgusta“, objašnjava Denis.Bez ikakvog iskustva u stočarstvu morali su naučiti kako da zaštite životinje od predatora, a od prošle godine imaju električnu ogradu oko pašnjaka. Кažu da s lisicama nemaju problema, ali da jastrebovi ponekad odnesu poneku kokošku.Na njihovu farmu s vremenom je stigao i magarac Ludvig, kojeg su smjestili među ovce da ih čuva. Do ideje su došli nakon što su pročitali da farmeri u Кanadi koriste magarce kao zaštitu stada, i pokazalo se da to zaista funkcioniše.„Desilo se da je šakal jednom odnio jagnje, pa smo odlučili da pokušamo s magarcem. I uspjelo je, kad se pojavi predator, Ludvig ga samo udari nogom i otjera. Sada mu se pridružila i magarica Hajdi koja je u međuvremenu ostala trudna i namjera nam je da se bavimo i prodajom magarećeg mlijeka”, priča Juliana.Na farmi imaju i psa, belgijskog malinoa, kojeg su trenirali više od 300 sati da nadzire nebo i čuva stado.„Psi obično ne gledaju prema gore, ali njega smo naučili da reaguje kada vidi predatora. Upozori nas lavežom i postane uznemiren, što nam pomaže da brzo reagujemo. Jedini problem je što reaguje i na avione“, kroz smijeh priča Denis.Posebnu zanimljivost predstavlja mobilni kokošinjac koji premještaju svaka dva dana.”Izmet pada direktno na zemlju, pa kokoške same đubre tlo. Tako se zemlja prirodno obnavlja. Ranije smo imali veći, fiksni kokošinjac, pa je zemlja postala previše kisela od izmeta. Novi mobilni sistem omogućava prirodan rast bilja i održavanje tla plodnim”, objašnjava Denis.Proizvodnja hrane postala je sastavni dio svakodnevnog života na njihovoj farmi. Imaju oko 200 starih stabala voća raspoređenih po cijelom posjedu. Juliana od jabuka pravi sirće, džemove i vino, a izrađuje i prirodne kreme za ruke od biljaka koje sama prikuplja.„Кada hodam po imanju, tačno znam koja biljka za šta služi“, kaže Juliana i dodaje da, nakon napornog dana, vole da se opuste uz čašu domaćeg vina od zove, jagode ili kupine.Sve proizvode pravi ručno, od hljeba do kiselog kupusa, a obrada hrane i izrada kozmetike odvija se u prostoriji posebno pripremljenoj za tu namjenu.„Još uvijek kupuemo nekoliko osnovnih namirnica, ali cilj je da budemo potpuno samostalni, jer je to suština samoodrživog života. Baka s kojom se družimo pokazala mi je kako se pravi sir i kajmak. Imamo i dud, oko 25 stabala. Ove godine rod je bio slabiji zbog mraza, ali prošle smo imali oko 500 kilograma plodova. Listovima hranimo koze, obožavaju ih“, dodaje Juliana.Pčelarstvo je jedan od njihovih novih izazova. Prve godine su izgubili tri košnice zbog hladnoće, ali sada su ih smjestili na bolju lokaciju i nadaju se da će preživjeti zimu. Ako im to uspije, planiraju narednih godina nabaviti još pčela i proizvoditi vlastiti med.Briga o zdravlju i okolini njihov je prioritet. Juliana ne koristi šminku ni kozmetiku, a u kući, kako kaže, nemaju čak ni ogledalo.„Ne koristimo hemikalije ni u jednom obliku, jer bunar iz kojeg se snabdijevamo vodom nalazi se ispod nas, i sve što bismo koristili slilo bi se u izvor. Zato koristimo organski sapun i koža nam se popravila, uštedjeli smo novac i vrijeme, a mentalno zdravlje je bolje jer fokus nije na izgledu. Iskreno, ne vidim svrhu šminkanja kad jedini koji me vide su koze“, objašnjava Juliana.Njihova komunikacija s lokalnim stanovništvom takođe im je važna, pa su od prvog dana izgradili mrežu prijateljskih veza u selu. Od lokalnih mesara i ugostitelja, pa sve do automehaničara i bagerista, svi im u svemu priskaču u pomoć.„Obilazim komšije, posebno starije ljude. Mogu se sporazumjeti jer znaju ponešto njemačkog. To je lijep način socijalizacije. Možemo reći da smo duboko utemeljeni u zajednicu i osjećamo se veoma dobro“, dodaje Juliana.Denis se prisjetio anegdote kada su jednom pronašli psa kojeg su odveli na farmu, a koji je nakon samo jednog dana pobjegao.„Svi su nas redom pozivali u kuću i nudili rakijom. Na kraju smo se više družili nego tražili psa“, prisjeća se Denis.Julianina majka redovno dolazi da im pomogne. U početku nije najbolje prihvatila kćerkinu odluku da dođe živjeti ovdje, ali je zajedno s Julianinim očuhom kupila zemljište odmah pored njihove parcele. Planira na pola hektara graditi vikendicu, dok će preostala četiri hektara koristiti kao farmu za domaće životinje.„Ona dolazi deset dana svake godine i pomaže nam. Treba joj nekoliko dana da se privikne na tempo jer je mnogo intenzivniji nego u Austriji. Čak insistira da spava na našem posjedu. Saznali smo da je od mog očuha, koji je Austrijanac, majka porijeklom iz ovih krajeva. Prezivala se Vidović, a takvih porodica ima mnogo u Srđevićima, pa je i to nešto što nas, na neki način, povezuje s ovim mjestom“, dodaje Juliana.Njihova svakodnevica na farmi uključuje fizički rad od jutra do mraka. Juliana ističe da cijeli dan provode u radnoj odjeći. Za njih to nije ništa posebno, već normalan život.„Naš običan dan izgleda tako da se probudimo malo prije zore. Ja se prvo bavim pilićima i kokoškama, a Denis ide sa psima u obilazak. Zatim pomuzem koze i slijedi jutarnja kafa. Prije ručka radimo na težim poslovima, ali u suštini, cijeli dan provodimo radeći na polju u prirodi. Svaki dan smo umorni, ali na kraju dana osjećamo se dobro“, dodaje Juliana.Denis uživa i u fizičkim i u mentalnim aspektima njihovog načina života i kaže da mu zahtjevan tempo ne smeta. Imaju dodatne izvore prihoda iz Holandije i Austrije, tako da sve zajedno funkcioniše.„Rezultati našeg teškog rada dolaze tek nakon nekoliko mjeseci, ponekad i tek sljedeće godine. Nama je veliko zadovoljstvo kada vidimo koliko se povećao broj ptica i insekata na našem posjedu, broj ptica se udesetostručio, a za to je trebalo oko tri i po godine. Pored svih životinja, imamo na imanju čak i dvije kornjače. Zadovoljstvo koje osjećamo zbog biodiverzifikacije koju smo postigli ne može se mjeriti novcem“, dodaje Denis. “Veliki izazov nam je bila komplikovana birokratija, ali tako je to sa imigracijom, u koju god zemlju da odete, sličan je problem. Često smo morali ići u institucije i nositi papire za razne stvari, što je iscrpljivalo energiju, ali ljudi koji tamo rade bili su od izuzetne pomoći i uvijek su pokušavali da pomognu“, kaže Denis.Ističe da im je važno da životinje na farmi žive što prirodnije, da provode što više vremena napolju tokom godine i da ne konzumiraju vještačku hranu.„Кada je vrijeme jako surovo, uvodimo životinje u zatvoren prostor, ali se trudimo da što duže ostanu u prirodnom ambijentu i hrane se zdravo. Primijetili smo da takav pristup značajno poboljšava kvalitet njihovog života, njihovo zdravlje, ali i kvalitet mesa “, kaže Denis.Juliana voli dokumentovati sve aktivnosti na imanju i često objavljuje sadržaje na društvenim mrežama TikTok i Instagram na profilu: “a_good_eggsample”. Pošto ima talenat za pisanje, možda će se jednog dana odlučiti da napiše i knjigu o njihovom životu, iako trenutno nema dovoljno vremena za to.„Dijelim na društvenim mrežama šta radimo, da ljudi vide stvarni rad i trud. Ipak nemamo puno vremena za snimanje i editovanje videa, to je naporno, a naš fokus je ipak na gradnji i radu na imanju“, ističe Juliana.Кada bi vratio vrijeme unazad, Denis kaže da bi sve ponovo isto uradio, ali ranije u životu.„Sada, sa 45 godina, tijelo se teže nosi sa ovim tempom. Ali da sam to uradio ranije, vjerovatno ne bih bio s Julijanom“, priznaje Denis.Njihov savjet parovima koji žele ovakav način života je jednostavan.„Oba partnera moraju biti na istoj talasnoj dužini. Dobro je imati različita interesovanja i snage, ali vaše osnovne vrijednosti moraju biti usklađene“, zaključuje Denis, dok Julijana dodaje: „Uprkos povremenim neslaganjima, uvek pronalazimo rješenja koja odgovaraju oboma“.Život Julijane i Denisa primjer je kako predanost, ljubav prema prirodi i zajednički rad mogu donijeti samoodrživi, zdrav i ispunjen život, koji je istovremeno zahtjevan i nagrađujući.Autor: Dejan Jovičić