Vijesti

Osnovna škola „Jovan Jovanović Zmaj“ Srbac bogatija je za novu sportsku opremu, zahvaljujući donaciji Ministarstva porodice, omladine i sporta Republike Srpske.

Donirana oprema biće u funkciji kvalitetnijeg izvođenja nastave fizičkog vaspitanja, kao i realizacije različitih sportsko-rekreativnih aktivnosti učenika.

,,Nova oprema doprinijeće stvaranju boljih uslova za rad, podsticanju učenika na redovno bavljenje fizičkom aktivnošću, razvijanju sportskih navika i njegovanju zdravog načina života. Zahvaljujemo Ministarstvu porodice, omladine i sporta Republike Srpske na podršci i prepoznavanju značaja ulaganja u sport i zdravlje naših učenika”, izjavila je direktorica škole Manuela Rađević-Jokić.

Opština Srbac nastavila je sa ulaganjem u opremanje i jačanje kapaciteta lokalne Službe civilne zaštite. Za potrebe efikasnijeg reagovanja u vanrednim situacijama i pružanja pomoći stanovništvu, nabavljena je nova oprema ukupne vrijednosti oko 3.000 KM, finansirana sredstvima iz opštinskog budžeta.

U okviru ove nabavke obezbijeđena je lična zaštitna oprema za pripadnike civilne zaštite, ručni alat za intervencije i opasne situacije na terenu, dvije motorne pumpe za vodu većeg kapaciteta, kompresor za vazduh i duvač lišća.

Nova oprema znatno će unaprijediti rad i spremnost terenskih jedinica prilikom zaštite od poplava, čišćenja terena i drugih vanrednih intervencija.

Iz Odsjeka za civilnu zaštitu opštine Srbac upućen je i apel svim zainteresovanim građanima, a posebno mladima koji žele da doprinesu bezbjednosti svoje zajednice, da se priključe volonterskom sastavu.

Svi novi članovi proći će kroz organizovani sistem obuke i biti ravnopravno uključeni u rad timova civilne zaštite.

Zainteresovani građani mogu se prijaviti i dobiti više informacija u prostorijama Odsjeka za civilnu zaštitu opštine Srbac (kancelarija broj 6) ili telefonom na broj 051/740-001 (lokal 101).

Povodom Svjetskog dana učitelja, 5. oktobra, gošće Radio Srpca Nikolina Dobrnjac iz OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ Srbac, Rada Antonić iz OŠ”Dositej Obradović”Razboj i Helena Davidović iz OŠ „Vuk Karadžić“ Sitneši govore o ljubavi prema pozivu, prvim danima u učionici, izazovima današnjeg vremena i generacijama učenika koje su obilježile njihov radni vijek.

Učitelj je često jedna od prvih osoba koja, osim roditelja, utiče na djetetovo odrastanje, samopouzdanje i odnos prema učenju. Iza svake generacije učenika ostaju godine rada, strpljenja, podrške i brojni trenuci koji se pamte cijeli život.

Opširniji razgovor o učiteljskom pozivu emitovaćemo u subotu 3. oktobra u emisiji Radio Srpca „Gosti programa“.

Nikolina Dobrnjac već gotovo 22 godine radi kao učiteljica. Na izbor profesije uticala je njena učiteljica, koja joj je bila uzor, ali i nastavnici koji su svojim radom u njoj probudili ljubav prema prosvjeti. Radni vijek kao student je započela još 2004. godine u OŠ “Vuk Karadžić“ u Sitnešima, tačnije u Područnoj školi Gornja Lepenica a kada je diplomirala prešla je u OŠ “Jovan Jovanović Zmaj“ gdje i danas radi.

Svoj prvi radni dan i danas pamti – 14 učenika i kombinovano odjeljenje tri razreda, uz malu tremu i mnogo pitanja kako će se snaći.

„Kada sam stala pred njih, preovladali su radost i ljubav prema ovom pozivu. Danas na taj dan gledam sa osmijehom i zahvalnošću“, kaže Nikolina.

Za nju je najljepši dio posla upravo praćenje dječijeg odrastanja i napretka.

„Posebno me ispunjava kada vidim da su djeca puna samopouzdanja zbog nečega što su sami uspjeli da nauče ili urade. Kada sretnem bivše učenike i vidim da su izrasli u formirane, uspješne ljude, lijep je osjećaj znati da ste svojim riječima, podrškom i primjerom ostavili trag u njihovom odrastanju“, ističe ona.

Rada Antonić u prosvjeti radi 22 godine. Iako je nekada željela da bude policajac, životni put je odveo u školu. Prvo radno mjesto bilo joj je u Područnoj školi u Bardači, gdje je, kako kaže, uz pomoć koleginice Silvane Sekulić savladala prve izazove.

„Željela sam da budem policajac, ali nisam, tako da je ovaj poziv izabrao mene i ja sa igrom slučaja došla u Područnu školu u Bardaču što je bilo moje prvo radno mjesto 2003. godine. Par puta sam htjela odustati, ali kolegica Silvana mi nije dozvolila. Borila se sa mnom, učila me i sa tom djecom sam rasla i ja i sazrijevala. Takođe, tadašnji direktor Jovo Kuprešanin zadužen je za moj ostanak i rad u prosvjeti, i to je čovjek koji je promjenio moj životni put i kome sam zahvalna i dan danas“, prisjetila se Rada.

Danas kao najveću vrijednost svog poziva izdvaja upravo mogućnost da posmatra kako djeca odrastaju.

„Najljepše je kada vidite da ste doprinijeli tome da danas gledate jednog ostvarenog, kompletnog čovjeka, uspješnog u svom poslu. To je naša najveća sreća i zadovoljstvo“, kaže učiteljica Rada.

Da se prosvjetni poziv kroz godine mijenjao, ali da je njegova suština ostala ista, smatra Helena Davidović, profesor geografije i nastavnik istorije i geografije u OŠ „Vuk Karadžić“ Sitneši. Helena iza sebe ima 26 godina rada u školi.

„Svoj radni vijek počela sam 1994. godine kao student kada su naše kolege povučeni iz učionica na ratište i ja sam tada bila raspoređena u Han Kola. Nakon toga 1999. godine zapošljavam se u Srednjoškolskom centru „Nikola Tesla“ u Kozarskoj Dubici. Tu sam provela jedno polugodište, uslijedila je udaja, a zatim dolazim u Srbac i tu započinjem karijeru u OŠ “Vuk Karadžić“ Sitneši gdje sam evo i danas, punih 26 godina”, navela je Helena.

Njen cilj je ostao isti – obrazovanje i vaspitanje mladih i njihova priprema za život, što je, kako tvrdi, danas mnogo zahtjevniji i stresniji posao.

Pored nastave, prosvjetni radnici danas imaju brojne dodatne obaveze, a posebno je izražen administrativni dio posla.

Helena je u Sitnešima radila sa sedam generacija učenika i, kako kaže, svaka je ostavila svoj trag. Posebno je raduje što su joj neki bivši učenici danas prijatelji ili kolege.

Upravo takvi susreti pokazuju koliko je učiteljski i prosvjetni poziv više od posla. Znanje se prenese, školska godina završi, generacija ode svojim putem, ali ono što učitelj ostavi u djetetu često ostaje mnogo duže.

Svim učiteljima, nastavnicima i profesorima srećan 5. oktobar – Svjetski dan učitelja! 

Članovi Udruženja roditelja i djece sa posebnim potrebama „Izvor“ iz Srpca proveli su proteklog vikenda tri lijepa dana u druženju, odmoru, pjesmi i obilasku svetinja.

Od 25. do 27. septembra, na trodnevni izlet uputio se 21 roditelj i dijete iz ovog udruženja. Zahvaljujući iskorištenim vaučerima i donaciji Saveza MENERALI u iznosu od 1.500 KM, obezbijeđen je boravak i prevoz, dok su preostali dio troškova, u minimalnom iznosu, snosili sami roditelji.

Već tokom putovanja prema Bijeljini vladala je odlična atmosfera. Za dobro raspoloženje pobrinuo se Dejan Ristić, koji je uz svoju harmoniku unio dodatnu vedrinu među putnike. Pjesma i druženje nastavili su se i po dolasku u Etno-selo „Stanišići“.

Članovi „Izvora“ bili su smješteni u hotelu „Ras“, gdje su, prema riječima direktorice Udruženja Mire Tatić, imali odlične uslove za boravak.

„Bilo nam je prelijepo. Imali smo švedski sto, bazen i sve uslove da se odmorimo i uživamo. Najvažnije je da je sve prošlo u najboljem redu i da su se svi vratili zadovoljni“, istakla je Tatić.

Tokom boravka posjetili su i nekoliko manastira. U petak su obišli manastir Lovnicu kod Šekovića, gdje su srdačno dočekani i prisustvovali molitvi za zdravlje.

U nedjelju, nakon doručka, posjetili su i manastir Svete Petke u Bijeljini, a potom su se u poslijepodnevnim časovima uputili kući.

Iza njih su ostala tri dana ispunjena pjesmom, druženjem, lijepim susretima i novim uspomenama. Kako ističe direktorica Tatić, svi su se vratili zadovoljni, a najvažnije je da je putovanje proteklo bez problema.

Za članove „Izvora“ ovakva putovanja nisu samo prilika za odmor, već i za druženje, stvaranje novih uspomena i jačanje zajedništva među roditeljima i djecom.

U Udruženju već pripremaju nove aktivnosti. Povodom krsne slave i Dana opštine Srbac, od 12. do 14. oktobra biće održan sajam na kojem će članovi „Izvora“ predstaviti svoje rukotvorine i ukrasne predmete prodajnog karaktera. Posjetioci će imati priliku da pogledaju njihove radove, ali i da kupovinom podrže rad Udruženja.

Direktorica Mira Tatić najavila je i kreativnu radionicu povodom Dječije nedjelje, koja će biti održana u srijedu, 7. oktobra, u Srpcu.

Radionicu će voditi roditelji i djeca, uz podršku defektologa Milana Radulovića i profesorice Sanele Vidović. Biće to još jedna prilika za druženje, kreativnost i zajedničko stvaranje, ali i za podsjećanje na značaj podrške djeci i porodicama koje svakodnevno čine važan dio naše zajednice.

Katarakta je zamućenje prirodnog sočiva oka. Najčešće se razvija postepeno, a samo zamućenje ne boli, pa se promjena može dugo pripisivati umoru, godinama ili naočarama. Narodni naziv za kataraktu je siva mrena. Kako sočivo gubi svoju providnost, svjetlost teže prolazi do mrežnjače i ne može se ispravno fokusirati, te vid postaje mutniji, sa slabijim kontrastom i manje jasnim bojama. Zato pacijent ponekad ima osjećaj da naočare više ne mogu da izoštre sliku kao ranije, čak i kad se dioptrija promijeni.Kako prepoznati kataraktu?Simptomi obično ne nastanu preko noći. Čovjek se prilagođava sitnim promjenama, pa ih često prvo primijeti u vožnji, pri čitanju ili kada jedno oko vidi slabije od drugog. Više o tome kako izgledaju simptomi katarakte možete pročitati na stranici klinike.

•vid je zamućen, kao kroz mutno staklo

•oko svjetala se javljaju blještanje ili krugovi, posebno tokom noćne vožnje

•jaka svjetlost smeta više nego ranije

•boje djeluju bljeđe, a kontrast slabiji•čitanje postaje teže i potrebno je jače svjetlo

•dioptrija se češće mijenja, ali nove naočare ne donose očekivano poboljšanje

Ko ima veći rizik?

Najčešći oblik katarakte povezan je sa starenjem. Rizik može biti veći i kod osoba koje imaju dijabetes, dugo koriste kortikosteroide, ranije su povrijedile ili operisale oko, puše ili su godinama mnogo izložene UV zračenju. Nasljeđe takođe može imati ulogu.

Kada je vrijeme za pregled?

Ne treba čekati da katarakta „sazri”. Pregled ima smisla kada promjene vida počnu da otežavaju vožnju, čitanje, posao ili samostalno obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Ako se vid naglo pogorša, ako se javi jak bol, izraženo crvenilo ili osjećaj „zavjese” u vidnom polju, to nije tipičan tok postepene katarakte i potreban je hitan oftalmološki pregled.

Šta se dešava na oftalmološkom pregledu?

Pregled obično uključuje provjeru vidne oštrine i dioptrije, pregled sočiva i, prema nalazu, mjerenje očnog pritiska, te procjenu rožnjače i mrežnjače. Ako se razmatra operacija, radi se biometrija, odnosno mjerenje dužine oka kojim se proračunava jačina vještačkog sočiva koje će biti ugrađeno.

Šta očekivati od operacije?

Jedini efikasan način liječenja katarakte je operacija. Kapi, suplementi, prirodni preparati i vježbe za oči ne mogu razbistriti zamućeno sočivo. Kada je operacija preporučena, najčešće se primjenjuje fakoemulzifikacija. To je postupak u kojem ultrazvučna sonda kroz malu inciziju usitnjava zamućeno prirodno sočivo, njegovi dijelovi se uklanjaju, a na njegovo mjesto ugrađuje se savitljivo vještačko, odnosno intraokularno sočivo. Izbor sočiva nije isti za svakoga. Zavisi od mjerenja oka, stanja drugih struktura oka i svakodnevnih potreba pacijenta.

Operacija katarakte uz uputnicu FZO RS

Operacija katarakte uz uputnicu FZO RS je 100% o trošku FZO RS i dostupna je osiguranicima iz cijele Republike Srpske u Specijalnoj privatnoj klinici Medico Laser u Banjoj Luci. Osiguraniku je potrebna uputnica, a za informacije i dogovor može pozvati 051 318 600. Termin operacije dogovara se odmah poslije pregleda i klinika nema listu čekanja.Ako ste kod sebe ili roditelja prepoznali postepeno zamućenje vida, promjene pri noćnoj vožnji ili potrebu za sve jačim svjetlom, zakažite pregled da biste saznali šta je uzrok i da li je potrebno liječenje.

Dr Milan Preradović, specijalista oftalmologije, Specijalna privatna klinika Medico Laser, Banja Luka. Izveo više od 10.000 oftalmoloških operacija.

Nekadašnja predsjednica Republike Srpske Biljana Plavšić preminula je jutros u Beogradu u 96. godini.

Sahrana bi trebalo da bude obavljena u Banjaluci.

Plavšićeva je bila srpski političar, univerzitetski profesor i doktor bioloških nauka, narodni poslanik u Skupštini Republike Srpske i srpski član Predsjedništva nekadašnje SR BiH.

Rođena je 7. jula 1930. godine u Tuzli, u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, a odrasla u Sarajevu. Diplomirala je biologiju na Prirodno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, gdje je i doktorirala botaniku, oblast biljna virusologija.

Nakon studija bila je profesor i dekan na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu. Uoči raspada bivše Jugoslavije, napustila je univerzitetsku karijeru i ušla u politiku.

U Republici Srpskoj bila je jedan od dva potpredsjednika, sve do 14. septembra 1996. kada je, pod pritiskom međunarodne zajednice, Radovan Karadžić prenio predsjednička ovlašćenja na nju.

Na izborima te godine izabrana je za predsjednika Republike Srpske, a na sljedećim predsjedničkim izborima 1998. pretrpjela je poraz od kandidata Srpske radikalne stranke Nikole Poplašena.

Plavšićeva se 10. januara 2001. godine dobrovoljno predala Haškom tribunalu pred kojim je 7. aprila 2000. optužena.

Osuđena je 27. februara 2003. na 11 godina zatvora. Iz Haga je 26. juna 2003. prebačena u Švedsku na izdržavanje kazne u zatvoru u Hinseberju, odakle je puštena krajem oktobra 2009. godine u Beograd, nakon odsluženja dvije trećine kazne.

U Beogradu je živjela povučeno, bez političke aktivnosti. Bila je razvedena i nije imala djece.

Načelnik opštine Srbac Mlađan Dragosavljević i zamjenik načelnika Vladimir Gužvić ozvaničili su danas početak radova na izgradnji nove lamele stambene zgrade namijenjene mladim bračnim parovima. U okviru projekta biće izgrađeno 15 novih stambenih jedinica, koje će mladim ljudima omogućiti da pod povoljnijim uslovima riješe stambeno pitanje.

„Kao što ste se mogli uvjeriti na licu mjesta, počeli su radovi na izgradnji nove lamele za mlade bračne parove, gdje će biti 15 novih stambenih jedinica. To je još jedna prilika da naši mladi ljudi na povoljan način riješe svoje egzistencijalno pitanje stanovanja“, rekao je Dragosavljević.

Rok za završetak radova je 420 dana, a slijedi procedura izbora krajnjih korisnika putem javnog poziva koji će raspisati Opštinska uprava Srbac.

Načelnik je istakao da je veliko interesovanje mladih za ovaj projekat pokazala i ranije provedena anketa, zbog čega će Komisija koja bude provodila postupak izbora, u skladu sa Pravilnikom o izboru krajnjih korisnika, imati veoma odgovoran zadatak.

„Poznato je da smo pioniri u Republici Srpskoj i BiH kada je riječ o ovakvom načinu rješavanja stambenih pitanja mladih ljudi. Naše nastojanje je da ovaj projekat nastavimo i u budućnosti, sve dok postoji interes mladih za rješavanje stambenog pitanja“, naglasio je Dragosavljević.

Izvođač radova je kompanija „Ehta-R“ d.o.o. Derventa, sa kojom Opština Srbac ima pozitivna iskustva, s obzirom na to da je ova firma bila izvođač i na izgradnji dječijeg vrtića.

„Imamo ozbiljnog izvođača i ne sumnjam da ćemo, uz odgovarajući stručni nadzor, postići kvalitet koji je predviđen ugovorom. Očekujem kvalitetan objekat koji će služiti našim mladim sugrađanima“, rekao je načelnik.

Vrijednost investicije iznosi 2 miliona i 250 hiljada KM.

Posebna pogodnost projekta ogleda se u tome što će cijena kvadratnog metra biti subvencionisana i prilagođena mogućnostima mladih bračnih parova. Dio sredstava koje obezbjeđuju krajnji korisnici biće iskorišten za finansiranje izgradnje objekta, dok će dio biti subvencionisan, kako bi se postigla što povoljnija konačna cijena stanova.

Vlada Republike Srpske usvojila je na današnjoj sjednici informaciju o prioritetnom projektu “Izgradnja i opremanje dječijeg vrtića u Kukuljama, opština Srbac”, koji će u skladu sa mogućnostima biti finansiran iz sredstava javnih investicija za ovu godinu u iznosu od 2.855.283 KM.

Cilj projekta jeste uspostavljanje savremenog, funkcionalnog i bezbjednog objekta za boravak, vaspitanje i obrazovanje djece predškolskog uzrasta do šest godina, saopšteno je iz Biroa Vlade Republike Srpske za odnose s javnošću.

Izgradnjom i potpunim opremanjem vrtića u centru Kukulja, u neposrednoj blizini osnovne škole, biće obezbijeđen kapacitet za boravak 60 djece, čime će se značajno unaprijediti dostupnost i kvalitet predškolskog obrazovanja u ovoj lokalnoj zajednici, navodi se u saopštenju.

Izvor: SRNA

Kroz niz edukativnih i kreativnih aktivnosti posvećenih učenju jezika, jezičkoj i kulturnoj raznolikosti u svim školama na području opštine Srbac obilježen je Evropski dan jezika.

Ovogodišnji slogan „Jezici nas ujedinjuju“ ukazuje na značaj poznavanja stranih jezika, međukulturnog razumijevanja i cjeloživotnog učenja.

Učenici su tim povodom učestvovali u različitim aktivnostima koje su pripremili njihovi učitelji i nastavnici. Organizovani su kvizovi znanja i vokabulara iz različitih oblasti, izrađivani su plakati, kreirani zanimljivi videi, a učenici su kroz prezentacije upoznavani sa rasprostranjenošću jezika.

Posebno zanimljiva bila je igra memorijskih kartica, tokom koje su učenici povezivali riječi iz srpskog jezika sa odgovarajućim riječima na drugim jezicima i otkrivali njihovo porijeklo.

Kroz druženje, učenje i kreativni rad učenici su proširili znanja o jezicima i kulturama koje se govore širom Evrope, ali i uočili značaj njihovog učenja i međusobnog uvažavanja.

Ovakve aktivnosti doprinose razvijanju interesovanja za učenje stranih jezika, poštovanju jezičke i kulturne raznolikosti i boljem razumijevanju drugih kultura, uz poruku da različitosti predstavljaju bogatstvo koje povezuje ljude.

Više fotografija možete pogledati na Facebook profilu Radio Srpca.

Udruženje žena Srbac organizovaće 14. oktobra reviju modernih vjenčanica ukrašenih plavim i narodnim vezom, koja će biti održana na gradskom trgu sa početkom u 12 i 30 časova.

Revija će biti prilika da se kroz savremeni dizajn predstavi tradicionalni vez i njegovo mjesto u očuvanju narodnog stvaralaštva, uz spoj tradicije, elegancije i savremenih modnih trendova.

Iz Udruženja ističu da je cilj revije da se na kreativan način ukaže na vrijednost tradicionalnih motiva i njihovo prilagođavanje savremenom dizajnu.

Posjetioci će imati priliku da vide vjenčanice na kojima su tradicionalni motivi i vez uklopljeni u moderne kreacije.