Vijesti

Vukašin Vujinović iz Srpca i Miloš Gligorić iz Laktaša završili su trodnevno pokloničko putovanje biciklima od Dugog Polja kod Srpca do Manastira Pokrova Presvete Bogorodice u Đunisu u Srbiji, tokom kojeg su prešli oko 510 kilometara.

Na put su krenuli 21. septembra, na praznik Rođenja Presvete Bogorodice – Malu Gospojinu, a dnevno su u prosjeku prelazili oko 170 kilometara.

Pored manastira u Đunisu, dvojica mladića posjetila su i Manastir Svetog Romana, a kako je Vujinović rekao za Radio Srbac, osnovni motiv za putovanje bili su vjera i želja za novim izazovima.

Vujinović ima 22 godine i zaposlen je kao policijski službenik u Policijskoj stanici Gradiška, dok je njegov saputnik Miloš Gligorić, koji ima 32 godine, policijski službenik u Centru za obuku Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske.

Obojica se aktivno bave sportom, a Gligorić iza sebe ima i iskustvo sličnih pokloničkih putovanja biciklom, budući da je prethodnih godina putovao do manastira Ostrog i Tumane.

„Bavim se sportom čitav svoj život, treniram u teretani, trčim trke sa preprekama i trke na duge staze, a planinarenje mi je hobi. Bavim se i borilačkim sportovima. Miloš je takođe sportista i dugogodišnji kik-bokser“, naveo je Vujinović.

Putovanje nije prošlo bez neplaniranih situacija. Vujinoviću je već na početku puta, u blizini Dervente, pukla guma na biciklu, dok je Gligoriću guma pukla pred sam kraj putovanja, ali su oba problema uspješno riješili i nastavili put.

Za posjetu upravo ovim svetinjama, kako kaže, nisu imali poseban razlog, ali su za Manastir Pokrova Presvete Bogorodice u Đunisu čuli zbog čudotvorne vode, dok su u Manastiru Svetog Romana željeli da posjete mjesto gdje počiva srce ruskog dobrovoljca pukovnika Nikolaja Nikolajeviča Rajevskog, učesnika Srpsko-turskog rata.

Rajevski je, prema Vujinovićevim riječima, bio i inspiracija za lik grofa Vronskog u romanu „Ana Karenjina“.

Dvojica sportista već planiraju novi poduhvat, pa će, kako najavljuju, nakon povratka kući početi pripreme za narednu godinu, kada planiraju da biciklima otputuju do Hilandara.

Višestruko nagrađivana komična monodrama „Svetozar Treći“ izvedena je večeras u Gradskoj galeriji „Rajko Petković“ u Srpcu.

Predstavu, nastalu prema tekstu „Kad umreh onomad“ Ljiljane Bralović, u režiji Mihaila Kostadinova, izveo je glumac Ivan Perković, osnivač „NASTeatra“.

Iako je riječ o komediji, „Svetozar Treći“ donosi mnogo dublju i ozbiljniju poruku, kako u vremenu brzog života sačuvati dušu, ljubav, čovječnost i vrijednosti koje se sve više gube. Posebna vrijednost predstave je u očuvanju starog šumadijskog govora, dijalekta i bogate narodne leksike koja polako nestaje.

Glavni junak Svetozar je sedamdesetogodišnji Šumadinac koji nakon kliničke smrti ponovo dolazi sebi i kroz svoj život, iskustva i susret sa svijetom koji se mijenja, publiku vodi kroz niz duhovitih, ali i veoma životnih situacija.

Perković kaže da je upravo u tome posebnost teksta Ljiljane Bralović.

„Tekst je stvarno divan. Glavna poruka je da u ovom brzom vremenu treba sačuvati dušu i podsjetiti na neke vrijednosti koje su pomalo izgubljene. Svetozar sve to govori na šaljiv način, ali predstava u sebi nosi jednu skrivenu, mnogo važniju poruku“, rekao je Perković.

Predstava ima zanimljivu istoriju. Tekst „Kad umreh onomad“ Perković je kao amater igrao još 2009. i 2010. godine, a, kako kaže, sasvim slučajno je upravo taj tekst „pronašao njega“. Nakon toga nastala je predstava „Svetozar treći“, koja je večeras u Srpcu doživjela svoje 245. izvođenje.

Monodrama je do sada osvajala nagrade na festivalima u Zemunu, Sarajevu i Makedoniji, a interesovanje publike ne jenjava. Perković ističe da uloga nije jednostavna, ali da sa svakim novim izvođenjem postaje lakša.

Već sutra, „Svetozar treći“ biće izveden u Gradišci od 20 časova, u okviru manifestacije „Gradiška jesen“, a ulaz je slobodan. U oktobru slijede nova izvođenja, nakon čega bi predstava trebalo da stigne i do svog 250. izvođenja.

Govoreći o planovima „NASTeatra“, Perković je najavio novu premijeru za april naredne godine. Biće to osma premijera ovog teatra, koji trenutno na repertoaru ima sedam predstava, među kojima su i četiri nastale prema djelima Momčila Nastasijevića, po kojem je „NASTeatar“ i posvećen.

Perković je istakao i da mu je ovo bio prvi nastup u Srpcu, mjestu koje mu je, kako kaže, posebno drago.

„Strastveni sam ribolovac i nekada sam dolazio u Srbac da pecam ribu. Volim da dođem ovdje“, rekao je Perković.

Mara Mitrić iz Gornjih Srđevića vratila se sa 21. Međunarodnog sajma pčelarstva „Medena Tuzla“ sa čak tri zlatna priznanja. Za kvalitet svojih proizvoda osvojila je zlato za bagremov med, orahovaču sa medom i čudotvorni melem, čime je još jednom potvrđen kvalitet rada njenog Poljoprivrednog gazdinstva „Mitrić“.

Ovogodišnji sajam okupio je brojne izlagače iz Srbije, Hrvatske i BiH, a „Medena Tuzla“ važi za jedan od najznačajnijih pčelarskih događaja u regiji. Riječ je o jedinom sajmu pčelarstva u BiH sa zaštićenim imenom i žigom. Posebna pažnja posvećena je kontroli kvaliteta, pa uzorci prolaze laboratorijsku analizu, nakon čega slijedi organoleptičko ocjenjivanje.

Upravo zbog toga, osvojena zlatna priznanja za Maru imaju poseban značaj. Ona ističe da joj je kvalitet proizvoda uvijek na prvom mjestu, a nagrade vidi kao zvaničnu potvrdu dugogodišnjeg truda i predanosti.

„Zlatna priznanja za mene predstavljaju zvaničnu potvrdu kvaliteta, a kvalitet mi je prioritet u radu. Sajam je bio odlično organizovan, a posebno mi je drago zbog lijepog druženja sa starim poznanicima i upoznavanja novih ljudi. Razmijenili smo iskustva i razgovarali o pčelarstvu, a kada je riječ o pčelama i pčelarstvu, čini se da nikada nema dovoljno priče i razmjene iskustava“, kaže Mara Mitrić.

Pčelarstvom se Mara bavi već dvije decenije. Ljubav prema pčelama i iskustvo koje je godinama sticala u pčelinjaku postepeno su je usmjerili i ka preradi meda i izradi drugih proizvoda. Posljednjih šest godina intenzivnije se bavi proizvodnjom različitih preparata i proizvoda na bazi meda, voska i ljekovitog bilja.

U ponudi njenog gazdinstva danas se nalazi širok asortiman proizvoda. Tu su različite vrste meda, vosak i slavske svijeće od voska, zeleni orah u medu, koštuničavo voće u medu, tinkture od koprive, imele, srijemuša i gaveza, čudotvorni melem, melem od gaveza i nevena, medenjaci i likeri.

Da se trud i posvećenost kvalitetu prepoznaju i na ocjenjivačkim stolovima, te da to kod Mare traje u kontinuitetu potvrđuju i ranija priznanja. Prošle godine proizvodi Poljoprivrednog gazdinstva „Mitrić“ takođe su osvojili zlata i to za med, propolis i sjeme koprive u medu. Prvo zlato stiglo je prije nekoliko godina sa sajma „Plodovi sela“ u Banjoj Luci.

Za našu sugrađanku, pčelarstvo je mnogo više od proizvodnje meda. To je posao kojem je posvetila veliki dio svog života, ali i prostor za stalno učenje, usavršavanje i razmjenu iskustava.

Slavske svečanosti povodom obilježavanja krsne slave i Dana opštine Srbac, Pokrova Presvete Bogorodice, i ove godine će trajati tri dana, odlučeno je na prvoj sjednici organizacionog odbora.

Prvog dana obilježavanja, u ponedjeljak, 12. oktobra, u 11 časova biće održan parastos na centralnom spomen obilježju u znak sjećanja na poginule borce u Odbrambeno-otadžbinskom ratu. Pored porodica poginulih boraca i brojnih delegacija, očekuje se da će parastosu prisustvovati i učenici osnovnih i srednjih škola.

Od 12 časova će se održati svečana sjednica Skupštine opštine na kojoj će biti dodijeljene nagrade i priznanja Opštine Srbac u vidu povelja, zahvalnica i nagrada opštine mladima. Sjednica će biti održana u Gradskoj galeriji “Rajko Petković”.

U planu je i da se, nakon svečane sjednice, održi promocija književnog izdanja, Spomenice poginulim borcima Vojske Republike Srpske sa teritorije srbačke opštine, autora Dragana Đurđevića. Izdavač ovog djela je Boračka organizacija opštine Srbac, a suizdavači su Republički centar za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica i Opština Srbac.

Drugog dana manifestacije, u utorak, 13. oktobra od 19 časova biće održana svečana akademija na kojoj će pored hora, nastupiti i mladi umjetnici, uz prigodne besjede zvaničnika.

Trećeg dana slavskih svečanosti, u srijedu, 14. oktobra, biće održana Svečana liturgija u Hramu Vaskrsenja Hristovog sa početkom u 9 časova, a od 10.30 časova svečana litija.

Zbog radova koji se izvode na sanaciji Hrama Pokrova Presvete Bogorodice, liturgija će biti održana u Hramu Vaskrsenja Hristovog, odakle će krenuti svečana litija sa početkom u 10.30 časova, koja će se kretati gradskim ulicama, nazad do Hrama gdje će od 11 časova biti izvršen slavski obred.

I ove godine planiran je Pokrovski dan folklora, koji će početi u 12 časova a okupiće kulturno-umjetnička društva sa područja naše opštine i mališane Dječijeg vrtića “Naša radost”.

Tokom slavske svečanosti, biće postavljeni štandovi sa prigodnim posluženjem sa posnom trpezom u porti hrama. Organizovaće se i mini sajam Udruženja žena Srbac čije članice će izložiti rukotvorine, ukrasne i odjevne predmete, zimnicu, kozmetiku i druge proizvode.

U sklopu slavskih svečanosti i ove godine se organizuje srbački jesenji vašar koji će biti održan od 12. do 14. oktobra.

Krsna slava opštine Srbac se proslavlja 14. oktobra, na dan Pokrova Presvete Bogorodice, a Dan opštine se slavi u znak sjećanja na 2. novembar kada je prije 91 godinu, odlukom ministra Kraljevine Jugoslavije, tadašnji Bosanski Svinjar preimenovan u Srbac.

Ljeto je i zvanično iza nas – danas, 23. septembra, na sjevernoj Zemljinoj hemisferi počinje jesen, godišnje doba koje donosi kraće dane, duže noći, niže temperature i prepoznatljive boje prirode.

Astronomska jesen 2026. godine počela je u 2.05 časova po našem vremenu, u trenutku jesenje ravnodnevice.

Jesen će trajati sve do decembra i početka astronomske zime.

Početak astronomske jeseni određuje jesenja ravnodnevica, kada su obje Zemljine hemisfere približno jednako izložene Sunčevoj svjetlosti.

Od ovog trenutka na sjevernoj hemisferi Sunce će svakog dana provoditi sve manje vremena iznad horizonta, pa će dani postajati kraći, a noći duže.

Jesen prepoznajemo i po jednoj od najvećih promjena u prirodi – zelene krošnje postepeno postaju žute, narandžaste, crvene i smeđe.

Kako dani postaju kraći, a temperature niže, drveće se priprema za zimu. Proizvodnja hlorofila, pigmenta koji lišću daje zelenu boju, postepeno se smanjuje.

Za naše krajeve jesen je oduvijek bila mnogo više od promjene vremena i boja u prirodi.

To je period ubiranja plodova i završetka velikog dijela poljoprivrednih radova. Beru se jabuke, kruške i drugo voće, završava berba grožđa, prikupljaju kukuruz i drugi usjevi, a domaćinstva pripremaju zimnicu.

Sa hladnijim danima počinje i intenzivnija priprema ogreva i domaćinstava za zimu.

Jesen je i period velikih vremenskih promjena.

Nakon toplog septembra mogu uslijediti nagli padovi temperature, sve hladnija jutra, češće kiše i magla.

Iako označava kraj ljeta, godišnjih odmora i dugih toplih večeri, jesen ima posebnu atmosferu.

Šarene šume, miris opalog lišća, prve hladne večeri, kestenje, bundeve, jabuke i topli napici samo su neki od simbola ovog godišnjeg doba.

Nova školska godina za učenike Područnog odjeljenja u Starom Martincu počela je u ljepšem, uređenijem i funkcionalnijem prostoru.

Zahvaljujući zajedničkom angažovanju roditelja, škole i lokalne zajednice, učionica je dobila novi izgled i bolje uslove za učenje i svakodnevni rad.

Prostorija je okrečena, prostor je pregrađen i funkcionalno prilagođen potrebama nastave, a rezultat je svijetla i prijatna učionica u kojoj naši najmlađi sada imaju još bolje uslove za školske dane.

„Кada se udruže roditelji, škola i lokalna zajednica, rezultat ne može izostati. Ovo je primjer da zajedničkim radom možemo stvoriti bolje uslove za našu djecu“, istakla je direktorica OŠ „Jovan Jovanović Zmaj“ Srbac Manuela Rađević Jokić.

Zahvalnost je upućena svima koji su svojim radom, podrškom i dobrom voljom doprinijeli da Područno odjeljenje u Starom Martincu početak školske godine dočeka u novom ruhu.

Dva kilometara plivanja, 90 kilometara vožnje bicikla i na kraju polumaraton – za većinu ljudi ovo zvuči kao gotovo nemoguć izazov, ali za Milovana Basurića iz Srpca upravo je to bio cilj kojem je posvetio mjesece priprema.

Od početka godine Milovan je vrijedno trenirao kako bi se prvi put okušao na Ironmanu, jednom od najzahtjevnijih izazova u svijetu triatlona.

Na nedavno održanoj trci u Beogradu uspješno je stigao do cilja, a cijelu trku završio je za impresivnih 5 sati i 11 minuta, zauzevši 379. mjesto među gotovo 1.500 učesnika.

Iza ovog rezultata nisu samo sati treninga i fizički napor, već i velika disciplina, brojna odricanja i mentalna snaga, što je Milovanu donijelo i posebno mjesto u istoriji srbačkog sporta – postao je prvi Srpčanin koji je uspješno završio Ironman 70.3.

Iako mu je ovo bio prvi Ironman u životu, odluka da se oproba u triatlonu nije došla preko noći. O ovakvom izazovu razmišljao je nekoliko godina, nakon što je vidio svog omiljenog fitnes influensera kako se prijavljuje za Ironman.

„Ja sam imao želju, ali druge mogućnosti mi tada nisu dozvoljavale da to realizujem. Mislim da je ova godina bila idealna i da se sve poklopilo na vrijeme“, rekao je Basurić za Radio Srbac.

Početkom godine počeo je ozbiljne pripreme, a njegova svakodnevica bila je podređena treningu. Ponedjeljkom, srijedom i petkom kombinovao je plivanje i trening snage, dok su utorkom i četvrtkom na programu bili biciklizam i trčanje. Vikendi su bili rezervisani za najduže i najzahtjevnije treninge.

Tokom devet mjeseci prešao je oko 11.000 kilometara na biciklu, 4.500 kilometara trčanjem i oko 600 kilometara plivanja.

U pojedinim periodima trenirao je između tri i pet sati dnevno, uz posao u vlastitoj teretani i rad sa brojnim klijentima.

Upravo je usklađivanje poslovnih obaveza i treninga bio jedan od izazova, ali Basurić kaže da je sve bilo stvar prioriteta.

„Svi imamo 24 sata u danu. Moj posao je uzimao između 10 i 12 sati, a ostalo je bilo slobodno vrijeme za pripreme. Meni nije bilo teško, jer mi je u tom trenutku prioritet bio Ironman. Ako nisam stigao odraditi trening ranije, sjeo bih na bicikl i odradio ga i u ponoć“, ističe Basurić.

Ipak, nisu sve discipline bile jednako lake. Najzahtjevnije mu je tokom priprema bilo trčanje, prvenstveno zbog monotonije, dok mu je biciklizam bio zanimljiviji.

U Beogradu je, međutim, najvažnija bila upravo mentalna pripremljenost. Devet mjeseci treninga Basurić je iskoristio i za jačanje psihičke izdržljivosti, a na samoj trci odlučio je da ne razmišlja o ukupnoj distanci.

„Nisam razmišljao šta me čeka poslije plivanja ili bicikla, fokusirao sam se samo na ono što je dva ili tri metra ispred mene. To mi je bio cilj tokom čitave trke“, prisjeća se Basurić.

Posebno težak bio je posljednji dio – polumaraton nakon svega što je prethodilo.

U trenucima kada je bilo najteže, motivaciju je pronalazio u porodici.

„Uvijek sam zamišljao šta bi bilo kada bi neko od mojih bližnjih u nekom trenutku trebao pomoć. Ako je majka na cilju i treba joj pomoć, da li bih stao? Naravno da ne bih. Tako sam se vodio i kroz treninge i to mi je mnogo pomoglo da guram dalje“, naglasio je Basurić.

Posebnu zahvalnost uputio je majci, koja mu je, kako kaže, bila najveća podrška tokom cijelog procesa.

„Ovu medalju posvećujem njoj“, rekao je Basurić.

Cilj je prvobitno bio završiti trku za šest sati, ali je rezultat od 5 sati i 11 minuta premašio njegova očekivanja. Posebno ga je iznenadio rezultat na biciklu, gdje je, kako kaže, bio oko pola sata brži od planiranog.

Iako je Ironman bio njegov veliki lični izazov, Basurić je u svijet sporta ušao mnogo ranije. Od šeste godine bavio se sportom, trenirao rukomet, a posljednjih 15 godina najveću ljubav pronašao je u teretani.

Kaže da mu je sport donio mnogo više od fizičke forme – prijateljstva, poznanstva, ali i posao od kojeg živi i koji ga ispunjava.

Kao trener, posebno naglašava da zdrav život ne treba da bude rezervisan samo za profesionalne sportiste. Smatra da svako može pronaći nekoliko sati sedmično za sebe i fizičku aktivnost, prvenstveno zbog zdravlja i dugovječnosti.

„Niko od vas ne traži da budete Spartanci ili da živite životom profesionalnog sportiste. Ali vjerujem da svako može tri puta sedmično pronaći po sat vremena za trening. Ne samo zbog sebe, nego zbog dugovječnosti, zbog svoje djece, da budete zdravi i da im što duže budete tu“, zaključio je Basurić.

Planove za naredni period ne želi da otkriva, ali jedno je sigurno – ne namjerava stati.

Njegova poruka onima koji tek razmišljaju o prvom koraku u sportu jednostavna je – treba biti spreman na odricanje, ali prije svega imati želju.

„Trenirajte zbog vaše dugovječnosti i zdravlja. Biti debeo je teško, biti zgodan je teško – ti biraš svoje teško“, poručio je Basurić.

Opširniji razgovor sa Milovanom Basurićem možete poslušati u subotu, 26. septembra, od 10 časova na talasima Radio Srpca ili puzem naše internet stranice radiosrbac.com!

Nedjelja borbe protiv tuberkuloze obilježena je u Srpcu nizom aktivnosti usmjerenih na podizanje svijesti o značaju prevencije, ranog prepoznavanja simptoma i pravovremenog liječenja ove zarazne bolesti.

U okviru obilježavanja, koje se tradicionalno održava od 14. do 21. septembra, mladi volonteri Crvenog krsta Srbac organizovali su prodaju markica, a prikupljena sredstva biće usmjerena za pomoć najugroženijim kategorijama stanovništva.

Edukativno predavanje održano je i za učenike nižih razreda Osnovne škole „Vuk Karadžić“ u Sitnešima, gdje je bilo riječi o tuberkulozi, načinima zaštite i značaju sprečavanja širenja bolesti.

Ovogodišnja Nedjelja borbe protiv tuberkuloze obilježena je pod motom „Da možemo zaustaviti tuberkulozu, predvođeni zemljama, osnaženi ljudima“.

U Donjim Srđevićima, kod škole, 27. septembra biće održano „Srđevačko prelo“, tradicionalno okupljanje mještana, komšija i prijatelja, koje će i ove godine ponuditi bogat program ispunjen običajima, domaćom hranom, narodnim igrama i muzikom.

Program počinje u 12 časova tradicionalnim branjem kukuruza, nakon čega slijedi priprema domaće hrane i degustacija. Od 14 časova predviđeni su „vesela mašina“, rakija „ispod cijevi“ i topljenje čvaraka.

Takmičarski i zabavni dio programa počinje u 16 časova, kada su na rasporedu nadmetanja u potezanju konopca, bacanju kamena s ramena, skoku u dalj i drugim igrama, a u 17 časova predviđeno je perušanje kukuruza.

Centralni dio večeri počinje u 18 časova, kada će biti održano narodno veselje uz muziku i domaćinsku trpezu.

Organizatori poručuju da posjetioci treba da ponesu dobro raspoloženje, dok će se domaćini pobrinuti za hranu, piće, igre i dobru atmosferu.

Od 16. do 18. septembra u Moskvi je održan IV Kongres Međunarodnog pokreta rusofila (MPR), koji je okupio učesnike iz više od 50 zemalja, među kojima je bio i mladi Srpčanin Svetislav Savanović, kao predstavnik Republike Srpske i BiH.

Kongres je održan na više lokacija u Moskvi, a svečano otvaranje 17. septembra upriličeno je u Muzeju pobjede na Poklonoj gori. Među učesnicima ceremonije bili su ministar spoljnih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov, generalni sekretar MPR-a Ivan Kostić, predsjednik Izvršnog biroa MPR-a Sulejman Ndjaja, kao i politikolog i filozof Aleksandar Dugin.

Tokom trodnevnog programa predstavljen je početak rada „Instituta za proučavanje i podršku rusofilstvu“, a održan je i Omladinski forum rusofila, na kojem su mladi učesnici razmjenjivali iskustva o radu i osnivanju omladinskih ogranaka Pokreta u različitim zemljama.

U okviru kongresa razmatran je i međunarodni projekat „Retro-reli rusofila“, čija je prva etapa održana 16. septembra u Moskvi, sa ciljem predstavljanja aktivnosti Pokreta i povezivanja njegovih učesnika iz različitih zemalja.

Učesnici kongresa 18. septembra posjetili su Nacionalni centar „Rusija“, a program je obuhvatio i različite kulturne, edukativne i društvene sadržaje.

Savanović kaže da će mu boravak u Moskvi ostati u lijepom sjećanju.

„Bilo mi je fantastično. Upoznao sam mnogo ljudi iz različitih zemalja i stekao nova prijateljstva. Ovo je za mene bilo jedno veliko iskustvo i prilika da upoznam ljude sa sličnim interesovanjima i da razmijenimo iskustva“, istakao je Savanović.

Međunarodni pokret rusofila predstavlja udruženje koje se bavi međunarodnom kulturnom i humanitarnom saradnjom, kao i promocijom ruskog jezika, kulture, umjetnosti, istorije i tradicionalnih duhovnih i moralnih vrijednosti. Kongres je, prema organizatorima, bio prilika za okupljanje predstavnika različitih zemalja i razmjenu iskustava, posebno među mladima.