Veliki petak – dan najveće hrišćanske žalosti

Pravoslavni vernici obilježavaju Veliki petak, dan koji simbolizuje stradanje Isusa Hrista i njegovo raspeće na krstu na Golgoti. To je dan najveće hrišćanske žalosti, posljednji u nedjelji Stradanja, tokom koga ne zvone crkvena zvona. Posti se i farbaju se uskršnja jaja.
Tri puta se, uz zvuke klepala, obilazi oko crkve, što simbolično predstavlja Hristovu sahranu. Plaštanica se potom polaže ispred oltara. Dan se provodi u tihovanju i molitvi.

Skidanje sa krsta čest je motiv na slikama velikih svjetskih umjetnika.

Od Velikog četvrtka do Uskrsa ne oglašavaju se zvona na crkvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti.

Najtužniji dan u hrišćanstvu, kada je Isus Hristos osuđen i razapet na Golgoti, provodi se u strogom postu i tuzi zbog žrtve Isusove.

Najvažniji posao danas je bojenje jaja i to u crvenu boju, simbol prolivene krvi Hristove i novog života koji se rađa iz njegove svjesne žrtve. Prvo crveno jaje naziva se čuvarkuća i čuva se na posebnom mjestu da se ne razbije.

Pripisuju mu se posebna svojstva – ljekovitost, plodotvornost, zaštita od grada i zlih sila. Кo ne stigne danas, može da oboji jaja i sutra, prije sunca.

Danas se strogo posti, ko može – ne jede ništa, drugi samo suvi hleb i vodu. Poste čak i oni koji to nisu činili tokom prethodnih dana Velikog posta.

Stariji ljudi kažu: ako na Veliki petak pada kiša, neće biti šljiva, a ako je toplo i sunčano, očekuje se veliki rod voća.

Sveta tajna jeleosvećenja služena u srbačkim svetinjama

Juče, na Veliku srijedu, u prisustvu velikog broja vjernika, u Srpskom pravoslavnom manastiru Osovica i u Hramu Vaskrsenja Hristovog u Srpcu, služena Sveta tajna jeleosvećenja.

Sveta tajna jeleosvećenja vrši se nad onima koji su teže ili lakše bolesni, a sastoji se iz molitvi sveštenika i pomazivanja bolesnika osvećenim uljem, kroz koje djeluje Božija blagodat za ozdravljenje bolesnika, a bolest ovde podrazumijeva oboljenje duše ili tijela.

Vaskršnja radionica i druženje u Izvoru

U Udruženju roditelja i djece sa posebnim potrebama ,,Izvor“ Srbac danas je organizovana kreativna radionica na kojoj su članovi Izvora ukrašavali vaskrašnja jaja. Osim članova Udruženja, na radionici su učestvovali članovi Nevladine organizacije ,,Milenijum“ i članice Udruženja žena Srbac.

,,Danas smo za naše članove organizovali druženje i radionicu povodom Vaskrsa, da se sve zajedno rajujemo ovom velikom prazniku. Sa nama su dana bili i gosti, koji su nam uljepšali druženje, a Dejan Ristić nam je svirkom na harmonici dodatno poravio raspoloženje. Zahvaljujući Opštini Srbac, djeci smo pripremili simbolične poklončiće, a imali smo i posnu zakusku. Želim da zahvalim i svešteniku Nenadu Đuriću i njegovoj supruzi Milijani, koji su nas nedavno posjetili i donijeli nam na poklon pano i neophodan materijal za današnju radionicu“, rekla je direktorica Izvora Mira Tatić i svim pravoslavnim vjernicima sa područja opštine Srbac uputila čestitke povodom Vaskrsa.

Sva jaja koja su ukrašena na današnjoj radionici namijenja su za Hram Svetog proroka Ilije u Lepenici.

Ovom prilikikom, zahvalila je Darki Vujiću koji je obezbijedio šljunak za proljećno uređenje dvorišta, Boračkoj organizaciji koja je donirala cvijeće i Komunalnom preduzeću ,,Komunalac“ Srbac koje vodi računa da travnjak u krugu Izvora uvijek bude uredno pokošen.

SPC obilježava veliki četvrtak

Pravoslavni vjernici obilježavaju danas Veliki četvrtak kao sjećanje na Tajnu ili Posljednju večeru Isusa Hrista i njegovih učenika.

Ovo je jedan od najznačajnijih dana u toku Velike ili Stradalne nedjelje kada je ustanovljena sveta tajna pričešća.

Prema jevanđelskim zapisima, Hristos je na Tajnoj večeri blagoslovio hljeb i, podijelivši ga apostolima, rekao: „Ovo je tijelo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grijehova“.

Zatim je uzeo čašu vina i dodao: „Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga Zavjeta, koja se proliva za vas i za mnoge, radi otpuštanja grijeha“.

Hristove riječi ponavljaju se na Veliki četvrtak na liturgijama prije pričešća vjernika, po uzoru na prvo pričešće Hrista i njegovih apostola.

Praznik je jedan od dana određenih za pričešće vjernika, koji su poštujući pravoslavni kanon, „postili na vodi“ najmanje pet posljednjih dana.

Na liturgijama se vjernici pričešćuju hljebom ili naforom – tijelom Hristovim i vinom koje je simbol njegove krvi prolivene za spas ljudskog roda.

Praznovanje u svim hramovima Srpske pravoslavne crkve počinje liturgijom Svetog Vasilija Velikog koja se služi deset puta godišnje, na sve velike pravoslavne praznike.

Narod vjeruje da i najvećim grešnicima, koji se pričeste na Veliki četvrtak, grijesi bivaju oprošteni.

Završetkom liturgije prestaje se za zvonjenjem, već se klepa, udara u drvenu dasku, sve do sahrane Hristove. Poslije liturgije dozvoljeno je jesti na ulju i popiti nešto vina.

Veliki ili Časni ili Vaskršnji post traje šest nedjelja, a oni koji se pridržavaju pravila posta, prve i posljednje nedjelje ne jedu čak ni ribu, već drugu posnu hranu, pripremljenu na vodi, bez ulja.

Protojerej Željko Sarić o najvećem hrišćanskom prazniku Vaskrsu

Srpska pravoslavna crkva proslavlja najveći hrišćanski praznik Vaskrs.Vakrs je najvažniji praznik u životu svakog hrišćanina,u kojem se slavi pobjeda života nad smrću,dobra nad zlom,svjetla nad tamom.O ovom velikom prazniku razgovarali smo sa namjesnikom srbačke parohije protojerejem Željkom Sarićem.

Svi pravoslavni hrišćani se pripremaju za Vaskrs kroz molitvu i post koji traje sedam nedjelja gdje čovjek kroz taj period sagledava unutar samog sebe ,da vidi koliko je blizu ili daleko od Hrista.

“ Vaskršnji ili Časni post, u kome se nalazimo, jedan je od četiri višednevna posta koji postoje u našoj crkvi, pored jednodnevnih. Post svoje porijeklo vodi još iz Starog zavjeta, Кnjige postanja kada praoci Adam i Eva dobijaju zapovijest o uzdržanju i neubiranju sa drveta poznanja dobra i zla. U Novom zavjetu kompletan i potpun primjer posta nam daje sam gospod Isus Hristos, koji je 40 dana postio u pustinji. Ovdje je bitno našu percepciju usmjeriti na borbu koju Hristos vodi sa đavolom i u kojoj ga đavo iskušava na razne načine upravo kako i sa nama svakodnevno čini, a pogotovo u danima posta kada bi trebali da budemo Bogu bliži nego ikada. Ovo napominjem iz razloga jer se, takođe, tu navodi da Hristos nije ništa jeo i pio i nekako po pravilu nepisanom vjernici se vežu isključivo za taj tjelesni vid posta dok duhovni koji pomenusmo stavljaju u drugi plan. Međutim, duhovni jeste i biće primarni vid, dok je tjelesni kao neka vrsta pomoći tom duhovnom vidu”.

„Od nas se traži jedna disciplina,pokušaj da mi sami sebe savladamo.Hrana samo po sebi nije grešna,ali traži se od nas koliko smo mi spremni u jednom momentu da se odreknemo nečega .Vaskrs je sav smisao .Kod nas Srba je živopisan praznik Božić i za njega je vezano mnogo običaja, ali u samom teološkom značenju, bogoslovskom Vaskrs je najznačajniji.To je pobjeda života nad smrću,dobra nad zlom i Hristos to svojim vaskrsenjem pokazuje da se može pobijediti .On prvi pobjeđuje a onda i nama obećava vaskrsenje iz mrtvih i to osmišljava naš život i daje nam nadu da nam je život vječni“, rekao je protojerej Sarić.

Sarić kaže da je vaskršnje slavlje za vjernike kraj Velikog posta,a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja,se prema drevnom običaju farbaju u crveno kao simbol prolivene krvi Hristove.

“Jaja se farbaju jer to ima svoju simboliku. Ništa nije slučajno u hrišćanstvu, sve ima svoj smisao. Jaje je simbol vaskrsenja. Kao što pile svojim silama razbija ljusku jajeta i izlazi u život, tako i Hristos svojim Bogočovječanskim silama razbija grobnu ploču i Vaskrsava iz mrtvih. Jaja se farbaju raznim bojama, ali, crvena boja je osnovna, ona simbolizuje krv Hristovu kojom je Hristos ljude oslobodio od grijeha.

U današnje vrijeme veoma je važno porodično okupljanje.Sve se gradi na porodici i ako imate stabilnu porodicu onda imate i jaku državu,crkvu i školu.

„Imamo dosta crkvenih vjenčanja ali ono što je porazno imamo dosta i razvoda.Kad bi se zadržao trend sadašnjeg sklapanja brakova i da Bog da tim mladim ljudima koji se odluče na bračni život prije svega jednog trpljenja ,jer brak je često trpljenje i snishođena žrtva.Jedan je odnos mladih ljudi prije braka,a drugi je odnos kad dođu djeca.Sve je više izazova zbog modernih tehnologija i više je načina da čovjek pogriješi preko tih modernih komunikacija.A moram izraziti zabrinutost i podatkom da je na području opštine Srbac duplo veći broj umrlih od broja rođenih.Obično bude oko 300 sahrana u toku godine a rodi se do 150 djece,znači duplo je veći mortalitet od nataliteta.Ali molimo se Bogu da ćemo se osvjestiti i ugledati se možda na neke druge narode koji ispunjavaju ono što im je zadato i po prirodi i po Bogu,zato rađajte se.“

Sveštenik Sarić je najavio da će hram Vaskrsenja Hristovog u nedjelju 12.maja na Mali Vaskrs proslaviti svoju krsnu slavu.

„Dvanaestog maja je i Sveti Vasilije Ostroški pa pozivam vjernike da zajedno proslavimo slavu u miru božijem ,u radosti.Da prvo oslužimo svetu službu a onda da se nađemo u trpezi ljubavi u porti hrama i da na taj način proslavimo drugu hramovnu slavu u Srpcu“rekao je Sarić.

U vaskršnjoj poruci protojerej Sarić između ostalog navodi da će na Vaskrs služiti dvije liturgije u hramu Vaskrsenja Hristovog i to u pet časova jutrenje i odmah u 9 časova ponovo liturgija.Molitve će povodom vaskršnjih praznika služiti i u Kaocima i Poveliču.

„Koristim priliku da pozdravim sve vjernike i sve ljude koji slave praznik Hristovog Vaskrsenja, da radost hristovog vaskrsenja donese svako dobro u vaše domove i vaša srca .Svim vjernicima upućujem radosni vaskršnji pozdrav“Hristos Vaskrse!!!!!

Opširniji razgovor sa srbačkim protojerejem Željkom Sarićem emitovaćemo u subotu 4.maja u 10 časova na frekvenciji 93,2 MHz i putem interneta radiosrbac.com

Raspored bogosluženja u nožičkoj parohiji

Parohija Nožičko je objavila raspored bogosluženja u dane vaskršnjih praznika.

2.maj – Veliki četvrtak

09.00: Sveta Liturgija i pričešćivanje;

17.00: služba s dvanaest Jevanđelja.

3.maj – Veliki Petak

17.00: Večernje bogosluženje i iznošenje Plaštanice.

5.maj – Vaskrs

05.00: Sveta Liturgija (uranak) i pričešćivanje.

Mališani iz vrtića organizovali izložbu svojih radova

Polaznici Dječijeg vrtića ,,Naša radost“ Srbac, zajedno sa svojim vaspitačicama, organizovali su prodajnu izložbu svojih radova koje su radili na temu Vaskrsa.

Vaspitačica Daliborka Grabovac kaže da su djeca proteklih desetak dana učila o Vaskrsu i pravila razne vaskršnje ukrase, pa su i ove godine odlučili da organizuju prodajnu izložbu.

,,Polaznici vrtića su juče i prekjuče na gradskom trgu prodavali svoje radove i bilo im je zaista zanimljvo biti u ulozi trgovaca. Jedan dio prikupljenih sredstava ćemo dati u humanitarne svrhe, a drugi dio ćemo iskoristiti za nabavku igračaka. Zahvaljujemo svim građanima koji su podržali našu aktivnost“, kaže vasptačica Grabovac.

1.maj – Međunarodni praznik rada



Međunarodni praznik rada – Prvi maj obilježava se širom svijeta u znak sjećanja na dan kada su radnici u Čikagu štrajkom i protestima počeli da se bore za svoja radnička prava.Prvog maja 1886. više desetina hiljada radnika zahtijevalo je bolje uslove rada i osmočasovno radno vrijeme.

Savez sindikata Republike Srpske obilježiće Međunarodni praznik rada protestnim okupljanjem u banjalučkom parku “Mladen Stojanović”.

Savez tradicionalno obilježava 1. maj protestnim okupljanjem, a predstavnici 15 granskih sindikata poslaće poruku da su radnici najvažnija karika i da radnik mora biti na prvom mjestu.

Biće održana i sjednica Predsjedništva Saveza sindikata Republike Srpske, kojoj će prisustvovati i ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić. 

Čestitka načelnika i predsjednika povodom 1.maja



Načelnik opštine Mlađan Dragosavljević i predsjednik Skupštine opštine Miloš Budić uputili su prvomajsku čestitku građanima opštine Srbac sa željom da ga provedu u dobrom zdravlju i raspoloženju.

U svojoj čestitki navode da, uvažavajući objektivne okolnosti, imamo razloga biti zadovoljni sa stanjem u privredi, jer su naši privrednici i pored problema zbog globalne krize, uspjeli povećati broj radnika u ovoj godini.

“Raduje činjenica da je zaključno sa 25.4.2024. godine zaposleno 2880 radnika, tako da smo nakon manjeg pada broja zaposlenih u prošloj godini vratili trend rasta i imamo preko 400 radnika više u odnosu na protekle četiri godine.

Tome smo i mi u lokalnoj upravi davali svoj doprinos zahvaljujući podsticajima iz opštinskog budžeta za privredu i zapošljavanje, a kroz programe Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske u Srbac su proteklih godina takođe uložena značajna sredstva.

Napore da privredu stavimo na zdrave noge prepoznali su i organizatori izbora najuspješnijih u privredi Republike Srpske za 2023. godinu koji su nam nedavno uručili priznanje za najvišu ocjenu ispunjenosti kriterijuma u okviru BFC SEE programa, čime je potvrđeno da naša lokalna zajednica nudi najbolje uslove za ulaganje i ima najveći potencijal za razvoj. U takvoj dobroj klimi s razlogom uspješno posluju i naši veliki privredni kolektivi, kao što su Perutnina Ptuj i Kolektor CCL, koji su takođe nagrađeni visokim priznanjima.

Kroz razne druge programe u koje smo uključeni, a u skladu sa razvojnom strategijom do 2028. godine, nastavićemo sa osavremenjavanjem lokalne uprave u cilju veće uključenosti privrednika u donošenje odluka, pojednostavljenja procedura i omogućavanja podsticaja i olakšica privredi.

U uvjerenju da će vrijeme koje je pred nama donijeti još bolje ekonomske i socijalne uslove za život, još jednom vam upućujemo iskrene čestitke sa željom da u dobrom raspoloženju provedete prvomajske praznike“, stoji u zajedničkoj čestitki.

Martičani nastavili akciju uređenja



Udruženje građana “Za bolji Martinac” realizovalo je ovih dana akciju uređenja crkvenog dvorišta u Starom Martincu i okoline a učestvovalo je oko desetak mještana.

Izvršeno je i čišćenje prostora oko društvenog doma kao i igrališta za male sportove.

Član udruženja Miroslav Ćetojević kaže da je izvršeno košenje oko crkve a povađeno je i nekoliko panjeva iz zemlje.

“Pripremamo teren za postavljanje temelja za ogradu oko crkve a u planu je i izgradnja ljetnikovca”, rekao je Ćetojević.

Zemljane radove kod crkve izveo je Bojan Bukara iz Kriškovaca a akcije čišćenja izvršene su vlastitim sredstvima i mehanizacijom članova udruženja i prijatelja.