Pravoslavni vernici obilježavaju Veliki petak, dan koji simbolizuje stradanje Isusa Hrista i njegovo raspeće na krstu na Golgoti. To je dan najveće hrišćanske žalosti, posljednji u nedjelji Stradanja, tokom koga ne zvone crkvena zvona. Posti se i farbaju se uskršnja jaja.
Tri puta se, uz zvuke klepala, obilazi oko crkve, što simbolično predstavlja Hristovu sahranu. Plaštanica se potom polaže ispred oltara. Dan se provodi u tihovanju i molitvi.

Skidanje sa krsta čest je motiv na slikama velikih svjetskih umjetnika.

Od Velikog četvrtka do Uskrsa ne oglašavaju se zvona na crkvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti.

Najtužniji dan u hrišćanstvu, kada je Isus Hristos osuđen i razapet na Golgoti, provodi se u strogom postu i tuzi zbog žrtve Isusove.

Najvažniji posao danas je bojenje jaja i to u crvenu boju, simbol prolivene krvi Hristove i novog života koji se rađa iz njegove svjesne žrtve. Prvo crveno jaje naziva se čuvarkuća i čuva se na posebnom mjestu da se ne razbije.

Pripisuju mu se posebna svojstva – ljekovitost, plodotvornost, zaštita od grada i zlih sila. Кo ne stigne danas, može da oboji jaja i sutra, prije sunca.

Danas se strogo posti, ko može – ne jede ništa, drugi samo suvi hleb i vodu. Poste čak i oni koji to nisu činili tokom prethodnih dana Velikog posta.

Stariji ljudi kažu: ako na Veliki petak pada kiša, neće biti šljiva, a ako je toplo i sunčano, očekuje se veliki rod voća.