Bibliotekarka Slavica Repić s ljubavlju gradi i njeguje Zavičajnu zbirku

Zahvaljujući entuzijazmu bibliotekarke Slavice Repić, Zavičajna zbirka pri Narodnoj biblioteci Srbac traje 29 godina.
Slavica kaže da joj je jedan od motiva bilo činjenica da ima dva zavičaja, jedan po rođenju, a drugi po mjestu rada i življenja u kojem je stekla porodicu, pa joj je odmah sinula misao da će novu sredinu puno bolje upoznati ako krene u prikupljanje građe za Zavičajnu zbirku.
Drugi motiv je bila jedna izreka koju je pročitala,a to je da će jednog dana sve biblioteke ličiti jedna na drugu , a jedina razlika biće ako one otvore zavičajnu zbirku.
Slavica se sjeća da je prva knjiga koju je zavela u Zavičajnu zbirku bila knjiga pod nazivom „Lomnine“,autorke Milje Tutnjilović, najstarije srbačke poetese koja je kao dijete preživjela strahote logora u NDH. Potom se unose knjige još 50 zavičajnih pisaca,ne samo iz Srpca,već i Srpčana koji žive u Čikagu, Beogradu, Aranđelovcu, Splitu, Zagrebu, Stokholmu i drugim gradovima.
Osim knjiga, prikupila je i razne zanimljive časopise, prospekte, letke, razglednice, pozivnice, programe raznih priredbi, fotografije i hemerotečku zbirku novinskih članaka iz Glasa Srpske, Večernjih novosti, Srbačkih i drugih novina.
,,Materijali Zavičajne zbirke Srbac izlagani na raznim izložbama u Srpcu i Bardači, gdje 35 godina radi Likovno-ekološka kolonija , a svoja iskustva u formiranju zavičajnog fonda imala sam priliku da prezentujem na stručnim bibliotečkim skupovima u Višegradu, Zenici i Sarajevu. Pojedini primjerci ove zbirke nalaze se u Narodnoj i univerzitetskoj biblioteci RS, Nacionalnoj biblioteci BiH i Filološkom fakultetu u Beogradu”, kaže Slavica.
Građa Zavičajne zbirke Srbac ne može se iznositi iz zgrade i zainteresovani čitaoci mogu se sa sadržajem upoznati u čitaonici ove biblioteke. Za korisnike je izrađen elektronski katalog za monografske i periodične publikacije, a do kraja 2020. godine biće gotova bibliografija sa stanjem fonda u februaru ove godine.