Archive: July 2025

Opštinska uprava Srbac obavještava građane da je strogo zabranjeno odlaganje otpada na divljim deponijama.

Radi očuvanja zdravlja ljudi, prirodne sredine i izgleda našeg grada, na pojedinim kritičnim lokacijama su postavljene nadzorne kamere čiju nabavku je finansirala Opštinska uprava, i to:

– u Trnjačanima,

– u Vrbaskoj ulici kod Teniskog kluba Srbac,

– u Savskoj ulici prema ušću Vrbasa u Savu.

Svi oni koji budu nelegalno odlagali otpad biće evidentirani putem video-nadzora, a protiv njih će biti preduzete zakonom propisane mjere.

U cilju daljeg unapređenja kontrole i zaštite životne sredine, Opštinska uprava Srbac će u narednom periodu finansirati nabavku i postavljanje nadzornih kamera i na drugim mjestima gdje je uočeno učestalo nezakonito odlaganje otpada.

Podsjećamo da očuvanje životne sredine nije samo odgovornost institucija, već i svakog pojedinca. Nelegalno odlaganje otpada ugrožava prirodu, biljni i životinjski svijet, zagađuje zemljište, vodu i vazduh, te direktno utiče na kvalitet života svih nas.

Zajedno možemo učiniti naš grad čistijim, zdravijim i ljepšim za život.

U organizaciji Udruženja žena Srbac u petak, 25. jula, na Gradskom trgu u Srpcu održaće se peti po redu “Urban fest”, manifestacija koja je postala prepoznatljivo mjesto okupljanja svih generacija. Tim povodom razgovarali smo s Vesnom Smiljanić, predsjednicom Udruženja žena Srbac.

“U velikim smo pripremama, ostalo je još nekoliko sitnica i vjerujem da će, kao i prethodnih godina, sve proteći u najboljem redu. Pozivam sve građane naše opštine da dođu sa porodicama, djecom, unučadima, za svakoga će biti ponešto”, poručuje Smiljanić.

Ove godine gostuje muzička grupa iz Srbije – “Girls, Boys And Toys”, koja izvodi pop i rock repertoar, dok će u nastavku domaću atmosferu dodatno zagrijati Slavko Đaković-Sićo sa svojim bendom.

“Program je osmišljen za sve generacije. Biće to veče ispunjeno dobrom muzikom, pozitivnom energijom, osmijesima i druženjem. Na trgu ćemo imati domaće specijalitete, sokove, roštilj, slatkiše, šećernu vunu i kokice za najmlađe”, dodaje ona.

Organizacija ovakvog događaja nije jednostavna ni jeftina, ali entuzijazam i podrška zajednice ne izostaju. Očekuje se da će podršku organizaciji Urban festa i ove godine pružiti brojni sponzori a jedan od pokrovitelja je i Opština Srbac koja je ovaj događaj uvrstila na listu kulturno-sportskih manifestacija koje se finansiraju iz budžeta opštine Srbac

“Urban Fest” je zamišljen kao događaj koji okuplja ljude, promoviše zajedništvo i vraća sjaj našem gradu. Zahvaljujemo se Ministarstvu finansija RS i ministarki Zori Vidović na podršci, Opštini Srbac kao i lokalnim privrednicima koji su prepoznali vrijednost ove manifestacije. Ove godine očekujemo i podršku Ministarstva trgovine i turizma RS”, naglašava Smiljanić.

Udruženje žena Srbac aktivno je već pet godina i u tom periodu napravili su značajan pomak, kako u promociji ženskog preduzetništva, tako i u očuvanju tradicionalnih recepata i domaće proizvodnje.

“Naši proizvodi, poput medenjaka, čokolade a posebno ljutih džemova od jagode, maline i šljive, dobili su zlatne medalje za kvalitet. Sve pravimo od domaćeg voća, s minimalno dodatog šećera. Recepti su naslijeđeni od naših majki i baka, to su ukusi koji se pamte”, ponosno ističe Smiljanić i šalje poruku svim ženama da se uključe u rad Udruženja.

“Ovo je i vaše udruženje. Pridružite nam se, zajedno možemo mnogo, da očuvamo tradiciju, osnažimo žene i unaprijedimo zajednicu”, rekla je Vesna.

Za kraj, Smiljanić je pozvala svoje sugrađane da dođu na “Urban fest”

“Vidimo se u petak, 25. jula od 20 časova na gradskom trgu. Dođite da zajedno uživamo, promovišemo naš grad i oživimo trg!

Praznik Svetog Velikomučenika Prokopija, koji Srpska pravoslavna crkva obilježava 21.jula,  svečano će biti proslavljen u Srpskom pravoslavnom manastiru Osovica.

Svetu arhijerejsku liturgiju, sa početkom u 09.00 časova, služiće umirovljeni episkop srednjoevropski Konstantin, uz sasluženje sveštenstva i monaštva banjalučke eparhije.

Bratstvo manastira poziva vjernike da dođu i uzmu molitveno učešće u ovoj duhovnoj radosti.

Opštinska uprava Srbac obavještava građane da je u skladu sa Uredbom o sprovedbenim dokumentima u Republici Srpskoj “Službeni glasnik Republike Srpske br.8/22” izradila Nacrt Srednjoročnog plana rada načelnika i Opštinske uprave Srbac za period od 2026. do 2028. godine, te je isti objavila na zvaničnoj opštinskoj stranici i internet stranici namijenjenoj privrednicima i investitorima INVESTIRAJTE U SRBAC.

Ovim putem pozivamo sve građane da svoje prijedloge i sugestije na sprovedbeni dokument dostave pismenim putem u roku od 15 dana od dana objavljivanja, na e-mail adresu: ler@srbac-rs.com ili pismenim putem na adresu: Trg boraca 1, 78 420 Srbac.

Nacrt možete pogledati na internet stranici : srbac-rs.com

Školica folklora SKUD „Beli anđeo“ iz Srpca i najmlađi članovi FUG „Motajički vuk“ iz Sitneša proteklog vikenda uspješno su nastupili na manifestaciji “Dječija smotra folklora” koju je organizovalo KUD „Omarska“ u istoimenom mjestu kod Prijedora.

Na ovom događaju učestvovalo je oko 20 kulturno-umjetničkih društava iz cijele Bosne i Hercegovine. Program je započeo sportskim igrama za sve učesnike, među kojima su bile tradicionalne discipline poput skakanja u vreći, skoka u dalj i nošenja jajeta u kašici.

Nakon toga, uslijedili su svečani defile i zajedničko kolo svih izvođačkih grupa, a zatim i kulturno-umjetnički program u kojem su mali folkloraši pokazali svoje plesno umijeće.

“Djeca su se lijepo zabavila i družila sa vršnjacima iz više od 20 društava iz regiona. Raspjevani i srećni su se vratili kući. Hvala domaćinima na pozivu”, poručili su iz SKUD „Beli Anđeo“ Srbac i FUG „Motajički vuk“ Sitneši.

Žarko Šarić je plodan pisac i u devetoj deceniji. U tri knjige, dvije ove godine objavljene („Kad ječam zarudi“, „Zavičajnik“) i jednom u štampi („Fajront“), čiji je izdavač srbačka „Prosvjeta“, Žarko Šarić je „vodič kroz bogatstvo kulturnog života Srpca“, kako je to u pogovoru knjige „Zavičajnik“ napisala Dragana Nuždić. On je „svjedok mudrosti ophrvan uspomenama“, prema impresijama Branke Sančanin u knjizi „Kad ječam zarudi“ ili „pisac u godinama poznim i vremenima groznim“, kako je on kazao za sebe u knjizi „Fajront“.

„Nekoliko puta nakon objavljenih knjiga, a bilo je više takvih prilika ili neprilika, vjerovao sam, svaki put, da je to posljednja. Ali, postoji neko prokletstvo u piscu kojeg nevidljiva sila tjera da piše, dokle god hoda i očima gleda svijet oko sebe. Tako su nastale i ove knjige“, kaže Žarko Šarić (81), plodan pisac u devetoj deceniji.

„Pisac bez olovke je kao pijanac bez rakije. Ne može se snaći u životu. Kada piscu ponestane ideja, osjeća se bezvrijedno, a dani i godine, jutra i večeri, gube smisao“, objašnjava Šarić svoju privrženost književnosti i zavičajnim temama.Prethodno je objavio trinaest romana, knjiga pripovijedaka i eseja. To su „Pretežno dobri ljudi“, „Rat u Liporašću“, „Sladoled na asfaltu“, „Crni konji“, „Šašava škola“, „Demokratija za početnike“, „Kvarež naravi“, „Zbogom gvarneri“, „Kamen i riječ“, „Maršalova slika“, „Živa čitanka“, „Bijela mama“, „Baš se lijepo ratovalo“. O potrebi pisanja, Žarko Šarić ima svoju teoriju, blisku stavovima poznatijih pisaca.

„Neki zloduh uđe u čovjeka, u literatu, i ne dozvoljava mu da se oslobodi. Zato piše, i kada povjeruje da je pisanje besmisleno i da je pisanju kraj, on opet piše. Ivo Andrić, naš nobelovac, govorio je da je pisanje plivanje uz maticu. Nije to lako, ali bez toga se ne može. Jedan aforističar je tu situaciju objasnio aforizmom: ‘Molim jednog uglednog pisca da prestane pisati, dok je još ugledan.’ Priča se da je Branko Ćopić skočio sa mosta, u proljeće 1984. godine, zbog toga. Izgubila mu se zlatna nit pisanja. Dobrica Ćosić je to objasnio riječima da postoji period pisanja i moranja. U mojim godinama pisanje je moranje, jer se bez njega ne može. To je terapija duše.“

U novim knjigama Žarko Šarić se bavi svojim gradom i ljudima, svojom generacijom i događajima u kojima je učestvovao, dajući značajan prilog baštini kulture lijevčanskog kraja.„Knjiga ‘Zavičajnik’ je zbir mojih uvodnika, prikaza, govora, obraćanja, besjeda, književnih ogleda, recenzija, pisanih i izgovaranih različitim povodima“, kaže Šarić.

„Dugo nisam smatrao vrijednim niti potrebnim da to objavim u knjizi. Na ideju sam došao poslije čitanja knjige Matije Bećkovića „‘Kosovo, najskuplja srpska riječ’. To je knjiga slične strukture, mada je njegov svijet koji posmatra i opisuje mnogo širi. Moja knjiga je satkana od priloga za kulturnu baštinu Srpca“, dodaje on.

Knjiga „Kad ječam zarudi“ govori o penzionerskoj populaciji, na poseban način. Tu posebnost autor objašnjava potrebom da se posveti svojoj generaciji.

„Htio sam posvetiti pažnju penzionerima. Oni su glavni i sporedni likovi u knjizi. Svi likovi su penzioneri. Oni vode svoje radnje, ulaze u dramske zaplete, iznose dileme koje drugi ne razumiju i ne shvataju. Nisam pronašao u našoj književnosti nešto slično.“

U knjizi „Kad ječam zarudi“ su 24 priče iz prošlosti, iz života, koje donose radost, zbog malih stvari. One su svjedočanstvo o ljudima koji, kako kaže autor, u kostima imaju vremensku prognozu, a u glavi uspomene koje blijede.

„Što je čovjek stariji, njegova radost prema malim stvarima je sve veća. Moja životna kompozicija ima osamdeset vagona. U svakom vagonu, po kovčeg u kojem su uspomene. Iz svakog kovčega vadim ponešto i gradim knjigu. Ona je sastavljena od kovčega mojih uspomena.“

Treća Šarićeva knjiga „Fajront, nešto kao autobiografija“ je u štampi. To je, u nekom smislu, dopunjeno izdanje knjige „Pretežno dobri ljudi“. To su priče o piščevoj generaciji i zavičaju u kojem je, kao u svakom malom mjestu, teško biti pisac.

„Biti provincijski pisac je nezahvalno, jer se neprekidno bori da pređe nevidljivu liniju koju je neko nepoznat povukao i odredio koliko se i dokle se može. Pisao je o toj liniji i Meša Selimović. Ako se proviri dalje, izviri više, pisac stiče veliki broj, kako je to primijetila Stevka Kozić Preradović, iskrenih neprijatelja. Zato, pisac se u zavičaj vraća samo mrtav ili slavan, kazao je Jovan Dučić. Postoji i izreka da je u svome selu najteže biti pop“, dodao je Šarić.

Nagrade:

Žarko Šarić je dobitnik ugledne nagrade Fondacije „Fra Grga Martić“ za roman „Zbogom gvarneri“ i „Dragojlo Dudić“ za knjigu „Ljeto u Liporašću“.

U romanu „Zbogom gvarneri“, napisao je književnik Stevan Tontić, autor je na veoma vješt način ispleo lijepu, nadasve tragičnu priču o ljubavi i prijateljstvu, umjetnosti i životu, poštenju i licemjerstvu, ali i hirovima nepredvidive ljudske sudbine. U knjizi „Ljeto u Liporašću“ Šarić govori o ratu u kojem su svi krivi.

Šarić se u književnosti pojavio 1996. godine romanom „Pretežno dobri ljudi“.

Izvor: Nezavisne novine