Narednog vikenda, tačnije 11. i 12. maja, planirano je da se održi tradicionalna 9. po redu Džipijada u organizaciji off –roud sekcije Ronilačkog kluba ,,Žabac“ Srbac.
Kako nam je rekao Dejan Jović predsjednik ovog kluba džipijada
će biti sportsko – rekreativno – turističkog karaktera.
,,Planirano je da se održi prva trka za Off-roud Prvenstvo RS, prva trka Kupa RS u kategoriji ‘Quad’ kao i trka za rekrativce. Staza i poligon su spremni za takmičenja, a nalaze se u selu Donja Lepinica na lokalitetu Stojkovića rijeka. U subotu, 11. maja, okupljanje je kod Sportske dvorane ‘9. januar’ u Srpcu nakon toga defile ulicama Srpca i odlazak na stazu u Donju Lepenicu. U nedelju, 12. maja je takmičenje na poligonu od 11 časova. Očekujemo preko 40 učesnika u Off- roud konkurenciji iz cijele RS i šire , a kada je kategorija Quad u pitanju očekujemo 15 do 20 takmičara“, rekao je Dejan Jović.
Ovo je ujedno i poziv svim ljubiteljima ovog adrenalinskog sporta da naredni vikend provedu na obroncima Motajice uz druženje sa Off-roud sekcijom Ronilačkog kluba ,,Žabac“ Srbac.
Jedan od najboljih učenika srbačke osnovne i srednje škole, a zatim i beogradskog Medicinskog fakulteta je Ognjen Krčmar (24) iz Srpca koji je nedavno završio Medicinski fakultet u Beogradu sa prosječnom ocjenom 9,83. U dnevniku je imao sve petice, bio je vukovac u osnovnoj i srednjoj školi, a potom i uspješan student. Ovaj mladi, uspješan čovjek je ponos ne samo svoje porodice već i rodnog Srpca. Nakon završene Gimnazije u Srpcu gdje je proglašen za učenika generacije 2018. godine upisuje se na Medicinski fakultet u Beogradu. Interesovanje za medicinu javilo se još tokom srednje škole gdje je bio angažovan u Crvenom krstu Srbac. ,, Postoji nekoliko razloga ali jedan od njih je moj angažman u Crvenom krstu. Dosta su nas angažovali u humanitarnim akcijama prikupljanja sredstava ali i distribuciji pomoći ugroženim porodicama i tu sam shvatio da ta pomoć koja se pruža ljudima ne može da se plati. Velika je čast da pomognete nekome i to je bio jedan od razloga zašto sam se vidio kao ljekar. Drugi razlog je intuicija kada neko osjeća da je nešto pravi izbor za njega. Prosto sam shvatio da to treba da bude moj budući poziv u životu jer volim ljudski organizam i sve vezano za funkcije istog“ kaže Ognjen. Medicina traži rad, disciplinovanost i upornost, ali na prvom mjestu ljubav prema struci i nauci. Sav uložen trud tokom studiranja medicine vodi ka jednom cilju, a to je spasiti ljudski život. A na pitanje zašto je odabrao Beograd, Ognjen kaže: „ Beograd je ogroman grad, a univerzitet u njemu ima dugu tradiciju. Fakultet je skoro proslavio sto godina postojanja što mu ipak daje jedan kredibilitet i priznat je u cijelom svijetu. Ljude koje sam pitao za savjet su me ohrabrili da ga izaberem pa sam shvatio da mi takav fakultet vjerovatno može više pružiti od nekih drugih, što je urodilo plodom“ rekao je on. „ Treba shvatiti da je prva godina, ne samo na medicini već i na drugim fakultetima izuzetno zahtjevna. Samim tim, potrebno je vrijeme da se snađete i prilagodite. To je drugi grad, novi ljudi i drugi način razmišljanja a kada se to prihvati onda je sve lakše. Anatomija je bila jedan od prvih većih izazova na koji sam naišao. Ona je uslov da se pređe u sledeću godinu a nakon toga kreću još teži i obimniji predmeti i iskreno da vam kažem bilo je još zahtjevnije, ali nekako kada se pređe prva prepreka može se sve. Medicina je veoma obimna, traje 6 godina i osoba treba već unaprijed da bude spremna da posveti minimalno šest godina svog života nečemu što mora tada da se uradi, tako da stvarno je bilo izazova. U međuvremenu je nažalost došla i pandemija 2020. i 2021.godine koja je otežala kretanje i stvorila nama studentima medicine problem jer učimo na pacijentima, a zbog izolacije to nam je bilo onemogućeno što smo naknadno morali odraditi. To je dodatno otežalo moje studije ali preko svega se pređe uz dobru podršku i uz dobar plan“ kaže Ognjen. Tokom druge godine studija počeo je da se bavi naučno istraživačkim radom. Prvo se zainteresovao za histologiju i tom prilikom se bavio promjenama na limfnim čvorovima, a ono što ga trenutno najviše interesuje je interna medicina. „Najviše me interesuje interna medicina a ponajviše endokrinologija, nauka o hormonima, tu prije svega mislim na šećernu bolest, bolesti štitne žlijezde i druge poremećaje uzrokovane hormonskim disbalansom. Pored toga tu je i javno zdravlje. Javno zdravlje su različiti projekti koji služe da povećamo zdravlje čitave populacije, znači to nije obični pregled usmjeren ka pojedincu nego su to mjere na koji način da svi budemo zdravi. To je ishrana, vakcinacija, zdravi vazduh, zdravija voda i to su dvije oblasti koje me najviše zanimaju“ rekao je Ognjen. Tokom volontiranja i prvog dijela prakse najviše mu je kaže značio Urgentni centar u Beogradu. „Imali smo obaveznu praksu tokom fakulteta na kliničkim predmetima. Imamo tri godine predklinike koje su obično teorijska znanja da bi se poslije moglo pristupiti pacijentu. Svaka vježba se provodi sa pacijentima a pored toga sam išao na nekoliko klinika na dežurstva ili volontiranje. Najviše mi je značio Urgentni centar u Beogradu jer je to centralna ustanova gdje je veliki broj službi i pacijenata i tu može zaista dobra praksa da se prođe. Takođe, kad je riječ o mom interesovanju u sferi javnog zdravlja, kroz naučni rad ispitivali smo zašto postoji nepovjerenje prema zdravstvenom sistemu i recimo neki stavovi o HPV vakcini. To su oblasti koje su mene zanimale ali definitivno je taj naučni rad uticao da shvatim na koji način naučni metod funkcioniše, zašto ljekar baš propisuje taj lijek, zašto se neki protokol tako provodi. Razlozi su mnogobrojni a ponajviše jer je to potvrđeno na velikom broju ispitanika i studija, zato mi znamo da dajemo sutra pacijentima ono što je najbolje i što mi u tom trenutku znamo. Tako da nauka je stvarno jedna bitna stavka u svakom radu ljekara“ rekao je on. Sa prosjekom ocjena 9,83 Ognjen je bio prvi na listi dobitnika stipendije opštine Srbac, a na Svetosavskoj akademiji prošle godine za konstantan rad i trud dodjeljena mu je Svetosavska nagrada. „Svakom studentu pa i meni finansijska podrška mnogo znači. Opština Srbac je u mom slučaju bila prva koja je meni pružila tu podršku, a Svetosavska nagrada pored finansijske pomoći je ipak imala neko veće značenje, to je moralna podrška kada vas ipak prepozna neko a to je moj grad u kojem sam proveo dobar dio života, tako da mi je Svetosavska nagrada bila velika čast i mislim da je to odlična praksa koju opština treba da nastavi“ rekao je Ognjen. Na pitanje čime se bavi u slobodnom vremenu kaže da nema hobi ali voli mnogo da čita što se vidi i po odabiru fakulteta. Jedno od interesovanja mu je angažovanje u Antidoping agenciji Republike Srbije. ,, Tu je cilj da testiramo sportiste na različite zabranjene supstance koje ne smiju da koriste da bi sport bio čist i fer igra “ rekao je Ognjen. Na kraju razgovora sa ovim mladim čovjekom sa izuzetnim ocjenama i karakteristikama koji odlično govori dva strana jezika gotovo je nemoguće izbjeći pitanje sprema li se da ode u inostranstvo i kakvi su mu planovi za budućnost. „ Postoji nekoliko planova. Postoji mogućnost da doktorske studije nastavim kod nas na fakultetu u Beogradu i da nastavim tamo usavršavanje, a možda bih se i zaposlio negdje. Još nisam siguran, ali ono što je sigurno jeste da je usavršavanje u inostranstvu jedan od mojih ciljeva. Da li će to biti da odem potpuno da radim ili ću preko različitih programa koje nude fakulteti da odem negdje da dobijem znanje i praksu to ne mogu sa sigurnošću još da kažem ali svakako želim da odem u inostranstvo i da vidim drugi sistem, neke nove prilike i da pokupim to znanje. Mislim da će jedna od opcija možda biti i Banja Luka ili Srbac, ali vidjećemo. Najviše bih volio da se vratim u Republiku Srpsku ali jedna od mojih želja je da se uključim u nastavu. Tu bi onda bila Banja Luka da ipak to znanje koje steknem negdje u inostranstvu mogu da prenesem novim budućim ljekarima“ istakao je ovaj svestrani mladić. Ognjenu želimo puno sreće u budućem radu i ličnom i profesionalnom razvoju.
Pravoslavni vernici obilježavaju Veliki petak, dan koji simbolizuje stradanje Isusa Hrista i njegovo raspeće na krstu na Golgoti. To je dan najveće hrišćanske žalosti, posljednji u nedjelji Stradanja, tokom koga ne zvone crkvena zvona. Posti se i farbaju se uskršnja jaja.
Tri puta se, uz zvuke klepala, obilazi oko crkve, što simbolično predstavlja Hristovu sahranu. Plaštanica se potom polaže ispred oltara. Dan se provodi u tihovanju i molitvi.
Skidanje sa krsta čest je motiv na slikama velikih svjetskih umjetnika.
Od Velikog četvrtka do Uskrsa ne oglašavaju se zvona na crkvama, jer su ona u pravoslavnoj crkvi znak radosti.
Najtužniji dan u hrišćanstvu, kada je Isus Hristos osuđen i razapet na Golgoti, provodi se u strogom postu i tuzi zbog žrtve Isusove.
Najvažniji posao danas je bojenje jaja i to u crvenu boju, simbol prolivene krvi Hristove i novog života koji se rađa iz njegove svjesne žrtve. Prvo crveno jaje naziva se čuvarkuća i čuva se na posebnom mjestu da se ne razbije.
Pripisuju mu se posebna svojstva – ljekovitost, plodotvornost, zaštita od grada i zlih sila. Кo ne stigne danas, može da oboji jaja i sutra, prije sunca.
Danas se strogo posti, ko može – ne jede ništa, drugi samo suvi hleb i vodu. Poste čak i oni koji to nisu činili tokom prethodnih dana Velikog posta.
Stariji ljudi kažu: ako na Veliki petak pada kiša, neće biti šljiva, a ako je toplo i sunčano, očekuje se veliki rod voća.
Sveta tajna jeleosvećenja služena u srbačkim svetinjama
Juče, na Veliku srijedu, u
prisustvu velikog broja vjernika, u Srpskom pravoslavnom manastiru Osovica i u Hramu
Vaskrsenja Hristovog u Srpcu, služena Sveta tajna jeleosvećenja.
Sveta tajna jeleosvećenja vrši se nad onima koji su teže ili lakše bolesni, a sastoji se iz molitvi sveštenika i pomazivanja bolesnika osvećenim uljem, kroz koje djeluje Božija blagodat za ozdravljenje bolesnika, a bolest ovde podrazumijeva oboljenje duše ili tijela.
U Udruženju roditelja i djece
sa posebnim potrebama ,,Izvor“ Srbac danas je organizovana kreativna radionica
na kojoj su članovi Izvora ukrašavali vaskrašnja jaja. Osim članova Udruženja,
na radionici su učestvovali članovi Nevladine organizacije ,,Milenijum“ i članice
Udruženja žena Srbac.
,,Danas smo za naše članove
organizovali druženje i radionicu povodom Vaskrsa, da se sve zajedno rajujemo
ovom velikom prazniku. Sa nama su dana bili i gosti, koji su nam uljepšali
druženje, a Dejan Ristić nam je svirkom na harmonici dodatno poravio
raspoloženje. Zahvaljujući Opštini Srbac, djeci smo pripremili simbolične
poklončiće, a imali smo i posnu zakusku. Želim da zahvalim i svešteniku Nenadu
Đuriću i njegovoj supruzi Milijani, koji su nas nedavno posjetili i donijeli
nam na poklon pano i neophodan materijal za današnju radionicu“, rekla je direktorica
Izvora Mira Tatić i svim pravoslavnim vjernicima sa područja opštine Srbac uputila
čestitke povodom Vaskrsa.
Sva jaja koja su ukrašena na
današnjoj radionici namijenja su za Hram Svetog proroka Ilije u Lepenici.
Ovom prilikikom, zahvalila je Darki Vujiću koji je obezbijedio šljunak za proljećno uređenje dvorišta, Boračkoj organizaciji koja je donirala cvijeće i Komunalnom preduzeću ,,Komunalac“ Srbac koje vodi računa da travnjak u krugu Izvora uvijek bude uredno pokošen.
Pravoslavni vjernici obilježavaju
danas Veliki četvrtak kao sjećanje na Tajnu ili Posljednju večeru Isusa Hrista
i njegovih učenika.
Ovo je jedan od najznačajnijih dana u
toku Velike ili Stradalne nedjelje kada je ustanovljena sveta tajna pričešća.
Prema jevanđelskim zapisima, Hristos
je na Tajnoj večeri blagoslovio hljeb i, podijelivši ga apostolima, rekao: „Ovo
je tijelo moje koje se za vas lomi radi oproštenja grijehova“.
Zatim je uzeo čašu vina i dodao:
„Pijte iz ove čaše svi, ovo je krv moja Novoga Zavjeta, koja se proliva za vas
i za mnoge, radi otpuštanja grijeha“.
Hristove riječi ponavljaju se na
Veliki četvrtak na liturgijama prije pričešća vjernika, po uzoru na prvo
pričešće Hrista i njegovih apostola.
Praznik je jedan od dana određenih za
pričešće vjernika, koji su poštujući pravoslavni kanon, „postili na vodi“
najmanje pet posljednjih dana.
Na liturgijama se vjernici pričešćuju
hljebom ili naforom – tijelom Hristovim i vinom koje je simbol njegove krvi
prolivene za spas ljudskog roda.
Praznovanje u svim hramovima Srpske
pravoslavne crkve počinje liturgijom Svetog Vasilija Velikog koja se služi
deset puta godišnje, na sve velike pravoslavne praznike.
Narod vjeruje da i najvećim
grešnicima, koji se pričeste na Veliki četvrtak, grijesi bivaju oprošteni.
Završetkom liturgije prestaje se za
zvonjenjem, već se klepa, udara u drvenu dasku, sve do sahrane Hristove.
Poslije liturgije dozvoljeno je jesti na ulju i popiti nešto vina.
Veliki ili Časni ili Vaskršnji post
traje šest nedjelja, a oni koji se pridržavaju pravila posta, prve i posljednje
nedjelje ne jedu čak ni ribu, već drugu posnu hranu, pripremljenu na vodi, bez
ulja.
Protojerej Željko Sarić o najvećem hrišćanskom prazniku Vaskrsu
Srpska pravoslavna crkva proslavlja najveći hrišćanski
praznik Vaskrs.Vakrs je najvažniji praznik u životu svakog hrišćanina,u kojem
se slavi pobjeda života nad smrću,dobra nad zlom,svjetla nad tamom.O ovom
velikom prazniku razgovarali smo sa namjesnikom srbačke parohije protojerejem
Željkom Sarićem.
Svi pravoslavni hrišćani se pripremaju za Vaskrs kroz
molitvu i post koji traje sedam nedjelja gdje čovjek kroz taj period sagledava
unutar samog sebe ,da vidi koliko je blizu ili daleko od Hrista.
“ Vaskršnji ili Časni post, u kome se nalazimo, jedan je od
četiri višednevna posta koji postoje u našoj crkvi, pored jednodnevnih. Post
svoje porijeklo vodi još iz Starog zavjeta, Кnjige postanja kada praoci Adam i
Eva dobijaju zapovijest o uzdržanju i neubiranju sa drveta poznanja dobra i
zla. U Novom zavjetu kompletan i potpun primjer posta nam daje sam gospod Isus
Hristos, koji je 40 dana postio u pustinji. Ovdje je bitno našu percepciju
usmjeriti na borbu koju Hristos vodi sa đavolom i u kojoj ga đavo iskušava na
razne načine upravo kako i sa nama svakodnevno čini, a pogotovo u danima posta
kada bi trebali da budemo Bogu bliži nego ikada. Ovo napominjem iz razloga jer
se, takođe, tu navodi da Hristos nije ništa jeo i pio i nekako po pravilu
nepisanom vjernici se vežu isključivo za taj tjelesni vid posta dok duhovni
koji pomenusmo stavljaju u drugi plan. Međutim, duhovni jeste i biće primarni
vid, dok je tjelesni kao neka vrsta pomoći tom duhovnom vidu”.
„Od nas se traži jedna disciplina,pokušaj da mi sami sebe savladamo.Hrana samo po sebi nije grešna,ali traži se od nas koliko smo mi spremni u jednom momentu da se odreknemo nečega .Vaskrs je sav smisao .Kod nas Srba je živopisan praznik Božić i za njega je vezano mnogo običaja, ali u samom teološkom značenju, bogoslovskom Vaskrs je najznačajniji.To je pobjeda života nad smrću,dobra nad zlom i Hristos to svojim vaskrsenjem pokazuje da se može pobijediti .On prvi pobjeđuje a onda i nama obećava vaskrsenje iz mrtvih i to osmišljava naš život i daje nam nadu da nam je život vječni“, rekao je protojerej Sarić.
Sarić kaže da je vaskršnje slavlje za vjernike kraj Velikog
posta,a prvi mrsni zalogaji su vaskršnja jaja koja,se prema drevnom običaju
farbaju u crveno kao simbol prolivene krvi Hristove.
“Jaja se farbaju jer to ima svoju simboliku. Ništa nije
slučajno u hrišćanstvu, sve ima svoj smisao. Jaje je simbol vaskrsenja. Kao što
pile svojim silama razbija ljusku jajeta i izlazi u život, tako i Hristos
svojim Bogočovječanskim silama razbija grobnu ploču i Vaskrsava iz mrtvih. Jaja
se farbaju raznim bojama, ali, crvena boja je osnovna, ona simbolizuje krv
Hristovu kojom je Hristos ljude oslobodio od grijeha.
U današnje vrijeme veoma je važno porodično okupljanje.Sve
se gradi na porodici i ako imate stabilnu porodicu onda imate i jaku
državu,crkvu i školu.
„Imamo dosta crkvenih vjenčanja ali ono što je porazno
imamo dosta i razvoda.Kad bi se zadržao trend sadašnjeg sklapanja brakova i da
Bog da tim mladim ljudima koji se odluče na bračni život prije svega jednog
trpljenja ,jer brak je često trpljenje i snishođena žrtva.Jedan je odnos mladih
ljudi prije braka,a drugi je odnos kad dođu djeca.Sve je više izazova zbog
modernih tehnologija i više je načina da čovjek pogriješi preko tih modernih
komunikacija.A moram izraziti zabrinutost i podatkom da je na području opštine
Srbac duplo veći broj umrlih od broja rođenih.Obično bude oko 300 sahrana u
toku godine a rodi se do 150 djece,znači duplo je veći mortalitet od
nataliteta.Ali molimo se Bogu da ćemo se osvjestiti i ugledati se možda na neke
druge narode koji ispunjavaju ono što im je zadato i po prirodi i po Bogu,zato
rađajte se.“
Sveštenik Sarić je najavio da će hram Vaskrsenja Hristovog
u nedjelju 12.maja na Mali Vaskrs proslaviti svoju krsnu slavu.
„Dvanaestog maja je i Sveti Vasilije Ostroški pa pozivam
vjernike da zajedno proslavimo slavu u miru božijem ,u radosti.Da prvo oslužimo
svetu službu a onda da se nađemo u trpezi ljubavi u porti hrama i da na taj
način proslavimo drugu hramovnu slavu u Srpcu“rekao je Sarić.
U vaskršnjoj poruci protojerej Sarić između ostalog navodi
da će na Vaskrs služiti dvije liturgije u hramu Vaskrsenja Hristovog i to u pet
časova jutrenje i odmah u 9 časova ponovo liturgija.Molitve će povodom
vaskršnjih praznika služiti i u Kaocima i Poveliču.
„Koristim priliku da pozdravim sve vjernike i sve ljude
koji slave praznik Hristovog Vaskrsenja, da radost hristovog vaskrsenja donese
svako dobro u vaše domove i vaša srca .Svim vjernicima upućujem radosni
vaskršnji pozdrav“Hristos Vaskrse!!!!!
Opširniji razgovor sa srbačkim protojerejem Željkom Sarićem
emitovaćemo u subotu 4.maja u 10 časova na frekvenciji 93,2 MHz i putem
interneta radiosrbac.com
Polaznici Dječijeg vrtića ,,Naša radost“
Srbac, zajedno sa svojim vaspitačicama, organizovali su prodajnu izložbu svojih
radova koje su radili na temu Vaskrsa.
Vaspitačica Daliborka Grabovac kaže da su djeca
proteklih desetak dana učila o Vaskrsu i pravila razne vaskršnje ukrase, pa su
i ove godine odlučili da organizuju prodajnu izložbu.
,,Polaznici vrtića su juče i prekjuče na gradskom trgu prodavali svoje radove i bilo im je zaista zanimljvo biti u ulozi trgovaca. Jedan dio prikupljenih sredstava ćemo dati u humanitarne svrhe, a drugi dio ćemo iskoristiti za nabavku igračaka. Zahvaljujemo svim građanima koji su podržali našu aktivnost“, kaže vasptačica Grabovac.