Archive: September 2022

Izgradnja društvenog doma u Razboju LJevčanskom biće uskoro nastavljena zahvaljujući Vladi Republike Srpske koja je za završetak ovog objekta obezbijedila sredstva u iznosu od 100 hiljada KM.
Predsjednik građevinskog odbora, Jordan Kuvalja, kaže da je tender za izbor izvođača radova raspisan 24. septembra ove godine i dodaje da je do sada urađeno oko 65 odsto radova.
“Zahvaljujući Vladi Republike Srpske stvoreni su uslovi za nastavak radova na ovom objektu a izvršiće se uređenje vanjske fasade, izgradnja nadstrešnice, postavljanje limenog podašiva, nabavka unutrašnje stolarije, odnosno 14 vrata, unutrašnje uređenje, uvođenje električnih instalacija, sanitarija, ventilacija i drugi radovi u cilju stvaranja uslova da objekat do kraja godine dobije izgled kao što je predviđeno projektom”, rekao je Kuvalja.
On ističe da se time stvaraju odlični uslovi za bogatiji kulturni život sela a naročito za rad Ansambla narodnih igara “Lijevče” koji trenira u domu već godinu dana i koji je ugostio na svojim nastupima brojna kulturno-umjetnička društva, među kojima i folklorni ansambl iz Meksika.
“U domu će biti i drugi sadržaji neophodni za rad mjesne zajednice i mještana, organizovaće se razne edukacije, sastanci i drugi sadržaji iz društvenog života sela”, rekao je Kuvalja.

Građevinsko preduzeće „Niskogradnja“ iz Laktaša počelo je rekonstrukciju puta od Kukulja do Dušanova u dužini od preko osam kilometara koji ima veliki značaj za cijelu regiju jer spaja tri opštine, Srbac, Gradišku i Laktaše.
Rekonstrukciju ovog puta najavio je srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, koji je 14. septembra bio u posjeti Kukuljama i tom prilikom rekao da će sredstva za realizaciju projekta u iznosu od dva miliona KM obezbijediti Vlada Republike Srpske.
Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Kukulje, Radojica Vidović, izrazio je zadovoljstvo što će ovaj put biti modernizovan nakon više od četiri decenije.
„Na radost svih mještana počeli smo sa rekonstrukcijom ovog puta koji spaja sela Kukulje, Petrovo Selo, Donje i Gornje Karajzovce i Seferovce a od koristi je i drugim selima Lijevča polja koji se njime služe. On je ujedno poveznica dva velika putna pravca koji imaju veliku frekvenciju saobraćaja, Laktaši-Srbac i stari put Banja Luka-Gradiška”, rekao je Vidović.
Prema njegovim riječima, obnova ovog puta naročito će biti od koristi poljoprivrednim proizvođačima, kao i đacima koji dolaze u školu u Kukulje ovom dionicom puta iz drugih naselja.
“Upućujem veliku zahvalnost Vladi Republike Srpske i srpskom članu Predsjedništva BiH na iskazanom razumijevanju kao i Opštini Srbac koja nas je, zajedno sa republičkim institucijama, podržavala u svim infrastrukturnim projektima koje smo uspješno realizovali u našem selu u proteklom periodu”, istakao je Vidović.

Iduće sedmice počinje gradnja lifta i sanacija Narodne biblioteke SrbacNarodna biblioteka Srbac je i ove godine na početku školske godine vodila aktvnost oko poklon učlanjenja polaznika prvih razreda osnovnih i srednjih škola.

Direktor Branko Savanović u izjavi za Radio-Srbac je rekao da je akcija učlanjenja prošla uspješno i da su od početka ove školske godine ukupno učlanili 217 učenika prvih razreda od čega 137 osnovaca i 80 srednjoškolaca.Savanović kaže da su im ovih dana od strane Ministarstva prosvjete i kulture RS odobrena dva veoma značajna projekta a radi se o sanaciji biblioteke i nabavci namještaja i izgradnji lifta za invalidna lica u sklopu ove ustanove kulture.

“Za projekat izgradnje lifta ukupne vrijednost 61.200 KM konkurisali smo na konkursu“Kultura bez barijera“ i na našu radost prošli, pa će izgradnja lifta za lica sa invaliditetom početi već iduće sedmice.Završena je procedura oko javnog tendera a danas smo potpisali ugovor sa preduzećem „Imperium Tekton“iz Banjaluke koje će biti izvođač radova na postavljanju lifta”, kaže Savanović.

Pored toga Savanović ističe da su od Ministarstva prosvjete i kulture RS dobili obavjest da su im odobrena sredstva u iznosu od 50.000 KM za kompletnu adaptaciju biblioteke.”U planu je da se postavi nova stolarija,urade podovi i sanitarni čvorovi ,nabavi novi namještaj,presvuku fotelje u čitaonici i nabave vitrine za Zavičajnu zbirku”rekao je direktor Savanović.

U organizaciji Centra za izučavanje ruskog jezika Savanović će 6.oktobra učestvovati on lajn na Okruglom stolu koji organizuje Ruska akademija nauka i kulture na temu značaj i razvoj nauke u Republici Srpskoj.

Srpska pravoslavna crkva (SPC)  sutra će obilježiti Vozdviženje Časnog krsta – Krstovdan, pomen na događaj kada je pronađen krst na kojem je raspet Isus Hristos.

Časni krst je pronašla carica Jelena, majka cara Konstantina Velikog, kada je bila na poklonjenju Hristovom grobu u Jerusalimu.

Nakon što je preuzeo vlast nad cijelim Rimskim carstvom, car Konstantin Veliki želio je da obnovi hrišćanske svetinje u Svetoj zemlji.

Jedna od najvećih želja Svetog cara Konstantina i njegove majke, Svete carice Jelene, bila je da pronađu Časni Krst na kojem je bio raspet Isus Hristos.

Carica Jelena je nakon mnogo muke i truda uspjela da dozna gdje se nalazi Časni Krst i naredila je da se kopa zemlja.

Nakon izvjesnog vremena, kopači osjetiše divan miris iz zemlje, a nedugo zatim otkopaše i tri krsta, tablicu na kojoj je pisalo “Isus Nazarećanin, car Judejski” i klinove kojima je bio prikovan za Krst.

Ne mogavši da razaznaju na kojem je tačno krstu bio raspet Hristos, dosjete se da na mrtvaca, čija je pogrebna povorka prolazila, polože sva tri krsta.

Kada je Časni krst dotakao tijelo mrtvaca, on je vaskrsao, a Krst je odnesen na Golgotu.

Na vijest da je Časni Hristov krst pronađen, okupilo se mnoštvo naroda – svi su željeli da ga vide, dodirnu i cjelivaju.

Patrijarh Makarije odlučio je da podigne Krst na jedno uzvišenje.

Prvo uzdizanje, Vozdviženje, Časnog krsta dogodilo se 326. godine i od tada je Časni krst stajao u srebrnom kovčegu u Hramu Hristovog Vaskrsenja koji je carica Jelena potom podigla na Golgoti.

Taj dan se slavi kao Krstovdan, jedan od najznačajnijih praznika u godini.

I pored njene želje da ta relikvija ostane netaknuta, vijekovima je od Časnog krsta uzimana čestica po čestica i raznošena po cijelom svijetu.

Praznik je obilježen crvenim slovom i na taj dan se obavezno posti.

Krstovdan se uvijek obilježava 14. septembra po starom, odnosno 27. septembra po novom kalendaru.

U Novoj Vesi juče je služen parastos za petoricu poginulih boraca Vojske Republike Srpske iz  ove mjesne zajednice:  Vlatka Pirkla, Jovana Ilića, Zorana Suvajca, Bogoljuba Ilića i Milu Tihomirovića.

Svijeće su prislužile i na spomen-obilježje cvijeće položile porodice poginulih boraca, delegacija Boračke organizacije Srbac na čelu sa predsjednikom Goranom Plotanom, delegacija Opštine Srbac, delegacije Mjesne boračke organizacije Nova Ves i Korovi, Mjesne zajednice Nova Ves, Organizacije porodica poginulih i zarobljenih boracai nestalih civila.Podatke o poginulim borcima na parastosu je pročitala predstavnica Boračke organizacije Srbac Ljubinka Novaković.

Parastos je služio sveštenik Slaviša Topić.

Iako već deceniju i po žive kao podstanari, Dario i Vida Jareb iz Donjih Kladara uspijevaju da se nose sa svakodnevnim životnim nedaćama sa svojih petoro djece, a čvrsta vjera im daje snagu da prebrode sve teške trenutke.
Trenutno borave u kući koju su dobili na korištenje od klaonice peradi „Perutnina Ptuj S“ iz Poveliča i koja je neuslovna za boravak sedmočlane porodice, a skromna primanja ne dozvoljavaju im da izgrade vlastiti dom.
“Do sada smo promijenili oko osam kuća, živjeli smo u Srpcu, Razboju i Malom Razboju, ali se još uvijek nismo skrasili. Nismo imali donedavno čak ni šporet, frižider i zamrzivač, i bilo nam je jako teško, ali zahvaljujući tome što sam prije dvije godine dobila posao uspjela sam podići kredit kako bismo opremili kuću i adaptirali prostorije za normalan život”, kaže Vida.
Perutnina je prije nekoliko godina otkupila jedan broj kuća lokalnih mještana u blizini njihovih farmi pilića u Kladarima, a jednu od njih ustupili su Jarebima koji ne plaćaju kiriju, već samo troškove režije.
“Ovdje živimo već osam godina. Obraćali smo se za pomoć Opštini Srbac koja nam je izašla u susret i dodijelila plac u Razboju površine 1200 kvadratnih metara, ali para za izgradnju kuće nemamo. Moja plata iznosi 900 KM a rata 426 KM i moram je plaćati još četiri godine. Kada sam aplicirala u julu za stambeni kredit, dobila sam odbijenicu jer sam kreditno opterećena”, rekla je Vida.
Posao je nedavno dobio i suprug Dario, čija primanja takođe nisu velika, pa se nadaju da će im to olakšati svakodnevicu jer su preživljavali samo od Vidine plate i dječijeg dodatka koga ne primaju od maja.
Od Opštine Srbac mjesečno dobijaju 100 KM kao porodica sa četvoro i više djece a dobijali su i jednokratne novčane naknade za novorođenu djecu.
“Prošle godine smo dobili plastenik površine jednog dunuma i sadimo povrće za vlastitu upotrebu. Imali smo i farmu svinja, ali nismo ih više u mogućnosti držati zbog poskupljenja stočne hrane”, rekla je Vida.
Ona je uputila zahvalnost odborniku Skupštine opštine Srbac Branku Grahovcu koji se angažovao kod lokalne vlasti da se ovoj porodici dodijele plac i plastenik.
Grahovac je ovih dana posjetio Jarebe i najavio da će iduće godine biti pokrenuta humanitarna akcija za izgradnju njihove porodične kuće.
“Trenutno gradimo kuću za samohranu majku Nevenu Ignjatić iz Srpca, koja živi kao podstanar sa dvoje djece, od kojih je jedno sa posebnim potrebama, i čim okončamo tu akciju, za četiri do pet mjeseci, počećemo prikupljati sredstva za Jarebe”, rekao je Grahovac.
On je istakao da je po broju djece ovo jedna od najbogatijih porodica u srbačkoj opštini i dodao da ovakve porodične zajednice treba čuvati.
“Imamo problema sa demografskom slikom u našoj opštini, ali zahvaljujući ljudima kao što su Jarebi lakše ćemo se s tim izboriti. Ovo je porodica za primjer, a Dario i Vida su dobri roditelji koji imaju skladan brak. NJima je potrebna pomoć društva i u narednom periodu ćemo se snažnije angažovati kako bismo riješili njihovo stambeno pitanje”, rekao je Grahovac.
U porodici Jareb nedavno je priređeno veliko slavlje jer su u jednom danu krstili svoje petoro djece, Marka (14), Nemanju (12), Mariju (11), Marijanu (9) i Nikolu (2). Nesvakidašnje krštenje obavio je 27. avgusta protojerej Željko Sarić u hramu Vaskrsenja Gospodnjeg u Srpcu. Pored toga, imali su i dodatni razlog za slavlje jer su Dario i Vida nakon 15 godina ozvaničili svoj brak crkvenim vjenčanjem.
“Ovo je bila velika životna odluka i presrećni smo jer veoma mnogo polažemo u vjeru i duhovnost. Kako su se djeca rađala, jedno po jedno, a mi oboje bili bez posla, nismo imali mogućnosti da sve to ranije učinimo. Najviše zahvalnosti dugujemo kumu Radetu Pejiću, koji je porijeklom iz Brezovljana a živi u Austriji. Od svih onih kojima smo se obraćali za kumstvo, on nam je jedini izašao u susret i neizmjerno mu hvala što nam je pomogao i držao našu djecu na krštenju”, kaže Vida.
Ističe da je porodica najveće blago i da je uz dječiju graju sve mnogo lakše.
“Iako je naša borba neprestana, zahvalni smo što su nam djeca prije svega zdrava, sposobna i razumna i što odgovorno izvršavaju svoje obaveze i dobri su đaci u školi. Sve ostale probleme ćemo već nekako prebroditi”, kaže Vida.

Folklorno udruženje građana “Motajički vuk” iz Sitneša učestvovalo je na četvrtom po redu Saboru folklora i etno muzike koji je održan u Kneževu.
Učešće je uzelo oko 300 folkloraša iz Kneževa, Kotor Varoša, Banjaluke, Prijedora, Laktaša, Laminaca i Sitneša.
Organizator je bilo Srpsko prosvjetno i kulturno društvo “Prosvjeta” a pokrovitelj Opština Kneževo.