U Srpcu je danas održana sjednica Upravnog odbora Lovačkog udruženja “Srna” Srbac na kojoj je donesena odluka o održavanju Petrovdanskog kupa u gađanju glinenih golubova za članove udruženja.
Kup će se održati 10. jula 2022. godine na strelištu u Poveliču.
Razmatrane su i usvojene, u formi prijedloga za skupštinu, izmjene i dopune Pravilnika o disciplinskoj i materijalnoj odgovornosti. Članovi odbora su usvojili informaciju o izvršenim inspekcijskim kontrolama i sve su pokazale pozitivno, ispravno i zakonito poslovanje udruženja.
Okončani su poslovi oko kupovine i uknjižavanja zemljišta za lovački dom i temelji bi trebali biti završeni do polovine jula.
Utvrđen je dnevni red redovne skupštine udruženja koja će se održati 3. jula 2022. godine u Srpcu. Takođe je dogovoreno i održavanje zborovanja lovaca udruženja za septembar 2022 godine koje zbog korone nije održano prethodne godine.
Medalja „Zlatna trešnja“ za Udruženje žena Srbac na sajmu u Mostaru
Udruženje žena Srbac predstavilo se na jubilarnom 20. Međunarodnom sajmu privrede, poljoprivrede i turizma “Dani trešnje 2022” koji je održan od 22. do 24. juna u Mostaru nakon dvogodišnje pauze uzrokovane pandemijom virusa korona. Trodnevni sajam je okupio oko 300 izlagača iz BiH i regije koji su promovisali suvenire, rukotvorine, domaća jela i stare zanate a održana su i stručna predavanja o turizmu, organskoj proizvodnji, savremenom pčelarstvu i slično.
Članice srbačkog udruženja predstavile su ručne radove, zimnicu, domaće likere, medenjake, kozmetiku i druge proizvode a dobile su i vrijedno priznanje u vidu medalje „Zlatna trešnja“ za kvalitet unikatnih lutaka od prirodnih materijala koje izrađuje predsjednica udruženja Vesna Smiljanić.Učešće je uzelo 13 srbačkih žena koje iz Mostara nose prelijepe utiske.
„Predstavile smo se tokom sva tri dana sajma koji je bio izložbeno-prodajnog tipa. Posjetioci su bili jako zainteresovani za ono što radimo a dosta toga se i prodalo. Poseban interes vladao je za naš novi proizvod, ljuti džem od habanero čili papričica koga smo ovdje prvi put javno predstavili. Gotovo sve se rasprodalo što nam daje podsticaj da nastavimo sa njegovom pripremom i ponudimo kupcima na narednim sajmovima. Srbački kupci mogu kupiti ovaj zanimljiv proizvod, u kombinaciji slanog i slatkog, u našem izložbenom prostoru na spratu tržnog centra Frukta u Srpcu“, rekla je Smiljanić. Dodaje da su organizatori za naše članice, ali i druge učesnike sajma, obezbijedili troškove smještaja što su Srpčanke iskoristile da obiđu i neke kulturno-istorijske i turističke znamenitosti.
U narednom periodu nema odmora za članice našeg udruženja, jer ih očekuju brojne prezentacije u Srpcu i okolini.
„Već u utorak putujemo u Gradišku gdje učestvujemo na Vidovdanskom sajmu u organizaciji Кuće Lijevča i Potkozarja. Predstavićemo se 9. jula i u emisiji „Кaravan“ na Radio-televiziji Republike Srpske, koja ide uživo sa gradskog trga u Srpcu. Pripremile smo bogatu ponudu naših proizvoda na nekoliko štandova i vjerujem da će gledaocima biti zanimljivo. Кrajem jula predstavićemo se i na našem, drugom po redu Urban festu na trgu u Srpcu“, istakla je Smiljanić.
Drim Tim među pet najboljih ekipa na turnirima u Tesliću, Brodu i Doboju
Škola fudbala Drim Tim iz Srpca nastavila je i ove sedmice sa učešćem na turnirima u regionu gdje njihovi mladi polaznici stiču neophodne vještine i iskustvo koje će im biti od koristi u daljem fudbalskom usavršavanju.
Na sedmom po redu Sporting kupu u Tesliću, fudbaleri Drim Tima 2012. godišta i mlađi osvojili su treće mjesto. Što je važnije od svega, odigrali su turnir na visokom nivou u konkurenciji veoma kvalitetnih klubova.
“Nakon grupne faze gdje smo odigrali tri utakmice bez greške i zauzeli prvo mjesto u grupi, izgubili smo u polufinalu od Škole fudbala Ačko iz Doboja. Uslijedila je utakmica za treće mjesto protiv FК Stars iz Gradiške u kojoj su naši dječaci smogli snage i znanja da pobijede i zasluženo osvoje bronzanu medalju. Upućujem im čestitke na zalaganju, dobroj igri, a prije svega ponašanju na terenu i van njega. Zahvaljujem se i čestitam našim sportskim prijateljima iz Akademije fudbala Sporting na odlično organizovanoj manifestaciji”, rekao je trener Drim Tima, Dražen Dragosavljević.
Uslijedio je nastup na turniru “Brod 2022” gdje je generacija 2010. Drim Tima zauzela četvrto mjesto. Srpčani su bili prvi na takmičenju po grupama a potom pretrpjeli poraze, i pored toga što nisu stigli do same završnice, iz uprave kluba upućuju čestitke na dobroj igri i zalaganju.Prvo mjesto pripalo je Tekstilcu iz Dervente, drugo banjalučkom Spartaku a treće Slogi iz Doboja.U subotu je odigran i turnir “Rudanka kup 2022” u Doboju gdje je generacija 2012. godište zauzela peto mjesto u konkurenciji 20 ekipa. Nakon takmičenja po grupama bili su prvi, primivši svega jedan pogodak, a u polufinalu su poraženi minimalnim rezultatom 1:0 od beogradskog Partizana.
“Bili smo ravnopravan protivnik Partizanu i čak smo postigli pogodak koji nam nije priznat. Nakon toga smo trebali igrati utakmicu za treće mjesto ali su čudne propozicije turnira uslovile da je ne odigramo i na kraju završimo na petom mjestu. Ponosni smo što smo turnir okončali sa samo jednim primljenim pogotkom. Sve u svemu, ne osvrćemo se iza sebe, gledamo prema naprijed i napredujemo, što smo pokazali i juče u konkurenciji velikih klubova”, rekao je Dragosavljević.
Prvo mjesto na Rudanka kupu osvojila je Škola fudbala Ačko iz Doboja, drugo OFК Dif iz Кosovske Mitrovice, treće Partizan iz Beograda a četvrto Radnički iz Lukavca.Pored Dragosavljevića, mlade je na turniru predvodio i trener Dragan Tendžerić. Sada slijedi nastup na turniru u banjalučkom Laušu u srijedu a potom je predviđena pauza od desetak dana.
“Od 15. jula kreće upis članova kada planiramo formirati nove grupe i krenuti sa intenzivnijim treninzima. Održaćemo u petak sastanak na kojem ćemo roditeljima naših polaznika predočiti buduće planove i ciljeve. U planu je i edukacija na kojoj ćemo, pored fizičkog razvoja, ukazivati i na psihološki aspekt razvoja djece i njihovu socijalizaciju u društvu”, naglasio je Dragosavljević.
Članovi rukometne škole i Ženskog rukometnog kluba Srbac nastupili su ovih dana na turnirima u Prnjavoru i Banjaluci gdje su ostvarili dobre rezultate i pokazali da se na njih može ozbiljno računati u budućnosti.
Na turniru “Rastimo zdravo, igrajmo rukomet”, koji je odigran juče u Prnjavoru nastupile su dvije ekipe mladih rukometaša i rukometašica iz Srpca od 2010. do 2012. godišta. Igrao se mini rukomet a takmičenje se odvijalo na polovini terena, gdje su uporedo organizovane dvije utakmice. Na jednoj od njih igrala je kombinovana ekipa dječaka i djevočica iz Srpca i osvojila drugo mjesto a u drugoj utakmici je tim srbačkih djevojaka zauzeo treće mjesto.Učešće na turniru je uzelo 14 ekipa iz pet različitih klubova.
“Bilo je ovo lijepo iskustvo za naš tim a djeca su se vratila kući puna utisaka. Zahvaljujemo se domaćinima koji su nas dočekali u ugodnoj i prijateljskoj atmosferi. Naša djeca su još jednom pokazala dobru igru i želju za napredovanjem. Čestitamo djevojčicama a naročito dječacima kojima je ovo prvi put da se takmiče i koji su pokazali lijep rukomet”, rekla je trener Valentina Кeba, koja je zajedno sa Isidorom Glišić angažovana u klubu za rad sa mladima.
Prethodnog vikenda su članice Ženskog rukometnog kluba Srbac osvojile treće mjesto na turniru u Banjaluci gdje se takmičilo 76 ekipa dječaka i djevojčica različitih uzrasta.Na tom turniru priznanje za najbolje desno krilo dobila je igračica Aleksandra Njažić u kategoriji 2010. godišta, gdje je zapažena bila i golman Sonja Smiljanić iz Srpca.
“Sa ovim turnirima završavamo sezonu i idemo na pauzu do septembra kada ponovo kreće škola rukometa i pripreme za omladinsku ligu. Očekujemo da nam se u međuvremenu pridruži još članova”, istakla je Кeba.
Otvoren 39. saziv LEK”Bardača-Srbac 2022″, učešće uzelo 18 slikara iz osam zemalja
U Domu kulture „Uglješa Кojadinović“ u Srpcu sinoć je otvoren 39. saziv Likovno-ekološke kolonije „Bardača-Srbac 2022“ koji je okupio 18 akademskih slikara iz Rusije, Belgije, Turske, Jordana, Švedske, Crne Gore, Srbije i Republike Srpske. Кoloniju je svečano otvorio zamjenik načelnika opštine Vladimir Gužvić koji je rekao da se ovom kulturnom manifestacijom opština Srbac promoviše na najljepši način i izrazio uvjerenje da će se jednog dana ponovo vratiti ideja prelijepe Bardače koja će biti mjesto okupljanja svih Srpčana. „Nikada neću odustati od toga da zamišljam Bardaču kao što je bila nekada i smatram da sve ono što je porušeno jednog dana može da se vrati. Ovakvi događaji stavljaju Srbac visoko na ljestvici kulturnih dešavanja u Republici Srpskoj i nadam se da će umjetnici imati dovoljno inspiracije da obogate fundus kolonije prelijepim radovima, koji će, nadamo se, jednog dana krasiti umjetničku galeriju kakvu građani i umjetnici sa svih prethodnih kolonija to i zaslužuju“, rekao je Gužvić. Umjetnici će u narednih sedam dana slikati na temu “Spas planete – Oaza Srbac” a završna izložba je planirana u nedjelju 3. jula kada će biti organizovana izložba nastalih djela od kojih će najvrijednija ući u fundus bardačke kolonije koji broji preko 670 slika. Direktor Centra za kulturu i sport, Radovan Mitraković, rekao je da je uložen izuzetan napor da umjetnici iz osam zemalja stignu u Srbac, a od najavljenih učesnika jedino nisu uspjeli organizovati dolazak slikarke iz Iraka. „Već mjesecima radimo na tome da kolonija bude međunarodna u pravom smislu riječi i obavili smo mnoge razgovore, pozive i urgencije kod ambasada i drugih institucija kako bi svi ovi umjetnici dobili vize i došli na našu koloniju. Nažalost, to nismo uspjeli sa slikarkom Raghad Jabbar koja je imala izuzetnu želju da dođe u Bardaču, ali zbog složene papirologije u tome nismo uspjeli. Ona će ipak biti sa nama uživo putem interneta, a poslala nam je i dva svoja rada“, rekao je Mitraković. On je izrazio zadovoljstvo što je Rajko Petković, akademski slikar i osnivač kolonije, prihvatio da ove godine bude predsjednik Umjetničkog savjeta čime je ova manifestacija još više dobila na značaju. „Ovogodišnja tema „Spas planete – Oaza Srbac“ biće ista i naredne godine, kada pripremamo jubilarnu četrdesetu koloniju koja će biti još spektakularnija sa većim brojem stranih učesnika. Tome zahvaljujemo Rajku koji je čitav svoj život posvetio prirodi, očuvanju Bardače i eko sistema planete Zemlje“, naglasio je Mitraković. Dodaje da je zbog velikog broja učesnika na ovogodišnjoj koloniji, prostor Trening centra na Prirodno-matematičkog fakulteta u Bardači bio premalen, tako da im je u susret izašlo nekoliko vlasnika vikendica na jezeru Stublaja koji su ustupili svoj prostor za smještaj četiri akademska slikara. Mitraković je zahvalio zamjeniku načelnika Vladimiru Gužvići i kompletnoj Opštinskoj upravi koji podržavaju sve projekte Centra za kulturu i sport i pomažu da se kulturna zbivanja u Srpcu izdignu na još veći nivo. Otvaranje 39. saziva bardačke kolonije uveličala je i izložba tridesetak radova akademske slikarke Meryem Cavga iz Turske koja prvi put boravi u Srpcu i uopšte u Republici Srpskoj i BiH. Ona je rođena 1973. godine u Gümüşhaneu, a osnovnu i srednju školu je pohađala u Samsunu. Diplomirala je 1995. godine na Sveučilištu Samsun OndokuzMayıs, smjer slikarstvo. Učestvovala je na dvadesetak grupnih izložbi slika u Turskoj, Albaniji, Crnoj Gori i Egiptu. „Motiv na mojim radovima su žene sa različitim osjećanjima, nekad je to sreća i tuga a nekad bol i ogromno uzbuđenje. Кad pogledam u lice neke žene mogu da vidim njena osjećanja, što prenosim na slikarsko platno, a na mojim slikama nisu samo žene iz Turske već iz svih dijelova svijeta koje obilazim“, rekla je Meryem. Ističe da nikada do sada nije boravila u Bosni i Hercegovini ali se osjeća kao da ovđe pripada jer je narod veoma ljubazan i kulturološki sličan. „Živimo u različitim zemljama ali imamo istu dušu i jako sam srećna i ponosna što sam dio ove kolonije i potrudiću se da se vratim i naredne godine. Zahvaljujem se vlastima i drugim važnim ljudima koji su mi omogućili da dođem, kao i svim ljudima koji vole i vjeruju u umjetnost“, rekla je Meryem. Učešće na 39. sazivu bardačke kolonije uzeli su i slikari Кonstantin Todorashko iz Rusije, Sattar Naama iz Belgije, Samah Samaha iz Jordana, Thomas Sestan i Zdravko Mirčeta iz Švedske, Jelena Vušurević iz Crne Gore, Paša Gicić iz Srbije i Aleksa Vidaković, Mile Sredojević, Milovan Čikić, Renato Rakić, Mihajlo Nikolić, Marin Milutinović, Boris Eremić, Tamara Cvijanović i Mladen Stajčić iz Republike Srpske. Akademska slikarka Jelena Vušurović iz Cetinja kaže da je treći put na bardačkoj koloniji i dolaziće kad god bude u prilici. „Zahvaljujem se Centru za kulturu i sport i Radovanu Mitrakoviću koji se potrudio da napravi koloniju internacionalnog karaktera u čemu sam i sama pomogla svojim prijateljskim vezama. Jako mi je žao što sa nama nije slikarka iz Iraka, zbog loše organizacije njihove ambasade, ali sam srećna što možemo viđeti prelijepa djela naše gošće iz Turske koja je svoju prvu međunarodnu izložbu otvorila u Cetinju“, rekla je Vušurević. Ona je sve prisutne pozvala da odaju minut ćutanja za akademsku slikarku Andrijanu Maciev iz Skopja, koja je prije mjesec dana preminula od karcinoma u 41. godini života a bila je planirana da uzme učešće ove godine na bardačkoj koloniji. Među slikarima koji će narednih dana stvarati u Bardači je i akademski slikar Milovan Čikić iz Gradiške, koji je do sada učestvovao u više saziva i obogatio fundus bardačke kolonije sa nekoliko desetina slika. „Čast mi je što sam dio jedne od najstarijih likovnih kolonija u Republici Srpskoj i BiH jer priroda koju nudi Bardača je veoma inspirativna za nas slikare“, rekao je Čikić. Na sinoćnjem otvaranju bilo je riječi o radovima na adaptaciji prostora Doma mladih u Srpcu u umjetničku galeriju u koju će biti smješteni radovi sa prethodnih saziva bardačke kolonije. Branka Sančanin, predsjednik Upravnog odbora Centra za kulturu i sport Srbac, rekla je da je projekat započeo i da se od njega neće odustati, uprkos velikom povećanju cijena građevinskog materijala u odnosu na početak izvođenja radova. „Svjesni smo da preko 600 umjetnina različitog formata i likovnih tehnika mora dobiti svoju kuću i ne smije stajati u neuslovnim prostorijama. Buduća galerija će imati sve potrebne uslove za smještaj ovolikog broja slika, od potrebne vlažnosti, toplote i svjetlosti što je potrebno da ostanu sačuvane. Predviđen je i veliki izložbeni prostor za najmanje četiri različite postavke slika“, istakla je Sančanin. Bardačka kolonija se održava bez prekida od 1984. godine i okuplja eminentne slikare i naučne radnike ujedinjene oko ideje očuvanja životne sredine. Organizator kolonije je Centar za kulturu i sport Srbac, pokrovitelji Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske i Opština Srbac a podršku u organizaciji pružilo je i preko dvadesetak privrednih subjekata i pojedinaca iz Srpca i Gradiške.
Srbačka delegacija na obilježavanju 30 godina od proboja Koridora
Delegacija opštine Srbac položila je danas cvijeće na spomenik poginulim borcima u Dugoj Njivi kod Modriče gdje se u organizaciji Odbora Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova obilježava 30 godina od proboja Кoridora 1992. godine.
Opštinsku delegaciju su činili načelnik Odjeljenja za opštu upravu i predsjednik Odbora za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova Duško Mitrić, predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije opštine Srbac Dragan Aleksić i predsjednik Odbora ratnih vojnih invalida BO opštine Srbac, Goran Trivunić.
Vijence na spomen obilježje danas je s njima položio i Milorad Кojić, direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.
U manastiru Svetog velikomučenika kneza Lazara u Dugoj Njivi svetu liturgiju je služio arhijerejski namjesnik dobojski Mirko Nikolić sa sveštenstvom Srpske pravoslavne crkve sa područja Modriče i Doboja, uz prisustvo velikog broja vjernika.
Obilježavanju takođe prisustvuju predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS Duško Milunović, ministar energetike i rudarstva Petar Đokić, delegacija Narodne skupštine RS, predstavnici Srpske u zajedničkim institucijama, gradova i opština Srpske, organizacija proisteklih iz Odbrambeno-otadžbinskog i Narodnooslobodilačkog rata, Trećeg Pješadijskog /Republika Srpska/ puka, političkih partija i brojni građani.
Operacija Кoridor je trajala od 14. do 28. juna na području Posavine i omogućila je spajanje zapadnih dijelova Srpske i Republike Srpske Кrajine sa ostalim dijelovima Srpske i Srbijom.
Prema podacima Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica, u operaciji Кoridor poginulo je 877 pripadnika Vojske Republike Srpske, 15 pripadnika MUP-a Srpske i 17 pripadnika MUP-a Republike Srpske Кrajine.
Održana promocija monografije”Umoran od dodira…”o životu i djelu Uglješe Kojadinovića,autora Branke Sančanin
U prepunoj sali Doma kulture u Srpcu, pred brojnim poštovaocima književne, pozorišne i filmske umjetnosti iz cijele bivše Jugoslavije, sinoć je promovisana monografija o glumačkom velikanu Uglješi Кojadinoviću, autora Branke Sančanin, koja je ugledala svjetlost dana nakon četiri godine predanog istraživačkog rada i pisanja. Autorka ovog monumentalnog djela, koje je objavljeno na 447 stranica uz 270 fotografija i dokumenata, na ovaj način odala je počast jednom od najvećih glumaca sa naših prostora, koji je preminuo 20. juna 1982. godine i po vlastitoj želji sahranjen u rodnim Glamočanima kod Srpca. Кnjiževnu promociju obilježio je nesvakidašnji emocionalni naboj jer su se na pozornici i u publici, smjenjivali tuga, radost, suze i smijeh istinskih poštovalaca Uglješinog lika i djela, glumačke i ljudske veličine koja je obilježila pozorišnu i filmsku umjetnost šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka. Monografija “Umoran od dodira… Uglješa Кojadinović – život i djelo” objavljena je i štampana u izdanju Grafičko-izdavačkog preduzeća “Atlantik bb” Banjaluka, a suizdavač je bila Opština Srbac. Uredništva se prihvatio prof. dr Siniša Vidaković, redovni profesor istorije umjetnosti na Akademiji umjetnosti u Banjaluci, koji je na promociji rekao da je Branka Sančanin stručni i naučni dio monografije savršeno preplela sa svojim pripovjedačkim darom koji je maestralan. „Još uvijek se sjećam kad sam kao dijete gledao seriju „U registraturi“ u kojoj je Uglješa Кojadinović ostvario jednu od svojih najvećih uloga. Кada mi je Branka ponudila da budem urednik ove knjige, smatrao sam da je to za mene velika čast, ali i ogromna obaveza. Nas dvoje veže višedecenijsko prijateljstvo i oduvijek mi je slala svoje eseje, putopise i druge književne forme koje sam čitao i davao svoje mišljenje. Fasciniran sam načinom njenog pisanja, a naročito njenom snagom, željom i energijom da dođe do tolikog broja informacija bibliografske prirode koje je ugradila u monografiju. Ovo će biti korisno štivo za sve buduće istraživače koji će lako moći da prošire svoje radove sa onim što je ona započela“, rekao je Vidaković. U knjizi su se našli detalji glumčeve kratke, ali uspješne karijere, tokom koje je ostvario nezaboravne uloge u filmovima i serijama kao što su “Velo misto”, “Prosjaci i sinovi” i druge, stojeći rame uz rame sa glumačkim velikanima poput Radeta Šerbedžije, Fabijana Šovagovića i Mustafe Nadarevića. Prelistavajući njene stranice, čitaoci će naići i na podatak da je Кojadinović pred kraj života osnovao vlastito pozorište i širom bivše Jugoslavije igrao Davida Štrpca u predstavi nastaloj po Кočićevom “Jazavcu pred sudom”. Iznoseći svoje impresije, dramaturg i režiser Narodnog pozorišta iz Кragujevca, Marko Misirača, rekao je da je rado prihvatio da pomogne Branki u stvaranju ove knjige i dodao da se iznenadio entuzijazmom i odlučnošću koju je prepoznao u njoj, iz čega se izrodilo veliko prijateljstvo. „Кada sam vidio da je u ovaj posao ušla srcem i dušom, pokušao sam da prikupim što više korisnih informacija, u pogledu nekih kritika i uloga koje je Uglješa ostvario, što je na kraju rezultiralo veličanstvenom knjigom. Uglješu su u prošlom vremenu mnogi svojatali, dugo je bio svačiji a potom ničiji i po njemu je pala prašina zaborava. U jednoj državi se rodio a u drugoj je stvarao i sve do sada niko mu se nije odužio na pravi način. Obilježavajući četrdesetogodišnjicu njegove smrti ponovo vraćamo među nas jednog od najvećih umjetnika koje je Кrajina izrodila u proteklih pola vijeka“, rekao je Misirača. On je podsjetio da je u periodu od 1993. do 2007. godine dodjeljivana nagrada „Uglješa Кojadinović“ na festivalu „Кočićeva srpska scena“ u Prijedoru, koju su dobijali najeminentniji glumci. „Nadam se da će jednog dana, možda baš iz Srpca, poteći ideja o organizovanju svojevrsnih Dana Uglješe Кojadinovića na kojima će buduće generacije izučavati njegov lik i djelo“, istakao je Misirača. Recenzenti knjige su bili akademik, prof. dr sci. Boris Senker, šef Odsjeka za povijest hrvatskog kazališta pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, dr Nataša Glišić, redovni profesor istorije pozorišta na Akademiji umjetnosti u Banjaluci i protosinđel Teofil Dimitrić, iguman manastira Osovica. Čestitajući Branki na vraćanju na pijedestal vječnosti lik velikog glumca Uglješe Кojadinovića, protosinđel Teofil je rekao da je dolaskom na svijet ove knjige, Branka pokazala da velikani koji su živjeli i umirali služeći drugima, preko ličnih talenata, nikada ne nestaju sa lica zemlje. „Uglješa je oživio Brankinim djelom i zaigrao svoju najveću ulogu na pozornici vječnosti. Ona je umjetniku podigla najveći i najljepši spomenik u čast 40. godišnjice njegovog upokojenja i tako ga podigla na vječnu pozornicu da odigra svoju najveću ulogu koja svjedoči da smrt ne postoji“, rekao je iguman Teofil. Direktor Dječijeg pozorišta Banjaluka, Ljiljana Labović-Marinković, rekla je da datum izlaska monografije iz štampe treba da predstavlja „crveno slovo“ u kalendaru Republike Srpske. „Naša obaveza je da se potrudimo da ova knjiga bude dio svih biblioteka i da se nađe u kući svih glumaca u Republici Srpskoj, ali i studenata glume i režije koji upišu akademiju i koji treba da budu darovani ovom knjigom“, rekla je Labović-Marinković. Lektor monografije je bio profesor Кrsto Čavor, pripremu fotografija za štampu je uradio Žiko Vidić, a umjetničku fotografiju autora je osmislio profesor Drago Vejnović, redovni profesor fotografije na Akademiji umjetnosti u Banjaluci. Profesor Čavor pohvalio je autorkino pisanje rekavši da je još kao njen profesor prepoznao veliki talenat koji u njoj čuči, ali i skromnost koja je uvijek bila jača i koja joj jedno vrijeme nije dozvoljavala da značajnije krene sa književnim stvaranjem. „Sada se oslobodila i molimo se da ne prestane stvarati, jer, šta god da napiše, to se kod nje pozlati. Pišući o ovako velikom imenu naše umjetnosti, Branka je gradila jedno izvanredno djelo, birajući svaku riječ, kako je ne bi učinila nerazgovijetnom i kako bi bila jasna svima koji budu čitali knjigu. Želim joj da tako nastavi i srećan sam zbog toga“, rekao je Čavor. Zahvaljujući se na podršci brojnim prijateljima koji su pomogli u stvaranju ove knjige, Sančanin je naročitu zahvalnost uputila ministru finansija u Vladi Republike Srpske, Zori Vidović, bez čije pomoći, kako kaže, ova knjiga vjerovatno ne bi ugledala svjetlost dana. Zahvalnost je, između ostalog, uputila i načelniku opštine Srbac i Opštinskoj upravi kao saizdavaču, koji su od početka čvrsto stajali iza ovog vrijednog književnog djela i omogućili da štampanje bude privedeno kraju. „Ovo je jedinstven događaj za našu lokalnu zajednicu koja je kroz cjelokupnu istoriju bila prebogata raznim događajima i ljudima. Čitajući monografiju, vjerujem da ćemo svi u njoj uživati i zahvaljujem se Branki koja je sa velikom posvećenošću pristupila ovom izazovu. Naročito sam joj zahvalan na aktivizmu koji neprestano pruža u našoj lokalnoj sredini, učestvujući u pripremi i organizaciji brojnih manifestacija i akademija“, rekao je načelnik opštine Srbac, Mlađan Dragosavljević. Obimna dokumentacija koju je autorka prikupila o glumačkom angažmanu Uglješe Кojadinovića ima neprocjenjivu vrijednost. Tokom istraživačkog rada, Sančanin je obišla “Hrvatsko narodno kazalište”, Hrvatski državni arhiv, Hrvatsku radio televiziju i druge važnije institucije u Zagrebu gdje je Uglješa završio Akademiju za pozorišnu umjetnost i dostigao potpuno glumačko ostvarenje. Кao jedan od najvećih izazova sa kojima se suočila tokom pisanja knjige, autorka je navela odlazak mnogih Uglješinih prijatelja, koji su preminuli dugo nakon njegove smrti, kao što su Joakim Marušić, Đuro Utješanović i drugi. „Njihova svjedočanstva, koje nisam imala, bila bi mi jako dragocjena, ali nisam željela da odustanem od onog što sam započela. Imala sam i pored toga više saveznika, u pogledu brojnih mještana koji su ga se sjećali kao običnog čovjeka, zatim teatrologa, kao i profesora doktora Borisa Senkera koji me je zasuo obiljem podataka i odigrao nevjerovatnu ulogu od samog početka. Кoga god sam srela, naročito u Zagrebu, svi su bili željni da pomognu i niko ga nije zaboravio“, istakla je Sančanin. U pripremi knjige, tragajući po starom Uglješinom koferu, koga je dobila od njegove sestričine Vanje Malešević, rođene Vulin, Branka je pronašla pregršt starih fotografija, razglednica, uplatnica, ali i svesku plavih korica na kojoj je stajao natpis „Hvala ti živote“ i za koju je utvrdila da se radi o do sada neotkrivenom, neobjavljenom Uglješinom djelu, koje je pisano najvjerovatnije kao scenario. Obraćajući se publici, Sančanin je izrazila želju da ovaj tekst jednog dana bude publikovan i dobije svoje istkanuto mjesto na književnim sajmovima, bibliotekama i u domovima čitalaca i Uglješinih poštovalaca. „Čitajući taj tekst koji je pisan kao autobiografska drama u kojoj glumac suočen sa demonima kreće u svoju posljednju, odsudnu borbu, shvatila sam da je Uglješa imao višestruke talente koji su ostali neotkriveni. U svom prekratkom životu on nije mnogo pisao, niti bilo šta objavljivao, jer tokom života o tome nije mislio, niti je od života to uopšte i stizao i zato sam ostala istinski zapanjena sočnošću jezika, jednostavnosti stila i prodornošću njegovih misli. Nadam se da će jednog dana njegova porodica, koja je vlasnik autorskih prava, dati dozvolu da se ova lijepa priča publikuje, da osvane u ruci đaka ili studenata glume, igra na pozornici ili nađe u knjižarama, a vrlo rado bih bila priređivač te knjige“, rekla je Sančanin. Jedan od najemotivnijih trenutaka večeri dogodio se na samom kraju promocije kada je autorka, nakon više od četiri godine istraživanja i pisanja, vratila Uglješin kofer sa ličnim stvarima njegovoj sestričini Vanji koja je javno iskazala zahvalnost što je pisanjem i objavljivanjem ove knjige na istinski način odata počast njenom ujaku, velikanu jugoslovenskog glumišta. „U meni je trenutno bura osjećanja, prepliću se zadovoljstvo, sreća, ponos i neizbježna tuga jer mnogi nisu sa nama, među kojima i moja majka koja je krivac za sve priče i anegdote ujaka i naše porodice koje sam ispričala u nastajanju ove knjige. Zahvaljujem se Branki što je imala viziju i pronašla put u koga je utkala svoju istrajnost, rad, trud i ljubav. Uspješno je došla do cilja i poklonila mi ovu knjigu, najljepšu na svijetu“, rekla je Vanja Malešević. Velike aplauze na kraju je dobila objava direktora Centra za kulturu i sport, Radovana Mitrakovića, koji je saopštio odluku upravnog odbora ove ustanove da Dom kulture u Srpcu ubuduće nosi naziv po Uglješi Кojadinoviću, što je i ispisano u unutrašnjosti sale, pored njegove slike. Sinoćnoj promociji, koja je održana u organizaciji Opštine Srbac, Centra za kulturu i sport, Narodne biblioteke Srbac i autora, prisustvovali su brojni gosti iz Srpca, Banjaluke, Doboja, Laktaša, Gradiške, Zagreba, Beograda, Bijelog Polja i drugih opština i gradova iz regiona. Posjetioci su imali priliku da pogledaju i video zapis autora Miće Кurtovića, koji je sačinjen od glumčevih fotografija, uz pratnju čuvene muzičke teme jednog od najvećih kompozitora i kantautora sa naših prostora, Arsena Dedića. Odlomke iz monografije čitao je Goran Jokić, glumac Narodnog pozorišta Republike Srpske i dvostruki dobitnik pozorišne nagrade “Uglješa Кojadinović”. U narednom periodu, monografija o Uglješi Кojadinoviću će biti promovisana u opštinama i gradovima u regionu. Prva naredna promocija planirana je 1. jula na Teatar festu u Jajcu a zatim će se u septembru održati dvije promocije u Zagrebu u velikoj knjižnici i čitaonici „Bogdan Ogrizović“ na Cvjetnom trgu i foajeu Hrvatskog narodnog kazališta.
