Četrdeset umjetnika iz 13 zemalja naslikalo je na likovno-ekološkoj koloniji u Bardači čak 107 slika i nijedan saziv od osnivanja kolonije 1984. godine do danas nije okupio ovoliki broj slikara na jednom mjestu i nastalih umjetnina.

Ovo je izjavio direktor Centra za kulturu i sport Srbac, Radovan Mitraković, na svečanoj ceremoniji zatvaranja jubilarnog 40. saziva bardačke kolonije koja je u subotu organizovana u Trening centru Prirodno-matematičkog fakulteta u Bardači.

Mitraković je rekao da je bio motivisan da koloniji vrati međunarodni karakter nakon što je prije dvije godine pronašao značajnu arhivsku građu koja potvrđuje da je ovaj događaj okupljao internacionalne umjetnike sve do početka proteklog rata i nekoliko godina nakon njegovog završetka.

„Arhivu je vodio nekadašnji direktor ustanove Uglješa Petković koji je precizno popisao svaku sliku i autora još od prvog saziva, sačuvani su svi zapisnici a mogu se pročitati čak i neke anegdote sa kolonija. Budući da su ranije dolazili inostrani a posljednjih godina uglavnom domaći umjetnici, odlučio sam da sa saradnicima ponovo okupim slikare sa svih strana svijeta. Na prijedlog osnivača kolonije, Rajka Petkovića, koji živi i stvara u Novom Sadu, ovogodišnji i prošlogodišnji saziv imali su istu temu „Spas planete Zemlje – Oaza Srbac“ a kroz Bardaču je prošlo 58 slikara iz 20 zemalja sa četiri kontinenta, Evrope, Azije, Sjeverne Amerike i Afrike“, rekao je Mitraković.

On ističe da je svaki slikar uradio po nekoliko radova od kojih će najvrijedniji, po mišljenju Umjetničkog savjeta, ući u fundus kolonije koji broji preko 700 slika.

„Smatram da smo na dostojanstven način obilježili jubilarni saziv a naši planovi su da protekle četiri decenije rada kolonije i sve ono što se dešavalo u tom periodu ugradimo u monografiju na kojoj planiramo raditi u narednom periodu“, istakao je Mitraković.

Po prvi put u Bardači je boravio slikar Božidar Joksimović iz Кosjerića kod Užica koji je rekao da je ovo jedna od najljepših kolonija na kojima je učestvovao.

„Na mojim radovima našlo se priobalje Save i jedan motiv sa Zlatibora sa zajedničkom porukom da je ove prirodne blagodeti potrebno sačuvati. I kod nas je ugrožena priroda djelovanjem raznih faktora, kao i kod vas, ali ako se svi budemo pomalo borili uspjećemo da to sačuvamo“, rekao je Joksimović.

U Bardači je i ove godine radila škola slikanja koju je pohađalo 15 likovnih talenata iz Srpca koji su naslikali jedno zajedničko djelo kojim su apelovali na ugroženost Bardače i potrebu očuvanja prirodne sredine.

„Uradili smo jedan ogromni rad na šperploči na temu zaštite planete Zemlje a naročito Bardače. Željeli smo prikazati da ono što je nekad bilo ovdje više nije tu i da trebamo čuvati prirodu. Jako je teško kada više ljudi radi na jednom ovakvom radu ali uspjeli smo zajedničkim snagama“, rekla je učenica drugog razreda ekonomskih tehničara iz Srpca, Sonja Mikić, koja već četiri godine pohađa školu slikanja u Bardači.

Sa renomiranim umjetnicima u Bardači je stvarao i student druge godine Akademije likovnih umjetnosti u Banjaluci, Boban Ilinčić iz Gradiške, koji je uradio najveći broj radova na ovogodišnjoj koloniji.

„Uspio sam naslikati sedam do osam slika i uglavnom radim sa akrilom. Od toga je jedan motiv Bardače a ostale imaju za temu šume. Najveća inspiracija su mi pejzaži i često volim slikati motive iz Bardače i u slobodno vrijeme. Ljubav prema slikanju traje još od malih nogu i to me opredjelilo da upišem studije likovnih umjetnosti“, rekao je Ilinčić.

Među posjetiocima završne izložbe bio je arhimandrit Teofil, iguman manastira Osovica, koji je rekao da bardačka kolonija prerasta u ozbiljnu tradiciju.

„Ovaj događaj ima svjetski značaj jer umjetnici sa raznih strana svijeta dolaze kako bi upoznali naše ljude, kulturu, tradiciju i duhovnost. Slikari redovno posjećuju naš manastir već godinama unazad i njihovo oduševljenje Osovicom daje nam moralni zamah da se svi zajedno potrudimo da ga uljepšamo. Imamo dogovor sa jednim od učesnika ovogodišnjeg saziva, Žarkom Đukićem iz Srbije, da uradi nekoliko ikona koje bi krasile našu trpezariju. On već 30 godina ima blagoslov da slika ikone i oslikao je do sada mnoge hramove, kako na teritoriji eparhije bačke odakle potiče, tako i šire“, rekao je Teofil.

Svečani salon manastira Osovica krase i portreti deset srpskih patrijarha, koje je, tehnikom ulje na platnu, prošle godine uradila akademska slikarka Jelena Vušurović iz Cetinja koja je već godinama učesnica bardačke kolonije i jedan od članova umjetničkog savjeta.

Na sinoćnjoj ceremoniji zatvaranja uručeni su sertifikati svim slikarima a održan je i kraći muzički nastup violinistkinje Natalije Todorović i pijaniste Vlade Danića iz Banjaluke.

Organizaciju 40. jubilarnog saziva, koji je trajao od 1. do 9. jula, pomogli su Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, Opština Srbac i više od 20 privrednih subjekata i sponzora.

Učešće u ovogodišnjem sazivu uzeli su slikari: Olga Кopejna iz Rusije, Azem Кućana iz Sjedinjenih Američkih Država, Lina Ogailu iz Engleske, Jasmin Jilmaz iz Turske, Tome Danevski i Nataša Popovska iz Sjeverne Makedonije, Amarildo Rući i Saimir Ahmeta iz Albanije, Evgenij Petrov iz Bugarske, Zdravko Mirčeta iz Švedske, Marinko Šarić i Neno Enkera iz Hrvatske, Jelena Vušurović, Dalibor Dado Ćetković, Jasmina Ćetković, Beli Pojatić, Marko Ivanović, Irena Martinović i Sara Vušurović iz Crne Gore, Zoran Suvajac Zograf, Ljiljana Nedeljkov, Žarko Đukić, Svetlana Miladić, Кatarina Švabić, Verica Čupić, Dragan Tasić, Mile Tasić i Božidar Joksimović iz Srbije i Dragana Кrecelj, Milovan Čikić, Mile Sredojević, Ognjen Tepalčević, Mladen Stajčić, Boris Eremić, Boban Ilić i Tamara Cvijanović iz Republike Srpske.