Sveti Vartolomej, je bio jedan od 12 velikih apostola. Propovjedao je Jevanđelje sa svetim Jovanom Bogoslovom i apostolom Filipom u Aziji, u Indiji i Jermeniji. Brojni pravoslavci kažu da je danas “opasan praznik”, za koji se vezuju mnoga vjerovanja.

Prema predanju, njih trojica su ubili veliku zmiju koju su neznabošci obožavali i držali u hramu. Zbog toga su Filipa i Vartolomeja razapeli na krst, gdje su Vartolomeja stavili naopako. U tom trenutku se desio snažan zemljotres, a uplašeni ljudi su mislili da ih Bog na taj način kažnjava, pa su ih skinuli sa krsta.

Apostol Filip je već bio izdahnuo, a Vartolomej je preživio i otišao u Indiju. Tamo je Matejevo jevanđelje preveo na indijski jezik, a nakon toga je otišao u Jermeniju, gdje je, kako vjeruju hrišćani, iscijelio carevu ćerku od ludila.

Međutim, carev brat Astijag je uhvatio Vartolomeja i raspeo ga na krst, odrao mu kožu i odsjekao glavu. Sahranjen je u olovnom sanduku, koji su mnogobošci bacilli u more jer su hrišćani tvrdili da se se nad njegovim moštima događaju razna čuda.

Voda je po legendi donijela sanduk do Liparskih ostrva, gdje ga je episkop Agaton sahranio u hramu. Mošti apostola prvo su prenesene u Benevento pa u Rim.

U našem narodu ovog apostola zovu i Vratoloma (Vrtoloma) i poštuju ga kao strogog, ali pravičnog svetitelja koji čuva usjeve i strogo pazi da neko na njegov praznik ne ore.

Vjeruje se da Vartolomej ne prašta nevjernicima koji na taj dan rade, zbog čega rizikuju da im svi usjevi propadnu.