Mali Božić, poznat i kao Srpska Nova godina, praznuje se 14. januara, a poklapa se i sa crkvenim praznicama Obrezanje Gospoda Isusa Hrista i krsnom slavom Sveti Vasilije Veliki.

Tog dana jede se glava božićne pečenice, a to je najčešće glava jagnjeta ili praseta, a domaćice prave novogodišnju česnicu, “vasilicu”.
Crkva ispraća staru i dočekuje novu godinu na duhovni način, molitvama i bogosluženjima, ali i blagosilja sve pristojne proslave, podsjećajući da se u brojnim crkvenim domovima obilježava ovaj značajan praznik.
Takođe, vjeruje se da, pored bogate trpeze, na ovaj dan u kuću treba unijeti neku novu stvar, kupljenu tog dana, kako bi kuća i ukućani tokom cijele godine imali napretka

U nekim selima, dolazak položajnika je dio običaja, a onaj ko dolazi na kuću obavezivao je teme i vilicu domaćinstva, kako bi zaštitio stoku od zvjeri. U Vojvodini i drugim mjestima, postoji običaj paljenja vatre na raskršćima, što simbolizuje jačanje Sunčeve svjetlosti i toplote, a u Hercegovini su spaljivani ostaci badnjaka.