Miris domaće hrane, zvuk pjesme i smijeha, nadmetanje u starim narodnim disciplinama i prisjećanje na vrijeme kada su se komšije okupljale po kućama obilježili su danas četvrto „Srđevačko prelo“, koje je u Donjim Srđevićima okupilo veliki broj sugrađana.

Manifestacija je pokrenuta sa željom da se od zaborava sačuvaju stari jesenji običaji i mlađim generacijama približi način života njihovih predaka, a tokom dana organizovani su branje i perušanje kukuruza, priprema domaće hrane, topljenje čvaraka, pečenje rakije, kao i takmičenja u vuči konopca i bacanju kamena s ramena.

Predsjednik Mjesnog odbora Donji Srđevići i organizator „Srđevačkog prela“ Dalibor Vidović rekao je da ga je posebno obradovao veliki broj ljudi koji su se okupili u malom selu.

„Srce mi je na mjestu kada vidim ovoliko ljudi na ovako malom mjestu i u malom selu. Cilj nam je da promovišemo duh prošlih vremena i da mladima pokažemo kako je nekada izgledao život, kako su naše bake i djedovi organizovali prela i perušanje kukuruza. To je nedostajalo narodu ovdje i mislim da je ovo dobra priča“, rekao je Vidović.

Ministarka finansija Republike Srpske Zora Vidović, koja je rođena u Donjim Srđevićima, rekla je da joj je posebno drago što se ova manifestacija održava već četvrtu godinu i što se organizacija smjenjuje između Gornjih i Donjih Srđevića.

„Ja sam se ovdje rodila i ovo je moje selo. Drago mi je što se ovo organizuje, jer je to lijepa manifestacija koja čuva ono što je bilo u prethodnim vremenima. Ovakva okupljanja su važna jer ljudi imaju priliku da se druže, razgovaraju i zajedno provode vrijeme. Važno je da i djeca vide kako se nekada družilo i kako se perušao kukuruz, kada nije bilo kombajna kao danas“, istakla je Vidovićeva.

Načelnik opštine Srbac Mlađan Dragosavljević rekao je da je „Srđevačko prelo“ jedina manifestacija takvog tipa na području opštine i da zbog toga ima poseban značaj.

„Kroz ovu manifestaciju promovišu se prije svega tradicija i običaji nekadašnjih vremena, a posebno raduje činjenica da se okupio veliki broj ljudi i da je prisutno zajedništvo između Gornjih i Donjih Srđevića. To je upravo ono što ovu manifestaciju čini posebnom“, naglasio je Dragosavljević.

On je naveo da se značaj okupljanja ogleda i u tome što se stvaraju mjesta na kojima mještani mogu da se druže, podsjetivši da opština Srbac podržava ovakve manifestacije i ulaže u obnovu društvenih domova i drugu infrastrukturu u seoskim sredinama.

Da su se prela nekada održavala u sasvim drugačijim okolnostima, ali da su ljudima pružala mnogo radosti, prisjetila se i Radislava Ivanović /92/ iz Srđevića.

„Prela su se nekada održavala po malim kućama. Tu smo se okupljali, sjedili, šalili, ašikovali, pjevali i igrali. Nije bilo domova ni velikih izlazaka, sve je bilo skromno, ali nama je bilo veselo“, prisjetila se najstarija mještanka ovog sela.

Kaže da se život tada odvijao skromno i da nije bilo mnogo toga što je danas dostupno, ali da je među ljudima bilo druženja i veselja.

„Bila sam cura, sve mi je bilo milo i veselo. Uvijek smo pjevali i hodali, iako nismo imali šta ni obuti ni obući. Udala sam se u siromaštvu i odgojila šestoro djece, a danas imam osam unučadi. Sad imam svega sa svojom djecom, samo su došle godine“, rekla je Ivanovićeva.

Mira Smiljanić, koja je udata u Srđeviće, kaže da su se prela uglavnom održavala u kasnu jesen i zimu, kada bi poljoprivredni poslovi bili završeni.

„Okupljalo se kada zahladi i kada se završe poslovi na njivama. Žene su prele na preslicama, plele i vezle, pravile čarape, priglavke i drugu odjeću od vune, a vezli su se stolnjaci, zidnjaci i pripremale stvari za svadbe. Jedno veče bi se išlo kod jednog komšije, drugo kod drugog“, prisjetila se Smiljanićeva.

Kaže da su ljudi tada bili skromniji i da nisu znali za bolje, zbog čega im je bilo lijepo ono što su imali.

„Drago mi je što se danas ovo malo obnavlja, da se podsjetimo i da mlađi vide šta je prelo i šta je ručni rad. Selo više nije kao što je nekada bilo. Ima infrastrukturu, vodu, internet i sve drugo, ali je problem što nema dovoljno ljudi. Zato je lijepo kada se organizuje ovakva manifestacija, da se ljudi okupe i da se ne zaboravi naša tradicija“, poručila je ona.

Da prelo nije samo podsjećanje na prošlost, pokazalo je i takmičenje u vuči konopca, u kojem je pobjedila ekipa iz Prnjavora.

Član pobjedničke ekipe Boris Đurić rekao je da su za uspjeh, osim fizičke snage, važni iskustvo, trening i volja.

„Masa jeste važna, ali nije uvijek presudna. Bitno je iskustvo i da čovjek ima volju. Džaba i čovjek od 200 kilograma ako nije za to. Mi ovo radimo godinama, treniramo i nastupamo na raznim takmičenjima“, rekao je Đurić, navodeći da se vučom konopca bavi od 2010. godine.

„Srđevačko prelo“ organizuje se četvrtu godinu, a domaćini ističu da će nastojati da se tradicija nastavi i narednih godina, kako bi mjesto okupljanja ostalo živo, a običaji sačuvani od zaborava.

Manifestaciji su prisustvovali i vršilac dužnosti direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Viktor Nuždić i predsjednik Skupštine opštine Srbac Dejan Dević.