Nakon dugog zimskog perioda,lijepom proljetnom vremenu se posebno raduju pčelari jer je to prilika da pregledaju svoje košnice i pčelinja društva kako bi znali sa čime će startovati kad je u pitanju proizvodnja meda u ovoj godini.
Ocjenjujući prošlu godinu predsjednik Udruženja pčelara“Košnica“Srbac Ranko Mačinković kaže da je u njegovom pčelinjaku dosta loše stanje jer je prošle godine imao gubitke više od 60 odsto i da je slična situacija i kod ostalih srbačkih pčelara.
„Od kad pčelarim nikad mi nije bila lošija godina od 2020.Uzrok gubitaka nije samo bolest varoa,pa je teško reći šta je još razlog da li čovjek ili klimatski uslovi.
Godina nam je dobro počela i u svakom društvu smo imali od 5 do 6 ramova legla i tad je bila ocjena da će to biti izuzetna godina.Ali kako je godina odmicala taj zanos se gubio jer je bilo sve manje pčela,i tokom zime su društva nestajala.Slična situacija je i u našem okruženju.Sve je više primjene pesticida u poljoprivredi što je možda jedan od razloga koji utiče na razvoja pčelinjeg društva“kaže Mačinković i dodaje da je tokom prošle godine bilo veoma teško i izazovno održavati pčelinja društva za vrijeme vanrednog stanja izazvanog pandemijom virusa korona .
On se zahvaljuje opštinskoj upravi i PS Srbac koji su prepoznali potrebe pčelara i obezbjedili im dozvole za kretanje od marta prošle godine .
Upravni odbor Udruženja pčelara“Košnica“koje je osnovano prije 10 godina i okuplja oko 30 pčelara,usvojio je godišnja izvještajna dokumenta, Program rada i Finansijski plan za 2021.godinu,ali zbog epidemiološke situacije datum održavanja redovne skupštine čiji su delegati uglavnom penzioneri i starije osobe je pomjeren, sve dok se za to ne stvore uslovi,kaže Mačinković.
Upravni odbor je donio odluku da oslobodi plaćanja članarine za 2021.godinu pčelare koji imaju do 50 košnica jer u prošloj godini zbog pandemije novog virusa nisu imali redovnih aktivnosti i nisu dobili podsticaj pa smatraju da bi bilo realno prema članovima da im se prolongira članarina nadajući se da će doći bolja vremena i da će nastaviti sa radom.
Jedan od najpoznatijih pčelara Željko Ignjatić čija porodica živi od proizvodnje i prodaje meda i koji je imao oko 200 pčelinjih društava, veoma je zabrinut jer je ovo treća godina da su prisutni problemi i prinosi ispod očekivanja.
„Pčelarstvom se bavim 25 godina i mogu vam reći da je sve teže baviti se ovim poslom zbog promjenljivih klimatskih uslova,ali i raznih bolesti koje zahvataju pčelinja društva.Od četiri pčelinjaka u kojima sam prošle godine radio iste tretmane najviše je stradao pčelinjak u Ćukalima gdje su gubici čak preko 90 odsto,a ukupno gledano imao sam gubitke oko 45 odsto na sve četiri lokacije.Jedna od najtežih godina za bavljenje pčelarstvom bila mi je 2014 za vrijeme velikih poplava,dok sam 2018.godine imao najviše meda oko 3,5 tone“kaže Ignjatić.
Na pitanje da li je srbačka opština pogodna za pčelarenje,Mačinković kaže da je opština po prostranstvu velika i da su prošle godine imali 16 pčelara koji su imali preko 50 društava,a kompletno udruženje ima preko 2000 pčelinjih zajednica.
„Čist primjer življenja od pčelarstva je kolega Željko Ignjatić i mislim da može biti 10 do 20 mladih ljudi da žive na selu ,da se bave pčelarstvom i da imaju solidna primanja,posebno oni koji žele da ostanu na svom imanju“kaže Mačinković.
Gostujući u programu Radio-Srpca Željko Ignjatić je poručio da je med veoma zdrav i da posebno u doba korone jača imunitet.
„Mislim da je dovoljna dnevna doza za odraslu osobu jedna velika supena kašika.Med je dobro koristiti ujutro ili naveče pred spavanje,i obično mi pčelari savjetujemo da se mogu uzeti propolis kapi uz med ,odnosno 15 kapi uz kašiku meda čime štitimo imunitet organizma,a posebno je to dobro za osobe koji imaju problema sa grlom.Može se koristiti i mješvina meda,polena i propolisa“rekao je Ignjatić i dodao da med u svakom slučaju treba da bude hrana ali i lijek potkrepljujući to primjerom da je za vrijeme pandemije samo jedan ili dva srbačka pčelara bili bolesni pa smatra da većina ima ojačan imunitet.Njegova poruka gradjanima da koriste med što više,a mladim ljudima ukoliko žele da se bave pčelarstvom da se obrate bilo kom članu udruženja i rado će im izaći u susret .