U okviru obilježavanja Dana opštine Srbac i krsne slave Pokrova Presvete Bogorodice, sinoć je u holu Doma kulture „Uglješa Kojadinović“ u Srpcu otvorena izložba restaurisanih ikona iz starog hrama u Razboju i 10 portreta srpskih patrijarha koje je izrađivala slikarka Jelena Vušurović iz Cetinja za potrebe manastira Osovica.

O izložbama je u uvodu govorio direktor Centra za kulturu i sport, Radovan Mitraković, nakon čega je načelnik Odjeljenja za odnose i saradnju sa Srpskom pravoslavnom crkvom Sekretarijata za vjere Republike Srpske, Dario Drinić, bliže predstavio ikone na čijoj obnovi je više od godinu dana radila magistar Vanja Šotra Dursun, reaturator-konzervator u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske.

„Nakon obnove ikonostasa u Mašićima prije dvije godine, krenuli smo u ovaj posao uz blagoslov nadležnog paroha i vladike. Izgradnjom nove crkve u Razboju, odnosno nekadašnjoj staparskoj parohiji, ikone iz stare crkve su odložene i vremenom su sve više propadale a zahvaljujući Sekretarijatu za vjere, koji je finansijski podržao ovaj projekat, ostaće sačuvane za buduća pokoljenja. Kada sam direktoru Sekretarijata pokazao jednu od starih ikona, oduševio se i odmah smo krenuli u realizaciju projekta koji je trajao od proljeća prošle do ljeta ove godine“, rekao je Drinić, koji vodi porijeklo iz Kukulja.

Dodaje da su ikone koje su spasene plod novosadske ikonopisačke škole koje su naši preci donijeli u ove krajeve i danas imamo priliku da uživamo u njihovom novom sjaju.

„Sudbina stare crkve još nije poznata tako da su ikone već našlo mjesto u novom hramu u Razboju i podsjećaće Staparčane na izuzetnu slavu njihovih predaka i njihov kapacitet i moć da se u tom vremenu naruče ovakva umjetnička djela i dopreme u Lijevče, što nije bilo nimalo lako“, rekao je Drinić.

Dodaje da su se hramovi nekada gradili solidarno, tako da priložnici ovih ikona nisu bili isključivo vezani za Stapare, nego za cijelo Lijevče polje.

„Imali smo i priložnike iz Kočićeva, Karajzovaca, Kozinaca, Rogolja i drugih mjesta. Bila su to neka solidarnija vremena o čemu svjedoče i zapisi na poleđini ikona koji govore da je Lijevče nekada disalo kao jedno“, rekao je Drinić.

Od 15 restaurisanih ikona, kako kaže Drinić, na njih 12 se nalaze likovi apostola i dodaje da postoje još dvije ikone Isusa Hrista i Bogorodice koje nisu vješto urađene u prošlim vremenima.

„U novosadskim ikonopisačkim školama bilo je više ljudi u radionicama i nešto je dopalo glavnom majstoru a nešto šegrtu. Ostale su još da se obnove i Carske dveri koje su iz poznijeg perioda. Postavlja se samo pitanje da li ih uopšte vrijedi obnavljati jer nemaju ljepotu kao ove ikone“, rekao je Drinić.

On je istakao da se navršilo 130 godina od trenutka kada je izgrađena staparska crkva koja i dalje, kako kaže, stoji postojano u svom kraju tamo gdje su je preci podigli i osveštali 6. septembra po starom a 18. septembra 1892. godine po novom kalendaru.

„Hram i dalje dominira ovim krajem i podsjeća nas ko smo i šta smo. To je jedna od prvih zidanih crkava u ovom kraju nakon kukuljske i gradiške crkve“, naglasio je Drinić.

Protojerej Željko Sarić rekao je da crkveno slikarstvo crpi korijene još u Starom a spominje se i u Novom zavjetu kada je apostol Pavle, koji je po predanju prvi ikonopisac i slikar, naslikao nekoliko ikona Bogomajke, među kojima je najpoznatija Trojeručica.

„Razna vremena su uticala na crkveno slikarstvo i ove ikone nastale su u periodu kada je srpski narod izlazio iz turskog i prelazio u austrougarsko ropstvo koje je dozvoljavalo da se podižu hramovi, ali su imali određena pravila kako će se graditi i kako će se slikati ikone. Ove ikone svjedoče o jednom prošlom vremenu koje ne smije biti zaboravljeno i isti takav projekat rekonstrukcije ikona nas uskoro očekuje u Srpcu“, rekao je Sarić.

Sinoć je predstavljeno i 10 portreta srpskih patrijarha koje je tehnikom ulja na platnu izrađivala slikarka Jelena Vušurović iz Cetinja za potrebe svečanog salona manastira Osovica. Pored patrijarha, urađeni su i portreti episkopa Jefrema i Visokoprepodobnog arhimandrita osovičkog Teofila koji će takoće krasiti zidove ovog manastira.

„Nakon skoro dvije sedmice završila sam ovaj zahtjevni projekat. Bilo je naporno ali imala sam jaku volju i morala sam ubrzati kako bi svi radovi bili spremni za izložbu i sve je ispalo kako treba. Zahvaljujem se kolegi slikaru Borisu Eremiću koji je još prije par godina bio idejni tvorac ovog projekta i direktoru Centra za kulturu i sport Radovanu Mitrakoviću koji mi je dao povjerenje da preuzmem ovu odgovornost“, rekla je Vušurović.

Ona je istakla da je svaki portret različit i ima svoj karakter.

„Za neke od ovih patrijarha nikada u istoriji slikarstva nisu urađeni portreti. Prošle godine sam bila gost manastira Osovica i pogledala fotografije patrijarha koje krase zidove u crno-bijeloj boji. Imam dobro fotografsko pamćenje tako da mi nije bilo teško da ih prenesem na slikarsko platno a provodila sam i sate čitajući o njihovom životu. Nadam se da sam uspjela u namjeri da ih gledaoci dožive u onom vremenu u kojem su živjeli i kakvi su zaista bili“, rekla je Vušurović.

Među nosiocima ovog projekta je bila i Opština Srbac a pored direktora Centra, Radovana Mitrakovića i slikara Borisa Eremića, jedan od idejnih tvoraca je bio i jeromonah Ilarion Kosta iz manastira Osovica.

Ovaj projekat je iziskivao određene finansijske troškove, tako da se prijavio veliki broj priložnika iz Srpca i drugih opština koji su na ovaj način pomogli da se ovi portreti izrade, a to su: Bojan Kojić, Vladan Blagojević, Goran Grabovac, Goran Ćosić, Danka Mikulić, Dalibor Vučanović, Dragan Tatomir, Dražen Stojković, Mirjana Mitraković, Mladen Đurđević, Neđo Smiljanić, Saša Šarić i Željko Babić.

Sinoćnje izložbe otvorio je zamjenik načelnika opštine Vladimir Gužvić koji je rekao da će portreti patrijarha istinski ukrasiti manastir Osovica a restauracijom starih ikona iz Razboja dobili smo nešto kapitalno za naredni period.

„Nadam se da ćemo u budućnosti imati još ovakvih projekata jer trebamo čuvati ono što nam je ostavljeno, da to obnavljamo i gajimo za našu budućnost, i da na ovakav način još mnogo godina proslavljamo naše slavske svečanosti“, rekao je Gužvić.

Više fotografija možete pogledati na fb profilu Radio Srpca.