U cilju informisanja javnosti o problemu nasilja u porodici kao društvenom problemu koji zahtjeva zajedničku reakciju sa akcentom na nasilje nad ženama i ohrabrivanje žena da prijave nasilje i potraže pomoć, za Radio Srbac su govorili Svjetlana Tesla, samostalni stručni saradnik za građanska stanja, dijasporu, pitanje manjina i ravnopravnost polova u Odjeljenju za opštu upravu opštine Srbac, Milana Nikolić, inspektor kriminalističke policije Policijske stanice Srbac i Saša Pavić, socijalni radnik na poslovima zaštite maloljetnika i starateljstva i bračnih i roditeljskih odnosa.
Prema podacima PS Srbac, u 2024. godini su u srbačkoj opštini evidentirana 23 krivična djela nasilja u porodici.
“Od 23 izvršioca, 21 je muškog pola, dok su samo tri žene evidentirane kao izvršioci nasilja. Najčešće vrste su fizičko i psihičko nasilje, a evidentirano je 13 slučajeva fizičkog i 20 slučajeva psihičkog nasilja“,izjavila je inspektor PS Srbac Milana Nikolić i dodala da broj stagnira u poslednje dvije godine, te da je, kada je u pitanju 2025. godina, u prva četiri mjeseca registrovano osam krivičnih djela nasilja.
Govoreći o prvim koracima policije kod prijave nasilja u porodici, Nikolić je izjavila da je najbitnije spriječiti dalje nasilje, u cilju trenutne zaštite žrtve i pružanja zdravstvene pomoći.
“Suština je da se postupa odmah i da se zaštiti žrtva. Staviti izvršioca pod kontrolu, lišiti ga slobode, alkotestirati, jer je karakteristično da najčešće bude pod dejstvom alkohola. Sve što policija radi, radi u saradnji sa Okružnim javnim tužilaštvom Banjaluka. Odmah po prijavi, obavještavamo dežurnog tužioca i Centar za socijalni rad, a ono što je najbitnije je da mi sa svojim postupanjem ulijemo povjerenje žrtvi. Treba je ohrabriti i pružiti joj sigurnost da se osjeća sigurno kod nas, a veoma je važno istaći da nema osuđivanja žrtve što je prijavila nasilje“, rekla je Nikolić.
Na pitanje da li žene dovoljno prijavljuju nasilje i šta ih najčešće sprječava, Nikolić je rekla da je jedan od glavnih razloga zbog kojih žene ostaju u nasilnim odnosima ekonomska nesigurnost.
“Često su te žene nezaposlene, nemaju vlastiti izvor prihoda, ne posjeduju imovinu i jednostavno nemaju kud da odu. Tu su i djeca, a neke žene ostaju u krugu nasilja čak i zbog straha da prijave nasilnika. Mnoge žene ne prijavljuju nasilje, jer vjeruju da je to normalno jer su to prošle i njihove majke, a čak mnoge žene nisu ni svjesne da trpe nasilje, jer nasilje nije uvijek fizičko, a žene u nekim postupcima muškaraca jednostavno ne prepoznaju psihičko nasilje“, rekla je inspektorka.
Kad su u pitanju konkretne usluge i podrška, socijalni radnik Saša Pavić iz Centra za socijalni rad kaže da je to svakako psihosocijalna podrška, smještaj u sigurnu kuću, kao i one usluge koje su predviđene Zakonom o socijalnoj zaštiti, prije svega savjetovanje, novčana pomoć i jednokratna novčana pomoć .
“Po zakonu o zaštiti od nasilja u porodici, Centar za socijalni rad je subjekt zaštite. S tim u vezi, subjekti zaštite dužni su postupati u skladu sa odredbama ovog zakona i pružiti zaštitu, podršku i pomoć žrtvama nasilja u porodici i spriječiti ponavljanje nasilja, bez obzira na to da li je protiv učinioca pokrenut krivični ili prekršajni postupak. Subjekti zaštite dužni su bez odlaganja obezbjediti hitno rješavanje predmeta nasilja u porodici, vodeći računa da su interes i dobrobit žrtve prioritet u tim postupcima, a naročito ako je žrtva dijete, starije lice, lice sa invaliditetom i lice pod starateljstvom“, rekao je Pavić.
Govoreći o ulozi lokalne uprave u borbi protiv nasilja nad ženama, Svjetlana Tesla je istakla da je svaka jedinica lokalne uprave na nivou države dužna da donosi protokole o postupanju u slučajevima nasilja u porodici .
“Mi smo do sad donijeli dva protokola 2014. i 2022. godine i imamo devet potpisnica. Dužni smo da organizujemo redovne sastanke, imali smo do sada tri okrugla stola na temu nasilja u porodici i mogu reći da je naša opština intenzivirala saradnju sa Ministarstvom porodice, omladine i sporta. Takođe, sa Centrom za jednakost i ravnopravnost polova RS redovno se svake godine obilježava 16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama, koje se dešava u periodu od 25. novembra do 10. decembra i u tom periodu naša jedinica lokalne samouprave aktivan je učesnik. Uspjeli smo da u saradnji sa Udruženim ženama Banja Luka i Savezom opština i gradova osiguramo da na području naše opštine budu istaknuti mjesec dana bilbordi koji upućuju na ovaj problem, a, takođe, na ulazu u prostorije opšte uprave istaknuti su plakati koji upućuju žene i članove porodice koji su u ovoj situaciji da se obrate na brojeve: 122 Policije i 1264 SOS telefon na nivou RS i 1265 broj telefona u Federaciji BiH ukoliko žele prijaviti nasilje u porodici”, rekla je Tesla.

Kada su u pitanju smještajni kapaciteti, sigurne kuće se nalaze u Sarajevu,Tuzli, Bihaću, Zenici, Mostaru, Modriči, Banjaluci i Bijeljini.
“Možda je teško prijaviti nasilje zbog straha, sramote i osude okoline, pa čak i finansijske zavisnosti, ali svaka žena je jača nego što misli i zato je potrebno da budu hrabre i da prijave nasilnika i da ne treba da trpe nasilje. Žene koje imaju djecu moraju znati da ti nasilni odnosi u porodici ostavljaju trag na djeci koji ih kasnije prati kroz život i često ta djeca, po naučenom modelu, budu nasilnici ili žrtve nasilja“, poručila je inspektor Nikolić i dodala da svaka žena zaslužuje život bez nasilja.
“Niko ne smije da zatvori oči ukoliko zna ili vidi da negdje ima nasilja nad ženama, jer ne postoji opravdano nasilje. Potrebno je da se borimo zajedno, jer svi imamo jednaka prava da se razvijamo, obrazujemo, da ostvarujemo svoje snove i da živimo život dostojan čovjeka“, poruka je naših sagovornika zajednici u cjelini.

Emisiju na temu nasilja u porodici u programu našeg radija možete poslušati u subotu, 17. maja, u 10 časova, na frekvenciji 93,2 MHz i putem interneta radiosrbac.com