U organizaciji Centra za kulturu i sport Srbac, u Gradskoj galeriji u Srpcu, održano je predavanje na temu „Strah od propuštanja“, koje je vodio master psihologije Petar Mrđa.

Iako posljednjih godinu dana živi u Istočnom Sarajevu, Mrđa je rođeni Srpčanin koji je ovom prilikom svoje znanje i iskustvo podijelio sa sugrađanima.

Obraćajući se prisutnima, Mrđa je objasnio zašto smatra važnim da stečena znanja i vještine dijeli sa zajednicom.

„Cijeli život od zajednice uzimamo znanje, resurse i podršku. Smatram da je pošteno da nešto i vratimo zajednici. Upravo zato sam večeras ovdje, da podijelim znanje za koje vjerujem da može biti korisno“, poručio je Mrđa.

Govoreći o izboru teme, istakao je da ga je još tokom studija psihologije zanimala zastupljenost određenih pojava u društvu.

„Kada sam vidio podatke o strahu od propuštanja, postalo mi je jasno da je riječ o temi koja zaslužuje pažnju i razgovor“, naglasio je on.

Kako bi približio problem prisutnima, postavio im je nekoliko pitanja: koliko često posežu za telefonom odmah nakon buđenja, koliko vremena provode na društvenim mrežama, imaju li potrebu stalno pratiti vijesti i politiku, te da li smatraju da drugi ljudi imaju zanimljivije i bolje životne sadržaje od njih. Prema njegovim riječima, upravo se u tim pitanjima krije suština straha od propuštanja.

“Prva dimenzija ovog straha jeste bojazan da ćemo propustiti neki događaj ili priliku, dok druga podrazumijeva osjećaj anksioznosti i uznemirenosti zbog uvjerenja da drugi ljudi imaju bolja i zanimljivija iskustva od nas“, objasnio je Mrđa.

On je naveo da istraživanja pokazuju kako je ovaj fenomen veoma rasprostranjen. Prema pojedinim studijama, čak 70 odsto mladih ljudi uzrasta od 16 do 30 godina osjeća strah od propuštanja, dok je među odraslima taj procenat između 65 i 70 odsto.

Mrđa je pojasnio da se sadržaj ovog straha razlikuje kod mladih i odraslih osoba. Kod odraslih je najčešće povezan sa poslovnim prilikama i karijerom, dok je kod mladih više vezan za druženja, društvene događaje i strah od isključenosti iz vršnjačkih grupa.

Tokom predavanja ponudio je i nekoliko praktičnih savjeta za prevazilaženje ovog problema. Preporučio je ograničavanje vremena provedenog na društvenim mrežama, određivanje jasnih termina za njihovo korištenje, kao i usmjeravanje pažnje na aktivnosti koje čovjeku pričinjavaju zadovoljstvo.

„Strah od propuštanja često nas vodi u pasivnost. Zato je važno da budemo aktivni, da stvaramo, pišemo, šetamo, bavimo se sportom. Aktivnost je uvijek bolji izbor od pasivnosti“, istakao je on.

Na kraju predavanja naglasio je da ljudi treba da imaju ciljeve i ambicije, ali i da budu svjesni vlastitih mogućnosti.

„Ne možemo sve postići odmah. Važno je da svoje želje i ciljeve rasporedimo kroz vrijeme. Ko kontroliše svoje želje, njemu je uvijek dovoljno“, zaključio je Mrđa.

Nakon predavanja izrazio je zadovoljstvo što je upravo Srbac bio mjesto održavanja njegovog predavanja.

„Prvo predavanje baš u mom Srpcu bilo mi je veoma važno. Ovdje je sve počelo prije mog odlaska u Sarajevo, a ranije i u Banju Luku. Bila mi je čast i zadovoljstvo da večeras budem ovdje“, rekao je Mrđa.

Dodao je da ga posebno raduje aktivno učešće publike.

„Drago mi je što su ljudi bili zadovoljni. Komentari koje sam dobio, kao i pitanja koja su postavljali, pokazali su da su pažljivo pratili predavanje. Pitanja su bila zanimljiva i kreativna, a to govori da ljudi imaju želju da rade na sebi, svom mentalnom zdravlju, disciplini i odnosu prema sebi“, istakao je.

Mrđa je otkrio i da trenutno radi na svojoj prvoj knjizi, koju planira završiti do kraja oktobra.

„Knjiga će biti polustručnog karaktera i baviće se narodnim poslovicama. Bila bi mi velika čast da njena prva promocija bude upravo u mom rodnom Srpcu“, rekao je on.

Najavio je da će u narednom periodu održati slična predavanja u Istočnom Sarajevu, Banjaluci i Brčkom.