Djeca srbačkog vrtića posjetila plantažu borovnice Bojana Vidovića
Danas su polaznici Dječijeg vrtića“Naša radost“Srbac u pratnji svojih vaspitačica posjetili plantažu borovnice Bojana i Sanele Vidović u Starom Martincu gdje je u saradnji sa Poljoprivrednim klasterom“Gradiška-Laktaši-Srbac“održana radionica“Zdravi zalogaji“.
Budući da je u toku berba borovnice ovo je bio pravi trenutak da se mališani upoznaju gdje se uzgaja borovnica,kako izgleda i kako se bere.Ovo je druga godina kako srbački vrtić ostvaruje saradnju sa Poljoprivrednim klasterom“GLS“kroz radionice u sklopu kampanje“Biram borovnicu domaću i svježu“u kojima na kreativan način djeca uče o značaju borovnice i zdravom načinu ishrane.
Nakon šetnje kroz voćnjak i berbe borovnice polaznici vrtića su pripremali i konzumirali zdrave palačinke bez šećera sa medom i borovnicom,a ljubazni domaćini su djecu upoznali sa svim aspektima svog rada.
Magistar voćarstva i rukovodilac i koordinator radionica “Zdravi zalogaji”Bojana Petrović je naglasila da je značaj borovnice veliki ne samo u ishrani djece već generalno u ishrani odraslih i da su zdrave navike koje stvaramo djeci od malih nogu veoma važne.
„Borovnica je samo jedna od voćnih kultura koju mi djeci predstavljamo kao zdravu ishranu.Kad govorimo o zdravoj ishrani fokusiramo se na domaću hranu koja se gaji na lokalnom nivou gdje je djeci to dostupno i mislim da je jako značajno da se u ishranu uvede ta hrana.Čini mi se da je ta svijest na neki način i podignuta.Našim radom sa djecom mi ćemo tek dugoročno imati rezultate kad oni odrastu i jednog dana navike prenesu svojoj djeci.Ovaj uzrast je idealan za upoznavanje djece sa selom i sa svim voćnim i povrtnim kulturama koje se gaje u našim selima odnosno hrane koja je dostupna njima na svakom koraku“istakla je Petrović.
Direktorica srbačkog vrtića Bogdana Miholjčić kaže da su došli na poziv kćerke Sanele i Bojana Vidovića,djevojčice Đurđe koja pohađa vrtić i u voćnjak doveli njene drugare,srednju vrtićku grupu od 15 mališana.Veoma važno da se djeca što prije upoznaju sa zdravim načinom života,naročito u predškolskom uzrastu,kaže Miholjčić:
“Ovom prilikom smo ispunili želju našoj Đurđi i doveli njene drugare.Djeci je bilo interesantno a ideja je krenula od Klastera „GLS“ koji kroz radionice promoviše zdravu ishranu sa najmlađima.Ovaj uzrast djece od 4 godine pa više je najpogodniji za ostvarenje tih ciljeva i stvaranje neophodnih navika za zdravu ishranu. Djeci smo na ovaj način pokušali približiti domaću kuhinju,a mi u vrtiću svojim svakodnevnim aktivnostima nastojimo da im približimo zdravu ishranu i da u stvari to postane njihov sastavni dio života“istakla je Miholjčić.
Uzgajivači borovnice Bojan i Sanela Vidović koji sa troje djece održavaju voćnjak, zahvalni su Klasteru“GLS“ i polaznicima vrtića što su ih posjetili.Bojan je jedan od začetnika proizvodnje borovnice i najveći proizvođač u opštini Srbac,a borovnicu je zasadio u dva voćnjaka na površini od 5 dunuma.
„Berba traje oko mjesec dana i za sada nemamo nekih poteškoća.Godina jeste malo teška ali to nije nešto posebno uticalo na kvalitet roda i na prinose.Plasman nije rješen.Nije zagarantovan i nema nekog klasičnog otkupa međutim mi sve plasiramo na domaće tržište.Za sada nema uvoza,ali imamo nekih proizvođača u našoj regiji i to su plantaže koje smo mi pomogli da se podignu u proteklih par godina“kaže Bojan i dodaje da nemaju problema sa radnom snagom i da su tradicionalno i ove godine sve berači iz sela.
Menadžer Poljoprivrednog klastera “GLS”Bojan Ćikić rekao je da mu je drago da su nastavili sa promotivnom kampanjom”Biram borovnicu domaću i svježu”.
“Smatram da smo značajno podigli svijest potrošača da konzumiraju plantažnu borovnicu.Ujedno da se upoznaju sa domaćim proizvođačima da oni postoje a sa druge strane kako da do njih dođu,kako da naruče borovnicu i mislim da možemo konstatovati da smo uradili prilično korisnu stvar za razvoj poljoprivredne proizvodnje“rekao je Ćikić.
„Trgovinski lanci sada prepoznaju naše proizvođače kao dobre dobavljače svježeg voća i nisu primorani da naručuju to iz drugih zemalja i nekih drugih proizvođača van RS,već možemo reći da se polako ova kultura afirmiše među potrošačima“istakao je Ćikić.