Ljeto je i zvanično iza nas – danas, 23. septembra, na sjevernoj Zemljinoj hemisferi počinje jesen, godišnje doba koje donosi kraće dane, duže noći, niže temperature i prepoznatljive boje prirode.

Astronomska jesen 2026. godine počela je u 2.05 časova po našem vremenu, u trenutku jesenje ravnodnevice.

Jesen će trajati sve do decembra i početka astronomske zime.

Početak astronomske jeseni određuje jesenja ravnodnevica, kada su obje Zemljine hemisfere približno jednako izložene Sunčevoj svjetlosti.

Od ovog trenutka na sjevernoj hemisferi Sunce će svakog dana provoditi sve manje vremena iznad horizonta, pa će dani postajati kraći, a noći duže.

Jesen prepoznajemo i po jednoj od najvećih promjena u prirodi – zelene krošnje postepeno postaju žute, narandžaste, crvene i smeđe.

Kako dani postaju kraći, a temperature niže, drveće se priprema za zimu. Proizvodnja hlorofila, pigmenta koji lišću daje zelenu boju, postepeno se smanjuje.

Za naše krajeve jesen je oduvijek bila mnogo više od promjene vremena i boja u prirodi.

To je period ubiranja plodova i završetka velikog dijela poljoprivrednih radova. Beru se jabuke, kruške i drugo voće, završava berba grožđa, prikupljaju kukuruz i drugi usjevi, a domaćinstva pripremaju zimnicu.

Sa hladnijim danima počinje i intenzivnija priprema ogreva i domaćinstava za zimu.

Jesen je i period velikih vremenskih promjena.

Nakon toplog septembra mogu uslijediti nagli padovi temperature, sve hladnija jutra, češće kiše i magla.

Iako označava kraj ljeta, godišnjih odmora i dugih toplih večeri, jesen ima posebnu atmosferu.

Šarene šume, miris opalog lišća, prve hladne večeri, kestenje, bundeve, jabuke i topli napici samo su neki od simbola ovog godišnjeg doba.