Sveti Vartolomej, je bio jedan od 12 velikih apostola. Propovjedao je Jevanđelje sa svetim Jovanom Bogoslovom i apostolom Filipom u Aziji, u Indiji i Jermeniji. Brojni pravoslavci kažu da je danas “opasan praznik”, za koji se vezuju mnoga vjerovanja.

Prema predanju, njih trojica su ubili veliku zmiju koju su neznabošci obožavali i držali u hramu. Zbog toga su Filipa i Vartolomeja razapeli na krst, gdje su Vartolomeja stavili naopako. U tom trenutku se desio snažan zemljotres, a uplašeni ljudi su mislili da ih Bog na taj način kažnjava, pa su ih skinuli sa krsta.

Apostol Filip je već bio izdahnuo, a Vartolomej je preživio i otišao u Indiju. Tamo je Matejevo jevanđelje preveo na indijski jezik, a nakon toga je otišao u Jermeniju, gdje je, kako vjeruju hrišćani, iscijelio carevu ćerku od ludila.

Međutim, carev brat Astijag je uhvatio Vartolomeja i raspeo ga na krst, odrao mu kožu i odsjekao glavu. Sahranjen je u olovnom sanduku, koji su mnogobošci bacilli u more jer su hrišćani tvrdili da se se nad njegovim moštima događaju razna čuda.

Voda je po legendi donijela sanduk do Liparskih ostrva, gdje ga je episkop Agaton sahranio u hramu. Mošti apostola prvo su prenesene u Benevento pa u Rim.

U našem narodu ovog apostola zovu i Vratoloma (Vrtoloma) i poštuju ga kao strogog, ali pravičnog svetitelja koji čuva usjeve i strogo pazi da neko na njegov praznik ne ore.

Vjeruje se da Vartolomej ne prašta nevjernicima koji na taj dan rade, zbog čega rizikuju da im svi usjevi propadnu.

Vjeruje se da , ako radite na Vratolomije, postoji opasnost od poplava, grada i oluje.

Posebno je rašireno vjerovanje da se na Vratolomije ne smije penjati nigdje, da se ne bi “slomio vrat”.