U sjajnoj utakmici u
Srpcu viđeno je čak šest golova, a domaći tim je na kraju
slavio pobjedu rezultatom 4:2 protiv ekipe iz Čelinca .
Slogu je u vodstvo
doveo u 25. minuti Nikola Jokanović prelijepim pogotkom
iz slobodnog udarca. Gosti su iskoristili šanse koje su im se ukazale nakon
grešaka fudbalera Sloge i tako su zbog dvije greške postigli dva pogotka. Prvo
je Milko Babić u 27.minuti, nakon
katastrofalne greške odbrane Sloge, pogodio za 1:1. Poslije kornera za Čelinac, u 39. minuti, golman Sloge Nemanja Smiljanić nespretno je reagovao i skrenuo loptu u vlastitu za 1:2, što je
bio i rezultat prvog poluvremena. Na otvaranju drugog poluvremena, tačnije u 49. minutu, Nikola Zec donio izjednačenje Slogi na 2:2. Sve je mirisalo na mršavi remi, a onda je
Sloga u sudijskoj nadoknadi postigli dva gola i proslavili vrijednu pobjedu.
Nakon što je Slaven Karamehić zabio za 3:2, ubrzo
je Emir Grbić pogodio za 4:2.
Nakon utakmice svoj
komentar je dao fudbaler srbačke Sloge Slaven Karamehić.
,,Od početka sezone igramo kući jako dobro i izašli
smo napdački u ovu utakmicu.
Dobro smo otvorili utakmicu i na vrijeme dali prvi gol. Ali nakon toga pad
koncetracije i na naše dvije greške primili smo dva gola. Drugo poluvrijeme smo
krenuli na sve ili ništa brzo dali izjednačujuci pogodak i diktirali
smo tempo utakmice. Na kraju smo uspijeli u nadoknadi da da postignemo dva
pogotka i zasluženo ostvarimo bitnu pobjedu. Hvala ekipi Čelinca na fer i korektnoj igri, a mi se okrećemo idućoj utakmici za
vikend”, rekao je Slaven Karamehić.
Ekipa Sloge trenutno je na drugoj poziciji na tabeli drugoligaškog zapada.
Radna
jedinica ,,Elektrodistribucija” Srbac obavještava svoje potrošače da će sutra,
29.oktobra, u periodu od 09.00 do 14.00 časova, zbog radova na rekonstrukciji
dalekovoda, doći do zastoja u redovnoj isporuci električne energije na području
sela Razboj, Kladari, Mali Razboj, Lilić i Kukulje.
U
slučaju nepovoljnih vremenskih uslova, radovi se odlažu do daljnjeg.
Mještani Bajinaca
dali su nemjerljiv doprinos u odbrambeno-otadžbinskom ratu Republike Srpske.
Svoje učešće u ovom ratu uzelo je160 boraca iz ovog sela.
Boračka organizacija opštine Srbac, u saradnji sa Mjesnom boračkom organizacijom Bajinci, organizovala je parastos za desetoricu poginulih boraca Vojske Republike Srpske iz ovog mjesta. U ime Boračke organizacije opštine Srbac, prisutne je pozdravila i osnovne podatke o poginulim borcima pročitala Ljubinka Novaković.
Zoran Ješić je
poginuo na Vidovdan 1991. godine kao prva žrtva rata na prostorima bivše
Jugoslavije. Stradao je u Dravogradu, u opštini Maribor, na granici sa
Austrijom i prva je žrtva rata na prostoru bivše Jugoslavije.. Rođen je u selu
Sakule u opštini Opovo u Srbiji, odakle su se njegovi roditelji doselili iz
Bajinaca.
Mladen Ugren je
poginuo 1991. godine u selu Dragalić kod Nove Gradiške kao pripadnik Druge
krajiške brigade, a Gavro Keser 1992. godine u Baricama kao pripadnik Druge
oklopne brigade. Miroslav Crnobrnja, koji je porijeklom iz Bajinaca, živio je i
radio u Vukovaru gdje je poginuo u novembru 1992. godine, braneći kućni prag
kao dobrovoljac u jedinicama teritorijalne odbrane Vukovara.
Mišo Savić je
poginuo 1993. godine na prvim linijama odbrane kod Brčkog kao pripadnik 16. krajiške
motorizovane brigade, a Mićo Rakić iste godine u mjestu Barakovac na prvim
linijama odbrane kao pripadnik Prve srbačke lake pješadijske brigade.
Dušan Milijašević
je živio i radio u Zemunu odakle se početkom radnih zbivanja uputio sa svojim
radnim kolegama na ratom ugroženo područje u BiH gdje je stradao 1994. godine u
okolini Teočaka, a iste godine je Slobodan Mitraković poginuo u Stogu u opštini
Zavidovići na ozrensko-vozućkom ratištu kao pripadnik Prve srbačke lake
pješadijske brigade.
Brane Dumonić je
živio u Zenici do početka rata kada dolazi u Bajince, nakon čega se preseljava
u Banjaluku. Poginuo je kao pripadnik 30. divizije Prvog krajiškog korpusa
1994. godine u borbama na odbrani Srbobrana, a iste godine je Nedeljko Ždral
stradao na Putnikovom brdu u borbama za odbranu Doboja.
Na
spomen-obilježje cvijeće su položile i svijeće prislužile porodice i rodbina
poginulih boraca, delegacije Opštine Srbac na čelu sa načelnikom za opštu
upravu Duškom Mitrićem, Boračke organizacije opštine Srbac na čelu sa
predsjednikom Goranom Plotanom, Ogranizacije porodica zarobljenih i poginulih
boraca i nestalih civila opštine Srbac, Mjesne boračke organizacije Bajinci,
Mjesne zajednice Bajinci, nastavno osoblje i učenici područne Osnovne škole
,,Rakić Mićo-Mićan” Bajinci i delegacija SUBNOR-a.
Parastos je
služio sveštenik Mladen Prodanović.
Dvoje učenika osnovne
škole iz Bajinaca izrecitovali su prigodne recitacije.
U ime BO Srbac
sve prisutne je pozdravio predsjednik BO Srbac Goran Plotan.
,,Naša dužnost i
obaveza je da se sjećamo naših deset saboraca iz Bajinaca koji su dali svoje
živote za stvaranje RS. Vidite da živimo u neuređenoj BiH, tako da naša borba
traje i danas, zato vas sa ovog mjesta pozivam na očuvanje RS. Sva udruženja
koja okupljaju boračku populaciju kao i sve političke subjekte pozivam na
srpsko jedinstvo kakvo smo imali devedesetih godina. Samo jedinstvenom borbom
možemo očuvati našu Republiku Srpsku koja je naša jedina otadžbina ”, rekao je
Plotan.
Nakon parastosa, istaknuto je da će Boračka organizacija opštine Srbac, u skladu sa svojim mogućnostima, i dalje raditi i insistirati na provođenju osnovnih i najvažnijih segmenata svoga djelovanja, a koji se odnose na brigu o boračkim kategorijama.
Srpska pravoslavna crkva /SPC/ proslaviće sutra praznik posvećen
Prepodobnoj mati Paraskevi, u narodu poznatijoj kao Sveta Petka, kao pomen na
dan kada je ova svetiteljka okončala ovozemaljski život.
Prepodobna mati Paraskeva rođena je u Epivatu i, prema zapisima
srpskog vladike Nikolaja Velimirovića, porijeklom je Srpkinja. Roditelji su joj
bili imućni i pobožni, a osim nje imali su i sina Jevtimija, koji je kasnije
postao poznati episkop maditski.
Nakon smrti roditelja, djevica Petka, željna podvižništva Hrista
radi, otišla je u Carigrad, pa u jordansku pustinju, gdje se podvizavala do
starosti. Tada joj se javio anđeo Božiji i rekao joj da se vrati u otadžbinu.
U Epivatu je proživjela još dvije godine u neprestanom postu i
molitvi i onda je predala dušu Gospodu. Upokojila se u 11. vijeku i na njenom
grobu počela su se dešavati razna čuda, najčešće izliječenja. NJene čudotvorne
mošti prenesene su u Carigrad.
Bugarski car Asen je mošti svetiteljke 1238. godine prebacio u
Trnovo u Bugarskoj, a padom tog područja pod Turke, sultan Selim je njene mošti
odnio u Carigrad. Na molbu kneginje Milice, žene srpskog kneza Lazara, mošti
svetiteljke prenesene su u Srbiju u Beograd i 125 godina bile su položene u
kapeli na Kalemegdanskoj tvrđavi.
Mošti Svete Petke sada su u Rumuniji u Jašiju, gradu koji se
smatra velikim svetilištem i mjestom hodočašća, ne samo za pravoslavne, već za
sve koji vjeruju u njenu moć isceljenja.
Na ikoni je Sveta mati Paraskeva predstavljena u ženskoj
monaškoj odeždi, sa krstom i mirtinom grančicom, simbolom mučeništva.
Sveta Petka je u srpskom narodu veoma poštovana i važi za
zaštitnicu žena. Veliki broj ljekovitih izvora nosi ime Svete Petke, a jedan od
njih, sa čudotvornom i ljekovitom vodom nalazi se u Beogradu, na Kalemegdanskoj
tvrđavi, mjestu gdje su njene mošti dugo počivale.
Sveta Petka je zaštitnica i kapele na Kalemegdanu, gdje se svake
godine, poslije liturgije u Crkvi Ružici koja je u neposrednoj blizini,
organizuje litija.
Kalemegdanska kapela Svete Petke sagrađena je na izvoru vode za
koju se vjeruje da iscjeljuje očne bolesti i u njoj se, kao velika svetinja,
čuva mali prst svetiteljke.
Obilježena godišnjica smrti pukovnika Miodraga Suvajca
Na mjesnom groblju u Prijebljezima danas je služen pomen parastos pukovniku Miodragu Suvajcu, koji je preminuo 4. novembra 2023.godine u Banjaluci u 70. godini, nakon duge i teške bolesti.
Pomen
je služio protojerej Željko Sarić, u
prisustvu porodice Suvajac, predstavnika Boračke organizacije opštine
Srbac na čelu sa predsjednikom Goranom Plotanom, potpukovnika
Viće Кovačevića, načelnika Odjeljenja za opštu upravu Duška Mitrića, ratnih
drugova iz srbačke brigade i drugih demobilisanih boraca iz jedinica Vojske
Republike Srpske.
Pukovnik
Suvajac je iza sebe ostavio suprugu Olgu, sina Igora, kćerku Irenu, snahu
Natašu, zeta Dragana, unučad Marka, Filipa, Aleksu i Danicu, sestre Кoviljku, Ravku
i Miljanu i ostalu ožalošćenu rodbinu.
Rođen je 14. februara 1954. godine u Prijebljezima. Završio je
Ekonomski fakultet u Sarajevu i Visoku Vojno-političku školu u Beogradu. U toku
službe u JNA je obavljao niz odgovornih dužnosti.
Nakon formiranja Кriznog štaba opštine Srbac, kao tadašnji
major, Miodrag Suvajac donio je u Srbac naređenje komandanta Prvog krajiškog
korpusa, generala Momira Talića, koje je izdato 25. maja 1992. godine, za
formiranje Srbačke lake pješadijske brigade na teritoriji opštine Srbac.
Sve radnje oko formiranja brigade, koja je brojala 1305 vojnih
obveznika, završene su u rekordnom roku. Za komandanta je imenovan Miodrag
Suvajac koji je tu dužnost izuzetno uspješno obavljao sve do kraja rata.
Brigada je svečano postrojena 7. juna 1992. godine na fudbalskom igralištu u
Malim Sitnešima, na ponos svih građana jer su dobili još jednu jedinicu Vojske
Republike Srpske kao garanta bezbjednosti srpskog naroda na svom ognjištu.
Ratni put brigade, koja je kasnije preimenovana u Prvu srbačku
laku pješadijsku brigadu trajao je više od četiri godine a prošlo ga je 3338
vojnih obveznika. Taj ratni put je bio slavan, častan i pošten, zbog čega je
brigada, na čelu sa pukovnikom Miodragom Suvajcem, odlikovana najvišim
odlikovanjem, Medaljom Petra Mrkonjića od strane predsjednika Republike Srpske.
Pukovnik Suvajac je dobitnik i drugih nagrada i odlikovanja, kao i najvišeg opštinskog priznanja, Povelje opštine Srbac.
Doktorica Branka Vidović Nedić, dobitnik Povelje opštine Srbac za 2024.godinu
Ovogodišnji
dobitnik najznačajnijeg priznanja, Povelje opštine Srbac je specijalista
ginekologije i akušerstva, doktorica Branka Vidović Nedić.Priznanje joj je
uručeno za neizmjerno zalaganje i doprinos u borbi za zdravlje svih građana
opštine Srbac na svečanoj akademiji 13.oktobra povodom krsne slave Pokrova
Presvete Bogorodice i Dana opštine Srbac.
Gostujući u
programu Radio Srpca, dr Vidović Nedić je izjavila da joj je priznanje posebno
drago zato što ga je dobila od ljudi iz svoga mjesta i za rad koji je provela u
svom mjestu.
„Osjećam se
ispunjenom u životu, posebno jer su to i drugi vrednovali. Drago mi je da sam u
svojoj lokalnoj zajednici, od ljudi koji su tu oko mene, iz mog okruženja,
prepoznali to, jer najteže je biti ocjenjivan od svojih bližnjih. To je meni
nagrada za ono pješačenje četiri godine kada sam bila đak pješak iz Nožičkog u
Martinac ,za taj jedan komplikovan život koji se dešavao u vrijeme studiranja i
za rad u ratnom periodu. Drago mi je da moja djeca i moja unučad vide da je
neko iz njihove porodice nagrađen za svoj rad i trud i to je priznanje koje me
stvarno ispunjava“, izjavila je dr Branka.
Osnovnu školu je
završila u Nožičkom, a gimnaziju u Srpcu. Medicinski fakultet je upisala u
Sarajevu, a odmah nakon diplomiranja, 4. marta 1985. godine, dobija prvi radni
angažman u srbačkom Domu zdravlja, u kojem ostaje do dana današnjeg.
Specijalizaciju iz ginekologije je završila 1993.godine. Ova izuzetno stručna i
neizmjerno susretljiva i prijatna žena, ljekar koji se zaista rijetko sreće, u
aprilu 2025. godine navršiće 40 godina rada u istoj zdravstvenoj ustanovi -Domu
zdravlja Srbac što je naročita rijetkost u medicinskoj struci.
„Zaposlila sam se
sa 24 godine u Domu zdravlja Srbac.Tada je bio drugačiji sistem zdravstva, nije
bilo toliko pravila ni procedura i bila je veća bliskost među samim radnicima u
zdravstvu, a i sa pacijentima. Kasnije se to mijenjalo, došao je i rat. Kad sam
kao ginekolog došla u Srbac, bila mi je velika čast bilo kome i bilo na koji
način pomoći da dođe do najvažnije stvari u životu, a to je da dobije dijete.
Ako radite nešto što volite, vi se i trudite. Ja sam uvjek medicinu mnogo
voljela i ne znam da bi se nečim drugim mogla baviti“, rekla je dr Branka.
Njena humanost i
izvanredno pouzdan, znalački pristup dijagnostičko-terapijskom segmentu
medicine, obilježilo ju je kao ljekara zbog čijih su hitnih i pravovremenih
reakcija mnogobrojni pacijenti danas srećni i zdravi ljudi. Na pitanje da li može izdvojiti nešto što je na
nju ostavilo poseban utisak, rekla je da se profesionalno susretala sa raznim
situacijama, ali je izdvojila jedan slučaj koji nije bio u okviru zdravstvene
kuće nego se dogodio 1987.godine za vrijeme ljetovanja.
„Bili smo mladi i
krenuli smo na godišnji odmor na Korčulu, ali čitav dan su bile neke prepreke
na putu, pa smo putovali cijeli dan. Tamo smo stigli kasno i ugledamo kamp
Janjina na Pelješcu. Tada nije bilo ni mobilnih telefona. Skrenuli smo da
prenoćimo, pa sutradan da nastavimo put. Kad smo ustali ujutro malo da
prošetamo po kampu, sjeli smo na neku klupu i odjednom čovjek trči i traži
pomoć, jer se dijete nagutalo vode. Odmah sam prišla da pomognem i nakon
dugotrajne reanimacije uz pomoć jedne laborantice iz Banjaluke, uspjeli smo
vratiti u život malog Darija. Njegova majka se zvala Nedžla Kavčić Agić, a otac
Branko. Oni su iz Sarajeva i bili tu na odmoru. Dječak se nagutao vode i bio je
potpuno bez znakova života. Na sreću, našli smo se u tom trenutku tu i ovaj
mladi život je spašen zahvaljujući upravo ovoj reanimaciji i to je na mene,
mladog ljekara, ostavilo tada poseban utisak“, rekla je dr Branka.
Dr Branka Vidović
Nedić je uputila savjet mladima da ostanu ovdje i nastave obrazovanje i
usavršavanje u svojoj zemlji.
“Naše mjesto je
predivno i ako gajimo ljubav jedni prema drugima, onda će to činiti i naša djeca.
Šantić je davno rekao:’Ostajte ovdje’. Nigdje na svijetu nije lijepo kao tamo
gdje si rođen, jer možemo na razne načine da se družimo, uživamo i sudjelujemo
u svemu. Nije samo novac jedino što nas treba opredjeljivati. Zato bih mladima
poručila da idu svagdje i obiđu sve, ali da se vrate i ostanu ovdje“, poručila
je uspješan ljekar, majka dvoje djece i baka četvoro unučadi Branka Vidović
Nedić, specijalista ginekologije i akušerstva.
Emisiju Gost programamožete poslušati na našoj internet stranici www.radiosrbac.com.
U Srpcu održana sjednica Boračkih organizacija regije Gradiška, Laktaši, Prnjavor i Srbac
Na dnevnom redu
bilo je Informisanje članova regije sa aktivnostima Boračke organizacije RS sa
akcentom na sjednicu Predsjedništva BORS-a zakazanu za 29.10.2024.
Milovan Gagić
predsjednik Predsjedništva BORS-a rekao je da su brojne teme koje su razmatrane
na današnjem sastanku .
,,Ključna tema je stanje u boračko – invalidskoj zaštiti. Informisao sam članove ovog odbora čim se to trenutno bavi Boračka organizacija RS, kao i Fondacija ‘Pomoć’ koja je zaživjela nakon deset godina, uz svesrdnu pomoć institucija RS. Rad ove Fondacije omogućiće da se isplate značajna sredstva kao pomoć pripadnicima boračkih kategorija. Razgovarali smo i o problematici vezanoj za druge organizacije u RS koje okupljaju boračke kategorije a koje su proizašle iz Boračke organizacije RS. Koji je to način da se prevaziđu svi problemi vezani za njihov odnos prema nama. Mi kao Boračka organizacija RS se trudimo da radimo svoj posao najbolje što znamo ,sve u skladu sa našim programskim ciljevima a to je očuvanje RS, njegovanje istorije i tradicije oslobodilačkih ratova, odnosno pomaganje pripadnicima boračkih kategorija. Međutim kada napadi na nas postanu previše učestali onda Boračka organizacija na to mora da odgovori. Odgovor će biti energičan i takav da će svi drugi shvatiti da je BORS jedna ozbiljna, jaka i stabilna organizacija“, rekao je Milovan Gagić.
Dogovoreno je da se sledeći sastanak Boračkih organizacija regije Gradiška, Laktaši, Prnjavor i Srbac održi u Laktašima.
U Srpcu danas održana sjednica Boračkih organizacija regija Gradiška , Laktaši , Prnjavor i Srbac
Na dnevnom redu bilo je Informisanje članova regije sa aktivnostima Boračke organizacije RS sa akcentom na sjednicu Predsjedništva BORS-a zakazanu za 29.10.2024.
Milovan Gagić predsjednik Predsjedništva BORSa rekao je da su brojne teme koje su razmatrane na današnjem sastanku .
,,Ključna tema je stanje u boračko invalidskoj zaštiti. Informisao sam članove ovog odbora čim se to trenutno bavi Boračka organizacija RS, kao i Fondacija ,,Pomoć“ koja je zaživjela nakon deset godina , uz svesrdnu pomoć institucija RS. Rad ove Fondacije omogućiće da se isplate značajna sredstva kao pomoć pripadnicima boračkih kategorija. Razgovarali smo i o problematici vezanoj za druge organizacije u RS koje okupljaju boračke kategorije a koje su proizašle iz Boračke organizacije RS. Koji je to način da se prevaziđu svi problemi vezani za njihov odnos prema nama. Mi kao Boračka organizacija RS se trudimo da radimo svoj posao najbolje što znamo , sve u skladu sa našim programskim ciljevima a to je očuvanje RS , njegovanje istorije i tradicije oslobodilačkih ratova , odnosno pomaganje pripadnicima boračkih kategorija. Međutim kada napadi na nas postanu previše učestali onda Boračka organizacija na to mora da odgovori. Odgovor će biti energičan i takav da će svi drugi shvatiti da je BORS jedna ozbiljna , jaka i stabilna organizacija“, rekao je Milovan Gagić. Dogovoreno je da se sledeći sastanak Boračkih organizacija regija Gradiška , Laktaši , Prnjavor i Srbac održi u Laktašima .
Srbački osnovci posjetili Međunarodni sajam knjiga u Beogradu
Učenici osmog i devetog razreda Osnovne škole ,,,Joban Jovanović
Zmaj” Srbac posjetili su u srijedu Međunarodni beogradski sajam knjiga.
U pratnji odjeljenjskih starješina i uprave škole učenici su
krenuli u Beograd u ranim jutarnjim satima, a po dolasku u Beograd učenici su
imali panoramsko razgledanje Beograda u toku koga ih je turistički vodič
upoznao sa istorijskim i kulturnim znamenitostima samog grada. Zatim su
posjetili Zoološki vrt, obišli srednjovjekovnu tvrđavu Spomenik zahvalnosti
Francuskoj i Spomenik Pobjedniku.
Nakon obilaska tvrđave, učenici su šetnjom stigli do Beton hale
gdje su imali predavanje vodiča, a zatim nastavili šetnju ka Beogradu na vodi.
Nakon toga učenici su u TC “Galerija” imali slobodno vrijeme za odmor i
kupovinu. Učenici su zajedno sa svojim nastavnicima nakon obilaska Beograda
stigli na Sajam knjiga. Vrijeme provedeno u carstvu knjiga iskoristili su da
listaju zanimljive naslove i kupe poneku knjigu za svoju malu biblioteku.
Jednodnevni izlet za učenike realizovan je u saradnji sa Agencijom „Smiljić“ kojoj uprava škole i nastavnici izražavaju posebnu zahvalnost na profesionalno odrađenom poslu.
Dječiji vrtić ,,Naša radost“ Srbac i ove godine
obilježava Sedmicu knjige, a u okviru planiranih aktivnosti, danas su posjetili
Narodnu biblioteku, gdje su se upoznali sa radom ove ustanove.
Direktor biblioteke Branko Savanović kaže da već
godinama uspješno sarađuju sa vrtićem i da uvijek sa zadovoljstvom dočekaju
djecu iz vrtića, koja su ih ove godine obradovala poklonom-likovnim radom na
temu knjige.
,,Mi imamo dugogodišnju uspješnu saradnja sa
vrtićem, a danas smo imali posjetu dvije grupe mališana koji su došli kod nas
da se upoznaju sa radom naše ustanove, razgledaju knjige i saznaju više
poslovima koje radimo. Koleginica Irena je djeci pročitala priču prilagođenu
njihovom uzrastu i razgovarala sa njima o onome što su iz priče shvatili, tako
da je ovo bilo jedno zanimljivo i sadržajno druženje. Za smo im pripremili
slatkiše i sokove, a oni su nas obradovali njihovim likovnim radom na kojem je
naslikano drvo koje je urodilo plodovima-knjigama“, rekao je Savanović.
Vaspitačica Ružica Malešević kaže da je
obilježavanje Sedmice knjige tradicionalna aktivnost u vrtiću u sklopu koje
posjećuju nekoliko preduzeća i u stanova, a cilj je da djeca steknu znanje o
značaju knjige i pismenosti u njihovom životu i radu.
,,Sedmice knjige je jedna od naših tradicionalnih
aktivnosti. Započeli smo je tako što su djeca u vrtić donosila po jednu
slikovnicu, čitali smo i razgovarali o knjigama. Posjetili smo poštu, gdje su
djeca sazanala više o pisanju i slanju pisama, a danas smo bili u biblioteci,
gdje su saznali više o radu ove ustanove. Pored toga, u vrtiću smo pravili
slikovnice i razne radove na temu knjige, a osnovni cilj cijele ove sedmice je
da djeca shavate šta knjige nude, koji je njihov značaj u životu djeteta, ali i
odraslog čovjeka“, rekla je Malešević.
Sedmica knjige će biti završena predstavom, koju vaspitačice pripremaju za polaznike svih vaspitnih grupa.