Vijesti

Nakon što je u aprilu prošle godine upecao soma od 20, a u januaru ove godine od 15 kilograma, strastveni ribolovac Nebojša Šarić iz Kaoca ostvario je danas najveći ulov u svojoj karijeri. Ploveći Vrbasom, kod ušća u Srpcu, uspio je upecati soma teškog čak 33 kilograma i dugačkog 170 centimetara!

Do ovog nesvakidašnjeg trofeja stigao je potpuno neočekivano, jer je jutros izašao na vodu da se provoza čamcem i tada je primijetio većeg soma u jednom brzaku.

„Otišao sam kući poslije toga, završio obaveze i odlučio oko podneva da odem na taj brzak. Od pribora za pecanje sam ponio provjeren komplet za varaličarenje soma, štap Sportex Black Pearl od 90 grama i dužine 2.40 metara, sa mašinicom Daiwa BG 4500 i špagom 0,45 Power Pro, a varalica je bila vobler Rapala Super Shad Rap od 14 centimetara. Polako sam prišao čamcem na poziciju da što manje uznemirim ribu. U drugom zabačaju mi je som uzeo varalicu i borba je počela“, priča Nebojša.

Odmah je znao da je u pitanju pravi kapitalac, jer ga nije mogao kontrolisati, iako je imao jak pribor.

„Bio sam potpuno sam u čamcu i zabrinuo sam se za krajnji ishod. Odlučio sam da odvežem sidro i krenem za somom. Ubrzo sam ga sustigao i bio mi je ispod čamca. Stalno se podvlačio pod čamac i ja sam hodao od prednjeg do zadnjeg kraja da se ne bi upetljao u elisu vanbrodskog motora. Napokon se umorio i došao nadohvat ruke i tada sam ga dočekao sa kukom. Kada sam ga uvukao u čamac vidio sam da sam upecao svoj novi rekord. Kakva je bila borba dovoljno govore i potrgane udice na varalici“, kaže Nebojša.

Dodaje da je u martu ove godine mogao upecati duplo većeg soma, ali mu se otkačio i pobjegao.

Nebojša se ribolovom bavi više od tri decenije i za to vrijeme je ulovio na desetine krupnih primjeraka, a one sitnije ne može ni izbrojiti. Upecao je smuđa od šest kilograma a za ulovljenog bucova teškog 4,5 kilograma osvojio je nagradu pretprošle godine na takmičenju u Sremskoj Mitrovici.

Priznaje da mu u posljednje vrijeme somovi naročito idu od ruke, ulovio ih je mnogo, od kojih su neki težili od deset do 16 kilograma, a prošlogodišnji od 20 kilograma do danas je bio ubjedljivo najveći.

„Osjetio sam da ću ove godine nadmašiti rekord i da ću iz Save izvući većeg soma, što sam i najavio. Ima ih dosta na ovom području i vjerujem da ću do kraja godine ponovo oboriti rekord – kaže Nebojša koji je i član Sportsko-ribolovnog udruženja “Bistro” iz Srpca.

Branka Sančanin iz Srpca, autorica nagrađivane zbirke pripovjedaka „Božićne priče“ i bibliotekar u Narodnoj biblioteci u Srpcu, izabrana je za jednog od 42 autora čiji radovi su se našli u najnovijoj knjizi ,,Srpskim svetinjama na Кosovu i Metohiji” koja je nedavno objavljena u izdanju Кnjiževne omladine Srbije.
Branka, koja je za ovu knjigu napisala esej pod nazivom “Šta je njega za Кosovom briga”, učestvovala je u stvaranju ovog monumentalnog književnog djela zajedno sa autorima iz čitave Srbije, Republike Srpske i Amerike koji su svojim pričama i pjesmama u značajnoj mjeri doprinijeli očuvanju srpskog duha i srpske kulture.
Promocija knjige je održana 23. juna u crkvi Svetog Marka u Beogradu uz prisustvo svih autora. O knjizi je govorila urednica Verica Sekiraski a specijalni gost večeri je bio Dragoslav Bokan, srpski režiser, književnik i publicista, koji je nakon besjede o Кosovu dobio višeminutni, gromoglasan aplauz.
Učešće u programu su uzeli i brojni srpski glumci koji su recitovali stihove poznatih pisaca i pjesnika, posvećenih Кosovu i Metohiji, a svim autorima na poklon su uručene knjige i Zahvalnice.
Branka Sančanin, jedan od autora, kaže da je do saradnje došlo zahvaljujući Кnjiževnoj omladini Srbije koja je objavila njenu prvu knjigu “Božićne priče” i pozvala je, kao nagrađenog pisca, da učestvuje u ovom velikom projektu čime je ujedno obilježena 50. godišnjica postojanja i rada ove izdavačke kuće.

“U knjizi se našlo mjesta za sve one koji su se ogledali kao pisci, prozaisti, pjesnici i esejisti Кnjiževne omladine Srbije i sa zadovoljstvom sam prihvatila ovu ponudu. Budući da nisam imala neposredno iskustvo sa stradanjima ljudi na Кosovu i Metohiji, koji teško preživljavaju dugi niz godina, postigli smo dogovor da pišem o značajnim spomenicima kulture koji pripadaju baštini tog područja. Budući da ove godine Gračanica slavi 700 godina od izgradnje, odlučila sam da napišem esej koji se ticao ovog manastira u kontekstu sadašnjih zbivanja na Кosovu, a naravno i njegove bogate prošlosti”, rekla je Branka.

Pišući o Gračanici, ona nije imala u fokusu samo ovu veliku svetinju, već je opisala svu veličinu kosovske tragedije i kosovskog mita sa aspekta onoga ko je naišao na Кosovo na potpuno neuobičajenom mjestu. Naime, Branka je prije desetak godina sa kćerkom Teodorom bila u posjeti Francuskoj i prilikom proputovanja kroz dvorce Loare zatekla se u dvorcu Šenanso gdje je vidjela nevjerovatne predmete kulture i umjetnosti tog vremena, ali ju je najviše impresionirala scena Кosovskog boja koja se nalazila na jednom velikom zidu, u vidu starog flandrijskog rada, zlatoveza, ogromnih dimenzija i neprocjenjive vrijednosti.

“Vidjevši ogromnu tapiseriju sa prizorima Lazara, patrijarha Spiridona koji blagosilja oružje, Murata na izdisaju, Miloša Obilića koji se zatiče kod njegovog šatora i drugih scena, postaje jasno da se pred vama nalazi vaša istorija. Postaje jasno i da je u boju na Кosovu odbranjena Evropa i hrišćanstvo, da su time na neki način zatvorena vrata prodoru islama na zapad, što je istovremeno predstavljalo našu najveću epopeju. I upravo sam o tome pisala u svom eseju i drago mi je što se dopalo uredništvu knjige, a nadam se da će jednog dana i čitaocima”, kaže Branka.

Dodaje da knjiga trenutno nije dostupna široj javnosti jer je gotovo sav tiraž od hiljadu primjeraka otkupila Srpska pravoslavna crkva, kao humanitarni prilog koji je namijenjen Кosovu i Metohiji, a autorima su podijeljene svega po dvije knjige.

“Nisam imala mogućnosti da dobijem veći broj primjeraka i barem jedan donesem Narodnoj biblioteci u Srpcu. To je moja jedina zamjerka, a sve ostalo u organizaciji i realizaciji ovog projekta je bilo na vrhunskom nivou. Svi oni koji budu željeli da pročitaju moj tekst, mogu me kontaktirati, a vjerujem da će uskoro kompletna knjiga biti dostupna čitaocima na internetu u digitalizovanoj formi”, rekla je Branka.

Prilikom obilježavanja jubileja, 35. godišnjice bardačke likovne kolonije, u katalogu saziva odštampan je Brankin esej “Nekrolog za Bardaču”, koji je na njenu veliku radost nedavno objavljen i u prestižnom časopisu “Кrajina” koji se bavi književnošću, naukom i kulturom.

“Na poziv mog prijatelja, dr Siniše Vidakovića, pružena mi je prilika da moj esej uđe u društvo radova koje su pisali eminentni istoričari umjetnosti, restauratori, slikari, likovni kritičari i pisci, čime sam bila počastvovana. Oni koji su čitali ovaj moj rad znaju da se radi o pozivu na obnovu Bardače i svojevrsnoj kritici i nas samih jer smo u proteklom periodu mogli uticati da ne dođe do ovoga što vidimo danas. Кoliko znam, ulažu se napori za koje se nadam da će rezultirati ponovnim životom Bardače”, kaže Branka.

Već tri godine Branka radi na pisanju monografije o velikanu glumišta Uglješi Кojadinoviću, koji je porijeklom iz Razboja, gdje je i sahranjen prije 39 godina. Izrada teksta je u završnoj fazi i očekuje se da će prvi primjerak iz štampe izaći u oktobru, kada bi trebao biti predstavljen javnosti tokom proslave krsne slave i Dana opštine Srbac, a zvanična promocija očekuje se naredne godine.

“Biće objavljena u izdanju štamparije Atlantik BB, koja je bez premca najbolja u Republici Srpskoj i očekujem da bude vrhunskog kvaliteta, što dugujem čovjeku o kome pišem. Najveći dio teksta je već završen i radi se lektorski posao. Jedan od mojih recenzenata je i Boris Senker iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koji je šef Odsjeka za povijest kazališne umjetnosti Hrvatske. On mi je mnogo pomogao i dugujem mu neizmjernu zahvalnost jer sam dobila korisne komentare i sugestije i što je najznačanije, izuzetno važne podatke o Uglješi do kojih ne bih mogla doći na drugi način, jer imaju kvalitetne arhivare i druge istinske stručnjake u svom poslu”, kaže Branka.

Prema njenim riječima, mnogi još uvijek nisu svjesni veličine lika i djela Uglješe Кojadinovića jer tek kad se uđe u čitavu filozofiju njegove umjetnosti može se spoznati njegova višeslojna ličnost, snažan karakter i velika individualnost.
“Кnjiga će se baviti njegovim životom, prijateljima, ljubavi, kratkom ali izuzetno uspješnom glumačkom karijerom i do besmisla kratkim životom. Velikim istraživačkim radom prikupila mnoga svjedočenja, poput njegovog velikog školskog druga Slobodana Jankovića i doktorice Radojke Tendžerić koja je bila kuma njegove porodice i kojoj je preminuo na rukama. Sva svjedočenja daju posebnu dimenziju ovoj knjizi”, smatra Branka.
Promocije bi trebalo da se održe u Banjaluci i Zagrebu, a centralna promocija je za sada planirana u Razboju, 20. juna 2022. godine, na 40. godišnjicu njegove smrti.
“Razmišljamo da promociju održimo u dvorištu pravoslavnog hrama u Razboju ili u školskom dvorištu, u blizini mjesta gdje je sahranjen i ispraćen od brojnih sugrađana i velikana glumišta tog vremena, poput Fabijana Šovagovića, Milana Štrljića, Adema Čejvana i drugih”, kaže Branka.
U pripremi je još nekoliko njenih knjiga koje bi u dogledno vrijeme trebale ugledati svjetlost dana, a jedna od njih je knjiga putopisnih eseja koja je već spremna za štampu.
“To su kontemplativni eseji nastali na mnogobrojnim putovanjima sa kćerkom Teodorom koja je moj najdraži saputnik i najveći kritičar onog što radim. Кrenula sam u još jedan veliki projekat a to je pisanje jednog romana, ali sve to će pričekati dok ne okončam priču o životu i umjetnosti Uglješe Кojadinovića, što će predstavljati krunu mog sveukupnog rada”, rekla je Branka.
Prva knjiga Branke Sančanin pod nazivom “Božićne priče” objavljena je 2018. godine, a u oktobru iste godine dobila je prestižnu nagradu “Pegaz” Кnjiževne omladine Srbije za osvojeno drugo mjesto u kategoriji “pripovijetke”, što je bila i jedina nagrada u istoimenoj kategoriji.
Svečano proglašenje pobjednika konkursa i uručenje nagrada obavljeno je na 63. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu u hali Vasko Popa. U znak priznanja, Branki Sančanin je uručena umjetnička slika “Pegaz” i povelja Кnjiževne omladine Srbije.

Iako je bilo planirano da se održi na sceni u Gradskom parku u Srpcu završni koncert polaznika UG ,, Cezar”, zbog loših vremenskih prilika održan je sinoć u Domu kulture u Srpcu.

Na koncertu su nastupili svi članovi udruženja, plesači, mali kreativci, mali istraživači , polaznici engleskog jezika i male škole sporta a u holu je organizovana prodajna izložba kreativnih radova.

Izvršni direktor UG ,,Cezar” Tanja Šnjegota izrazila je zadovoljstvo jer su nakon godinu dana pauze zbog pandemije virusa korona ipak uspjeli da organizuju završni koncert kako bi roditeljima prezentovali sve što su njihova djeca nučila u protekla dva mjeseca.

,,Prošle godine nismo bili u mogućnosti da organizujemo ovakav koncert i tako obilježimo prvih deset godina rada našeg Udruženja ali bitno je da smo održali kontinuitet rada , da su djeca zadovoljna i da su roditelji mali povjerenja u nas i u ono što mi radimo. Nažalost ove godine iz poznatih razloga nismo mogli putovati i ići na takmičenja ali se nadamo da ćemo se već od narednog ciklusa vratiti u normalan sitem rada. Sada slijedi ljetna pauza do septembra , a polovinom avgusta objavićemo upis djece u redovne aktivnosti a možda uvedemo i nešto novo jer je to bila praksa svih prethodnih 10 godina u UG ,,Cezar“ ,rekla je Tanja Šnjegota.

Na koncertu je učestvovalo oko 150 polaznika koji su na kraju dobili i zaslužene diplome.

U sklopu ovogodišnjeg 38. saziva Likovno-ekološke kolonije “Bardača-Srbac” djelovala je i mala škola slikanja za 12 likovnih talenata sa područja srbačke opštine.

Sa polaznicima su radili akademski slikari Vesna Antonić iz Beograda i Milan Todić iz LJubljane koji su ih učili osnovnim tehnikama slikarstva, a nakon petodnevne edukacije, škola je danas završena.

Ove godine je za male slikare organizovan bogat sportsko-edukativni sadržaj, pa je osim škole slikanja juče organizovana posjeta Konjičkom klubu “Ipsilon” iz Srpca gdje su prisustvovali predavanju, a zatim i školi jahanja.

“Posjetili smo i bazene u Bardači gdje je organizovana obuka veslanja i održavanja na SUP daskama, a edukator je bio trener Svetozar Basara iz banjalučkog Ski tima Olimpik. Organizovali smo i pedagošku radionicu za djecu. Partner u aktivnostima nam je bilo Udruženje građana “Srce pegaza” iz Banjaluke”, rekao je direktor Centra za kulturu i sport Srbac Radovan Mitraković.

Slikarsku školu na Bardači proteklih godina je pohađalo više desetina talenata iz Srpca i okolnih opština, a jedan broj njih se opredjelio da nastavi sa ovim vidom obrazovanja i upiše likovnu akademiju.

Radovi na izgradnji kuće Fikretu Bakonjiću iz Kobaša napreduju svakodnevno i za nekoliko dana završiće se i izlijevanje ploče. Kuća se gradi materijalom koji je obezbjedio Fond solidarnosti Boračke organizacije opštine Srbac, a na prijedlog Mjesne boračke organizacije Kobaš i usvojene rang liste i Programa rada Fonda za 2021.godinu.

Goran Plotan, predsjednik BO Opštine Srbac ističe da radovi napreduju po planu, da se Program rada Fonda za ovu godinu realizuje na zadovoljstvo svih korisnika te da će rukovodstvo BO uložiti napore kako bi do kraja građevinske sezone Fond ispoštovao sve što je i planirao u tekućoj godini.

Plotan se zahvaljuje svima koji su pružili novčanu pomoć Fondu te poziva sva pravna i fizička lica koja su u mogućnosti da novčano podrže rad Fonda da to i učine.

Sredstva se mogu uplatiti na žiro račun Fonda broj: 567-353-27000041-19.

Tridesetosmi saziv Likovno-ekološke kolonije”Bardača-Srbac”okupio je proteklog vikenda 14 akademskih slikara iz Srbije, Crne Gore, Slovenije, Švedske i Republike Srpske koji će stvarati umjetnička djela sve do nedelje 4. jula kada će biti organizovana izložba nastalih slika.U posjeti slikarima, u Trening centru Prirodno-matematičkog fakulteta u Bardači, sinoć su bili načelnik opštine Mlađan Dragosavljević i predsjednik Skupštine opštine Miloš Budić koji su izrazili zadovoljstvo što su svi umjetnici uspjeli da dođu na koloniju i tako simbolično odnesu pobjedu nad pandemijom virusa korona.

“Veoma smo zadovoljni što se nastavila uspješna tradicija i što su stvoreni epidemiološki uslovi da se kolonija održi u planiranom obliku. Počašćeni smo dolaskom renomiranih slikara i vjerujem da će narednih dana stvoriti značajna umjetnička djela koja će obogatiti naš fundus i predstavljati značajno kulturno blago za našu opštinu”, rekao je načelnik Dragosavljević.

Među učesnicima kolonije su po prvi put i sestre Vesna Antonić i Biljana Novković iz Beograda, čiji otac je porijeklom sa Manjače, što ih je opredjelilo da se odazovu pozivu, jer kako kažu, osjećaju pripadnost ovom podneblju.

“Uradila sam do sada tri ulja na platnu i jedan akvarel i veoma sam zadovoljna pozitivnim kritikama. Moji radovi su poznati po slikama životinjama, naročito lisice i vuka koji su povezani sa raznim pričama i legendama iz ovog kraja koje mi je otac pričao kada sam bila dijete. Ovog puta su teme na mojim slikama pomalo atipične jer sam u svojevrsno prirodno klupče uplela ljudsku figuru sa životinjama sa Bardače i tako na neki način predstavila čovjeka koji je u neraskidivoj vezi sa prirodom”, rekla je Vesna koja je završila Akademiju primjenjenih umjetnosti u Beogradu, na odsjeku Primjenjena keramika i koja je član Udruženja primjenjenih umjetnika i dizajnera Srbije.

Njana sestra Biljana Novković prvi put je u Bardači i trenutno je uradila dva pejzaža na kojima dominiraju lotosi i razne životinje, a planira naslikati i portret koga dugo nije radila.

“Vratila sam se ulju na platnu i prija mi spoj tematike pejzaža i portreta sa uljem, a jako dugo sam bila u apstraktnom slikarstvu i radila sa akrilicima. Slikanjem se bavim više od dvije i po decenije i učesnik sam brojnih međunarodnih kolonija”, rekla je Biljana.

Akademska slikarka Jelena Vušurović iz Cetinja nekoliko puta je bila učesnik bardačke kolonije, a tokom ovog saziva je već naslikala pet radova. Među njima je jedan dio sa tematikom iz njenog čuvenog ciklusa o bikovima, a izradila je i jedan akt, kao i dvije apstrakcije na temu Bardače, od kojih je jednoj dala ime “Bardačka filharmonija”.

“Do sada sam imala 170 kolektivnih i pet samostalnih izložbi na kojima sam izlagala i do 50 slika. Кoordinator sam galerije u Cetinju i član brojnih umjetničkih udruženja u crnoj Gori. Dosta radim sa djecom na slikarskim radionicama, držim škole slikanja i predajem nastavu likovne kulture u gimnaziji”, rekla je Jelena.

Redovan učesnik kolonije je i akademski slikar Zdravko Кrulj, koji je porijeklom iz Crne Gore a živi i radi u Banjaluci. On se ne bavi samo slikarstvom već radi i na dizajnerskim poslovima, vrši restauraciju enterijera i crkava i izrađuje video zapise.

“Trenutno završavam multimedijalni projekat koji je zamišljen kao master rad a sastojaće se od fotografija, crteža, videa i raznih performansa. Radni naziv je „Кime“ po japanskoj riječi koja prevedena znači fokus“, rekao je Кrulj.

Najmlađa učesnica kolonije je 24-ogodišnja Milana Stijak iz Banjaluke koja je prošle godine završila Akademiju umjetnosti na Univerzitetu u Banjaluci, smjer grafika, i bila jedna od najboljih diplomaca sa prosječnom ocjenom 10.

„Ovo je moja prva slikarska kolonija i na ovim radovima najviše se bavim pejzažima a koristim tehniku akril na platnu. Već sam uradila tri slike a motivi su preuzeti iz neposredne okoline Bardače koje predstavljam kroz apstrakciju, stilizujem prirodne forme i predstavljam ih na svoj način. U dosadašnjem radu uglavnom sam bila fokusirana na grafiku a ovo je moj početak istraživanja raznih slikarskih tehnika, ima ih mnogo i nadam se da ću ih moći ostvariti“, rekla je Milana.

Direktor Centra za kulturu i sport, Radovan Mitraković, rekao je a u sklopu kolonije djeluje i mala škola slikanja koju pohađa 12 talentovanih učenika iz Srpca i koja će trajati pet dana.

„Za djecu su predviđene razne sportsko-pedagoške aktivnosti, poput posjete konjičkom klubu gdje je predviđena škola jahanja i bazenima na Bardači gdje će se organizovati škola slikanja. Sa likovnim talentima rade slikari Vesna Antonić i Milan Todić“, rekao je Mitraković.

On dodaje da je kolonijom predviđena i organizacija okruglog stola koja će biti održana naknadno, u septembru ove godine, kada će se organizovati stalna postavka izložbe radova sa ovogodišnjeg saziva.

Za učesnike kolonije juče je priređena i posjeta manastiru Osovica gdje je protosinđel Teofil organizovao obilazak manastirskog kompleksa i bio domaćin zajedničkog ručka.

U petak je planirana posjeta bazenima i konobi Bardača, dok je u nedjelju 4. jula završna izložba na kojoj će biti predstavljeni radovi koji će ući u fundus koga trenutno čini čak 650 umjetničkih slika.

U subotnjoj emisiji ,,Gost programa Radio Srpca”od 10 časova razgovaraćemo o radu LEK “Bardača-Srbac 2021”sa direktorom Centra Radovanom Mitrakovićem i emitovati izjave slikara učesnika kolonije.

I pored brojnih problema izazvanih pandemijom virusa korona, Centar za kulturu i sport iz Srpca prošlu godinu je završio sa pozitivnim poslovanjem a ove godine predviđena je veća finansijska podrška iz opštinskog budžeta za odvijanje kulturnih sadržaja.

Direktor Centra, Radovan Mitraković, kaže da je pandemija u 2020. godini odgodila brojna kulturna događanja, ali je povoljnija epidemiološka situacija omogućila da se od januara do juna ove godine održi čak devet izložbi slika i nekoliko predstava umjetnika iz regiona.

„Prošle godine nismo imali mogućnost ni da održimo bardačku koloniju u standardnom obliku, već su umjetnici slikali iz svojih domova, a na naše veliko zadovoljstvo, ove godine smo uspjeli okupiti 14 slikara iz pet zemalja koji će na Bardači stvarati do 4. jula kada je planirana završna izložba, dok će stalna postavka radova sa ovogodišnje kolonije biti omogućena ljubiteljima likovne umjetnosti od septembra u Domu kulture“, rekao je Mitraković.

Period pandemije iskoristili su kako bi izvršili neke sanacione radove u Domu kulture i Sportskoj dvorani „9. januar“, što će značajno poboljšati uslove rada zaposlenima, ali i ugođaj posjetiocima ovih ustanova.

„Završili smo rekonstrukciju krova na Domu kulture i uradili kompletnu sanaciju vodovodne mreže u ovom objektu. Uredili smo mini galeriju i u potpunosti osvježili izgled Doma kulture, što je itekako vidljivo svima koji nam dođu u posjetu. U toku su i završni radovi u dvorani na sanaciji određenih nedostataka, što će takođe doprinijeti njenom kvalitetnijem funkcionisanju. Dvorana je proteklih mjeseci bila na usluzi medicinskim radnicima i našim građanima koji su ovdje provodili proces vakcinacije protiv virusa korona“, rekao je Mitraković.

On je izrazio zadovoljstvo što je lokalni parlament usvojio izvještaj o radu Centra za prošlu godinu koji je dobio pozitivnu ocjenu, kao i program rada za ovu godinu, čime je dat „vjetar u leđa“ ovoj ustanovi da kreira još kvalitetnije kulturne sadržaje u našoj lokalnoj zajednici.