Proteklog vikenda nastavljeno je takmičenje u Drugoj fudbalskoj ligi RS grupa zapad ali uz izmjenjen sistem takmičenja rekao je za Radio Srbac trener srbačke Sloge Slavko Vujić . ,,Nakon mjesec i po dana pauze nastavljeno je prvenstvo ali ekipe su podijeljene u Ligu za prvaka i Ligu za opstanak. Sloga je u donjem dijelu tabele i bori se za opstanak u Drugoj ligi RS. Proteklog vikenda na gostovanju u Brodu sa ekipom Poleta igrali smo neriješeno 0:0. Već ovog vikenda idemo u goste ekipi Proletera iz Teslića. Do kraja takmičenja imamo dvije utakmice u gostima i dvije kao domaćini. Sa dvije pobjede i matametački bi obezbjedili opstanak u ligi”, kaže Slavko Vujić.
Danas podjela sadnog materijala za plasteničku proizvodnju
U okviru projekta „Razvoj plasteničke proizvodnje na području opštine Srbac“, danas je obavljena podjela sadnog materijala za 25 korisnika kojima su odobreni plastenici površine 100 kvadratnih metara sa sistemom za navodnjavanje i sadnim materijalom. Opština Srbac realizuje ovaj projekat u saradnji sa Fondom za razvoj i zapošljavanje Republike Srpske, kojim upravlja Investiciono-razvojna banka Republike Srpske. Kako nam je rekao Marko Miholjčić načelnik Odjeljenja za privredu , poljoprivredu I društvene djelatnosti opštine Srbac korisnici plastenika dobili su 240 sadnica paprika, 60 paradajza I 60 sadnica krastavaca. Već ranije su su održane obuke na temu „Tehnologija proizvodnje povrća u plasteniku“ i „Mogući problemi u toku proizvodnje povrća u plasteniku“ – ljetni ciklus proizvodnje, a predavač je bio diplomirani inženjer poljoprivrede Draško Bašić. Marko Miholjčić, je rekao da se radi o sredstvima iz Finansijskog mehanizma za finansiranje projekata integrisanog i održivog lokalnog razvoja u Srpskoj u 2019/2020. godini. Vrijednost projekta iznosi 76 hiljada KM od čega bespovratna sredstva iznose 53.196 KM a ostatak će obezbijediti korisnici projekta. Prema njegovim riječima, za korisnike će pored obuke biti organizovan i obilazak plastenika od strane stručnog predavača Draška Bašića od kojeg će na licu mjesta dobiti dodatne sugestije i upute koji će im biti od koristi u budućoj plasteničkoj proizvodnji. Juče je počela I druga faza istog projekta u okviru kojeg će u narednih desetak dana biti postavljeno novih 30 plastenika.
Pravoslavna crkva i vjernici proslavljaju Đurđevdan
Srpska pravoslavna crkva proslavlja danas Svetog Velikomučenika Georgija – Đurđevdan, u spomen na dan kada je ovaj svetitelj postradao 290. godine nove ere.
Georgije je rođen u drugoj polovini Trećeg vijeka u Maloj Aziji i kao veoma mlad postao je vojvoda u vojsci rimskog imperatora Dioklecijana.
Braneći hrišćansku vjeru i protiveći se progonima hrišćana, Dioklecijan je bacio Georgija u tamnicu i osudio ga na najteže muke. Vidjevši da muke ne mogu da slome ni tijelo ni Georgijevu vjeru, Dioklecijan je odlučio da ga pomiluje pod uslovom da prinese žrtvu rimskim božanstvima. Georgije je na kipu, kojem je trebalo da prinese žrtvu, načinio krsni znak, nakon čega se statua mnogobožačkog idola rasprsnula.
Vidjevši ovo, Dioklecijanova žena Aleksandra je uzviknula: “I ja verujem u Georgijevog Boga!”, na šta Dioklecijan naredi da im bude odrubljena glava, što je i učinjeno.
Osim Đurđevdana, ovom svetitelju se čini pomen i 16. novembra – na Đurđic, dan prenosa moštiju u crkvu u Lidiji, Georgijevom rodnom mjestu.Na ikonama Sveti Đorđe se predstavlja u vojvodskoj odeždi na konju/Đurđevdan/ ili stojeći /Đurđic/, kako ubija aždaju, sa ženskim likom u pozadini.Đurđevdan je u srpskom narodu praznik sa najviše običaja, koji se razlikuju po sadržini od regiona do regiona.
U Srpcu održana prezentacija na temu “Podrška izvozno orijentisanim kompanijama iz Republike Srpske” koju je organizovala Opština Srbac u saradnji sa Predstavništvom RS u Austriji
Povezivanje domaćih izvozno orijentisanih preduzeća, sa kompanijama u Austriji trasiraće put za još jaču privrednu saradnju i sklapanje konkretnih poslova koji mogu doprinijeti boljim rezultatima u vrijeme pandemije. Jača spona između domaćih i kompanija iz Austrije cilj je prezentacije na temu “Podrška izvozno orijentisanim kompanijama iz Republike Srpske” koju su organizovali Opština Srbac i Predstavništvo RS u Austriji.
Šef predstavništva Srpske u Beču Mladen Filipović ističe za “Radio Srbac ” da je ovo jedna od aktivnosti s ciljem podrške firmama iz RS.
“Predstavništvo aktivno radi na komunikaciji prema austrijskim poslovnim subjektima zavisno od sektora i na osnovu dosadašnje dobre saradnje sa partnerima u Austriji. Podrška Predstavništva se ogleda u pružanju informacija o stanju na tržištu, ostvarivanju kontakata u različitim sektorima, te kreiranju baze podataka o kompanijama iz Republike Srpske na osnovu koje se može organizovano nastupiti prema austrijskom tržištu”, rekao je Filipović.
Ovom prilikom Predstavništvo je pozvalo kompanije da se registruju u Biznis registar, koji je dostupan na njihovoj internet stranici, te predstavlja bazu podataka za komunikaciju i povezivanje sa ključnim sektorima u Austriji.Takođe, u zavisnosti od potreba kompanija, Predstavništvo će organizovati konsultacije, sastanke i seminare za zainteresovane privrednike i potencijalne partnere u Austriji.
“Ukoliko se ukaže potreba da neke od kompanija direktno u Austriji predstave svoje proizvode ili usluge, postoji mogućnost da se predstavljanje realizuje u okviru izložbeno-prodajnog salona u Lincu, koji je uz podršku Vlade Republike Srpske otvoren u maju 2019. godine”, rekao je Filipović.
Poziv trgovcima i ugostiteljima za dodjelu sredstava radi saniranja posljedica pandemije
Ministarstvo trgovine i turizma Republike Srpske poziva sve privredne subjekte iz resorne nadležnosti Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske kojima je zaključcima Republičkog štaba za vanredne situacije bio zabranjen rad u martu 2021. godine, da podnesu zahtjev za dodjelu sredstava u skladu sa Uredbom o dodjeli sredstava za saniranje posljedica pandemije virusa korona za mart 2021. godine. ( “Službeni glasnik Republike Srpske”, broj 39/21).
Pravo na dodjelu sredstava ima poslovni subjekt ili preduzetnik koji ima registrovano sjedište u Republici Srpskoj i koji obavlja djelatnost koja je zaključcima Republičkog štaba za vanredne situacije bila zabranjena u periodu dužem od pet dana, počev od 4. marta 2021. godine.
Pored ovih uslova, poslovni subjekt ili preduzetnik koji posluje u okviru trgovačkog centra obavezan je da ispunjava i dodatni uslov koji podrazumijeva da u periodu od 26. marta do 29. marta 2021. godine nije imao evidentiran promet putem fiskalne kase.Sredstva se odobravaju poslovnom subjektu ili preduzetniku za svakog radnika koji je na dan 31. mart 2021. godine registrovan u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa na puno radno vrijeme, u skladu sa podnesenom poreskom prijavom poreza na dohodak od ličnih primanja i doprinosa za mart 2021. godine.
Poslovnim subjektima i preduzetnicima kojima je rad bio zabranjen u periodu dužem od pet, a kraćem od 15 dana sredstva po radniku odobravaju se u iznosu koji predstavlja zbir prijavljenog poreza i doprinosa na lična primanja radnika za mart 2021. godine, u skladu sa propisima kojima je uređena oblast doprinosa i poreza na dohodak.
Poslovnim subjektima i preduzetnicima koji su po osnovu zaključaka Republičkog štaba za vanredne situacije u potpunosti imali zabranu obavljanja djelatnosti u periodu dužem od 15 dana u kontinuitetu, počev od 4. marta 2021. godine, sredstva po radniku odobravaju se u iznosu koji predstavlja zbir njegove prijavljene plate, poreza i doprinosa koji se plaćaju na tu platu za mart 2021. godine.
Postupak dodjele sredstava sprovodi ministarstvo u čijem djelokrugu poslova su djelatnosti poslovnog subjekta ili preduzetnika.
U martu 2021. godine u resornoj nadležnosti Ministarstva trgovine i turizma bilo je zabranjeno:
1. U periodu dužem od 5 dana, a kraćem od 15 dana, obavljanje djelatnosti:
– u ugostiteljskim objektima za ishranu i piće (kafane, barovi, restorani, poslastičarnice, ćevabdžinice i slično) uključujući i navedene objekte koji posluju samostalno ili u okviru drugih objekata u kojim se obavlja privredna djelatnost (benzinske pumpne stanice i slično), šifre djelatnosti: 56.10, 56. 21, 56.29, 56.30 iz Uredbe o klasifikaciji djelatnosti Republike Srpske,
– Trgovačkom centru iz područja djelatnosti “G”, prema Uredbi o klasifikaciji djelatnosti Republike Srpske (“Službeni glasnik Republike Srpske”, broj: 8/14), za djelatnosti koje se odnose na trgovinu na malo, usluge i trgovce koji pružaju usluge Trgovačkog centra,
– drugim trgovačkim djelatnostima iz područja djelatnosti “G
-Trgovina na veliko i malo”, iz Uredbe o klasifikaciji djelatnosti Republike Srpske koje su se obavljale u Trgovačkom centru, kao i ugostiteljskim objektima za ishranu i piće koji su poslovali u okviru Trgovačkog centra pod uslovom da navedeni trgovci i ugostitelji nemaju zaseban ulaz u odnosu na ulaz u odnosu na glavni ulaz u Trgovački centar.
2. U periodu dužem od 15 dana:
– Rad skijališta i skijaškog centra (šifre djelatnosti 93.29, 49.39.).
Preporučuje sve poslovnim subjektima i preduzetnicima da prije popunjavanja Zahtjeva za dodjelu sredstava za mart 2021. godine pročitaju Uputstvo za popunjavanje zahtjeva za dodjelu sredstava za mart 2021. godine.
Tekst Uredbe, Uputstvo za popunjavanje zahtjeva za dodjelu sredstava za mart 2021. godine, obrazac Zahtjeva za dodjelu sredstava za mart 2021. godine i spisak radnika za koje se traži dodjela sredstava za mart 2021. godine, dostupni su na sajtu Ministarstva trgovine i turizma Republike Srpske klikom na link: https://www.vladars.net/…/Poziv-privrednim-subjektima….
Popunjen Zahtjev za dodjelu sredstava za mart 2021. godine se može dostaviti i u elektronskoj formi s tim da je prema Uredbi mjerodavan pisani zahtjev.
Zahtjev u elektronskoj formi dostavlja se na e-mail: mtt@mtt.vladars.net ili m.vukic@mtt.vladars.net. ili m.popovic@mtt.vladars.net.
Zahtjev u pisanoj formi mora biti potpisan od strane ovlašćenog lica i ovjeren pečatom podnosioca zahtjeva i isti se dostavlja u zatvorenoj koverti na protokol Ministarstva ili putem pošte na adresu: MINISTARSTVO TRGOVINE I TURIZMATrg Republike Srpske 178 000 Banja Lukasa naznakom „DODJELA SREDSTAVA ZA MART 2021. GODINE“
Sve dodatne informacije možete dobiti na brojeve telefona: 051/338-738.Rok za podnošenje Zahtjeva za dodjelu sredstava za mart 2021. godine je 31. maj 2021. godine.
Poziv frizerima, kozmetičarima i ostalim subjektima za dodjelu sredstava za saniranje posljedica pandemije
Vlada Republike Srpske donijela je Uredbu o dodjeli sredstava za saniranje posljedica pandemije virusa korona za mart 2021. godine, koja je objavljena u Službenom glasniku Republike Srpske“, broj 39/21.
Prema pravilima iz Uredbe, Ministarstvo privrede i preduzetništva sprovodi postupak dodjele sredstava za poslovne subjekte i preduzetnike koji obavljaju djelatnost za njegu i održavanje tijela, kao i usluge frizera i tretmana za uljepšavanje (frizeri i kozmetičari).
Pored navedenih, zahtjev za dodjelu sredstava mogu dostaviti i drugi poslovni subjekti i preduzetnici, koji obavljaju djelatnost iz nadležnosti ovog ministarstva ako posluju u okviru trgovačkog centra i ako u periodu od 26.03. do 29.03.2021. godine nisu imali evidentiran promet putem fiskalne kase.
Sredstva se odobravaju za svakog radnika koji je na dan 31. mart 2021. godine registrovan u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa NA PUNO RADNO VRIJEME.
Prema Uredbi, pojam radnik podrazumijeva sljedeća lica koja su na dan 31. mart 2021. godine registrovana u Jedinstveni sistem registracije, kontrole i naplate doprinosa i to:
1) fizičko lice koje je po osnovu radnog odnosa, u skladu sa Zakonom o radu, zaposleno kod poslovnog subjekta ili preduzetnika NA PUNO RADNO VRIJEME OD 40 ČASOVA SEDMIČNO i
2) samostalnog preduzetnika registrovanog u vidu OSNOVNOG ZANIMANJA, ako je obveznik doprinosa.
Iznos sredstava koji se dodjeljuje po radniku predstavlja zbir prijavljenog poreza i doprinosa na lična primanja radnika za mart 2021. godine.
Zahtjev za dodjelu sredstava preuzima se na internet stranici Ministarstva privrede i preduzetništva klikom na link: https://www.vladars.net/…/%D0%9F%D0%BE%D0%B7%D0%B8%D0… a isti se obavezno dostavlja u pisanoj formi.
Popunjen zahtjev se može dostaviti i u elektronskoj formi s tim da je prema Uredbi mjerodavan pisani zahtjev.
S obzirom da se očekuje veliki broj zahtjeva, a u cilju njihove brže obrade, apeluje se da se zahtjevi dostavljaju u elektronskoj i pisanoj formi.Zahtjev je u formatu Excel dokumenta i sastoji se od dva lista:
1) lista „Zahtjev“ u koji se upisuju opšti podaci o podnosiocu zahtjeva i
2) lista „Radnici“ u koji se upisuju podaci o radnicima za koje se traže sredstva.
Popunjen zahtjev u elektronskoj formi dostavlja se isključivo u formatu Excel dokumenta (ne prilagati skenirne zahtjeve i dr.), i šalje se na adresu elektronske pošte podrska.mart2021@mpp.vladars.net .
U tekstu elektronske poruke obavezno navesti podatke: poslovno ime i JIB podnosioca zahtjeva.Zahtjev u pisanoj formi mora biti potpisan od strane ovlašćenog lica i ovjeren pečatom podnosioca zahtjeva i isti se dostavlja u zatvorenoj koverti na protokol Ministarstva ili putem pošte na adresu: MINISTARSTVO PRIVREDE I PREDUZETNIŠTVATrg Republike Srpske 178 000 Banja Lukasa naznakom „DODJELA SREDSTAVA ZA MART 2021. GODINE“Sve dodatne informacije možete dobiti na brojeve telefona: 051/338-909, 051/338-646 i 051/338-993.Rok za dostavu zahtjeva za dodjelu sredstava je 31. maj 2021. godine.
Javni poziv za dodjelu podsticaja za direktna ulaganja u investicione projekte
Ministarstvo privrede i preduzetništva objavilo je Javni poziv za dodjelu podsticaja za direktna ulaganja u investicione projekte u 2021. godini.Uslovi za ostvarivanje prava na sredstva, namjena, kriterijumi za ocjenjivanje prijava i druga pitanja od značaja za postupak dodjele sredstava propisani su Uredbom o postupku dodjele podsticaja za direktna ulaganja koju možete pronaći klikom na link: https://vladars.net/…/%d0%a3%d1%80%d0%b5%d0%b4%d0%b1%d0…Pravo na podsticaj ostvaruje se na osnovu projekta privrednog subjekta, koji za predmet može imati nabavku savremenih tehnologija i opreme, nabavku nove ili korištene opreme koja nije starija od 12 godina i razvoj ili inovaciju.Ukupan iznos sredstava, koja se dodjeljuju privrednim subjektima po javnom pozivu iznosi 4.000.000 KM. Sredstva su namijenjena za sufinansiranje dijela ulaganja projekata privrednih subjekata koje realizuju subjekti iz sljedećih oblasti: industrija tekstila, odjeće i obuće, drvoprerađivačka industrija, metalna i elektro industrija (izuzev proizvodnje i prerade obojenih metala), industrija gume i plastike, papirna industrija i industrija građevinskih proizvoda, odnosno proizvodnja ostalih proizvoda od nemetalnih minerala.Od ukupnog iznosa sredstava najmanje 25% sredstava odobrava se i dodjeljuje privrednim subjektima koji zapošljavaju do 50 radnika ili koji su ostvarili poslovni prihod u 2020. godini do 3.000.000 KM.Javni poziv je otvoren do 24. maja a svi obrasci za popunjavanje mogu se preuzeti na internet stranici Ministarstva privrede i preduzetništva Republike Srpske klikom na link: https://vladars.net/…/%d0%88%d0%b0%d0%b2%d0%bd%d0%b8… Prijave sa potrebnom dokumentacijom moguće je slati i putem pošte na adresu ministarstva. Dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 051/338-376, a svi zainteresovani privredni subjekti se za sva dodatna pitanja mogu obratiti i putem mejla: javni.poziv@mpp.vladars.net.
Nastava u većini osnovnih škola u Srpskoj završava 8. juna
Nastava u većini osnovnih škola u Srpskoj završava se 8. juna, jer su ove godine ranije ispunili fond časova, u odnosu na prethodne kada su dane propuštene zbog testiranja i raznih proslava morali da nadoknađuju.
Predsjednik Aktiva
direktora osnovnih škola banjalučke regije Miroslav Popržen kaže da 180
nastavnih dana se računa od početka školske godine i kad čim se ispuni taj plan
školska godina može da se završi za sve osnovce, osim za devetake, koji se sa
školom pozdravljaju deset dana ranije.
,,Nastava u banjalučkim osnovnim školama završava se 8. juna, osim u jednoj koja će raditi dan više, zbog nadoknade časova. Đaci su ranijih godina zbog nadoknada znali ići i po desetak dana duže u školu”, kazao je Popržen.
Ove godine u odnosu na
prethodne, 180 školskih dana ranije će namiriti i osnovci sa područja
Prnjavora, Srpca, Laktaša i Gradiške, jer prema riječima predsjednik tog aktiv
Radoslava Savanovića ništa neće morati da nadoknađuju.
,,Ove godine neće biti eksperimentalne male mature i odmah smo u plusu četiri dana, koja bismo trebali nadoknađivati. Takođe, školska slava Sveti Save i dan škole smo vodili kao neradne dane, ali s obzirom na epidemiološku situaciju ove godine smo te datume obilježili na malo drugačiji način, uz nastavu”, objasnio je Savanović.
Prema Pravilniku o
školskom kalendaru za osnovne škole za školsku 2020/2021. godinu, nastava u
drugom polugodištu završava se najkasnije 18. juna 2021. godine, dok se za
učenike završnog razreda osnovne škole nastava završava najkasnije 4. juna.
Kad su u pitanju srednje škole, predsjednik Aktiva direktora srednjih škola banjalučke regije Ljuban Bajić kaže da neće biti nekih izmjena u odnosu na školski kalendare, te da se nastava za srednjoškolce ove godine završava 8. juna, odnosno za maturante 11. maja.
Ministar poljoprivrede, šumarstava i vodoprivrede Boris Pašalić donio je Pravilnik o izmjenama i dopuni pravilnika o programu, načinu i uslovima polaganja lovačkog ispita, te je isti objavljen u „Službenom glasniku Republike Srpske”, broj 32/21. Osnovne izmjene i dopune se odnose na način podnošenja prijava za polaganje ispita za kandidate, gdje od sada uz propisanu prijavu nije potrebno dostavljati uvjerenje u stečenom obrazovanju.
Takođe, ovim pravilnikom je propisana obaveza Lovačkom savezu Republike Srpske da u cilju revizije evidencije lovaca do kraja 2021. godine organizuje vanredne lovačke ispite za dugogodišnje članove lovačkog udruženja koji ne posjeduju uvjerenje o položenom lovačkom ispitu održanom do 1991. godine, a koji nisu u mogućnosti lovačkom udruženju u kojem su član dostaviti bilo koji dokaz da su položili lovački ispit ili da su bili članovi lovačkog udruženja do 01.01.1991. godine, kao i za lica koja su primljena u lovačko udruženje u periodu od 01.01.1991. do 31.12.1994. godine, a koja nisu dostavila u lovačko udruženje u kojem su član validno uvjerenje o položenom lovačkom ispitu.
Donošenjem Pravilnika o izmjenama i dopuni pravilnika o programu, načinu i uslovima polaganja lovačkog ispita, stečeni su i formalni uslovi za održavanje lovačkih ispita za koje će raspored održavanja uskoro biti objavljen sa sajtu Lovačkog saveza.Navedeni pravilnik možete pogledati na sajtu Lovačkog saveza, u kategoriji Dokumenti-Zakonski i podzakonski akti, klikom na link: https://lovcirs.com/zakonski-i-podzakonski-akti/
Poslije povratka iz Amerike, gdje su proveli 17 godina, radili dobro plaćene poslove, imali kuću i bili materijalno situirani, Saša i Danka Petrović su u Srpcu pronašli duhovni mir i zadovoljstvo.
Petroviće
nije obeshrabrila ni činjenica da ovdje nisu uspjeli da se zaposle, bez obzira
na dugogodišnje Sašino iskustvo na uglednoj američkoj televiziji, niti Dankino
stečeno u zdravstvenoj struci.
,,Nakon dolaska u Ameriku bila sam bolničarka, studirala uz rad i završila fakultet za medicinske sestre. U Americi ovaj kadar mora imati visoko obrazovanje, jer medicinske sestre imaju visok stepen odgovornosti i obaveza u bolnicama” – kaže je Danka i dodaje da trenutnovolontira u srbačkom Domu zdravlja.
,,Radila sam u struci 17 godina, u vaskularnoj i kardiološkoj poliklinici u gradu Grand Rapids, država Mičigen. Stekla sam veliko iskustvo, usvojila američku medicinsku praksu, naučila engleski jezik i s velikim zadovoljstvom radila ovaj humani posao”, opisuje Danka godine i radno angažovanje u Americi, gdje je sa Sašom i svojim roditeljima došla 2000. godine.
U to vrijeme u Srpcu i Republici Srpskoj još su bile svježe ratne
rane, perspektiva neizvjesna, te su ona i Saša, koji je radio na lokalnoj
televiziji GLS, željeli pronaći bolje mjesto za život, bilo gdje u svijetu.
,, Prijavili smo se u Beogradu za iseljenje i nakon nekoliko mjeseci dobili pozitivan odgovor. Odluka nije bila jednostavna; osim nade u bolje i želje da odemo drugih motiva nismo imali. Smatrali smo da ćemo negdje dalje, daleko odavdje, pronaći svoju sretnu zvijezdu “, opisuje Saša Petrović svoja i Dankina razmišljanja, stavove koji su imali presudnu ulogu za odlazak.
U početku, u
novoj domovini, čije su državljanstvo stekli 2005. godine, nisu birali poslove;
radili su u poljoprivredi i industriji, uvjereni da je to privremeno.
,,Iskustvo u programskoj realizaciji i montaži, stečeno na Televiziji GLS u Srpcu, poslužilo mi je da uđem u svijet medija, da se zaposlim na televiziji. Zaposlio sam se na Televiziji „Foks 17“ u gradu Grand Rapids, koji ima približno 200.000 stanovnika. Tu smo i živjeli. U početku sam bio tehničar realizacije programa, a nakon završetka fakulteta postao sam menadžer u istom sektoru”, objašnjava Saša svoj poslovni angažman u Americi.
Saša je
upravljao glavnim video-mikserom i video-serverima, nadzirao rad kontrole
predajnika i obavljao druge, veoma kompleksne i odgovorne poslove u renomiranoj
medijskoj kući.
,,Sve smo imali u materijalnom smislu, ali poslije povratka mojih roditelja u Srbac osjećali smo se usamljeno, opterećivala nas je praznina u duši, samoća, snažno se u nama budila nostalgija. Naše kolege na poslu, prvenstveno Amerikanci, to nisu mogli da shvate, da razumiju. Taj osjećaj je jačao u nama i prije dvije godine prodali smo kuću, oprostili se s kolegama na poslu i kupili avionske karte za Beograd”, priča Danka, opisujući emocije u dalekoj i velikoj zemlji, s kojima ona i Saša nisu uspjeli da se izbore.
U Srpcu
nemaju stalni posao i najviše vremena provode u bašti, na njivi, bave se
poljoprivredom, proizvode povrće, voće, hranu za svoje potrebe.
,,Kuvam, imam baštu koju obrađujem i volontiram u srbačkom Domu zdravlja, vakcinišući stanovništvo protiv korone. Prijavila sam se, otišla kod direktora, predočila svoje diplome i dokaze o radnom iskustvu. Poslije su me pozvali i sada to radim, naravno bez naknade. Volim rad s ljudima, komunikaciju, a uz to, naravno, svoj gradić, okolinu, svoj narod”, optimista je Danka, duhovita, predusretljiva i ljubazna medicinska sestra.
Danka dodaje da bi voljela dobiti posao u struci, ali, dok se to ne dogodi, kaže da će se već nekako snaći, jer su navikli da se snalaze i raduju malim stvarima koje čine život.
,, Naravno, voljela bih da se ovdje zaposlim, da radim, da podijelim s drugima svoje znanje i iskustvo iz Amerike, jer smatram da sam mnogo naučila. Za sada Saša i ja nismo stekli uslove za penziju, niti drugi vid naknade iz Amerike, jer nam nedostaju godine života. Ipak, ne brinemo, nismo beskućnici, niti socijalno ugroženi, da bismo kukali i bilo koga time opterećivali. Život nas je naučio da budemo optimisti, da se radujemo malim stvarima, svakom lijepom danu i sunčanom jutru, proljeću u svojoj zemlji i svome kraju”, priča Danka.
Saša kaže da
bi želio u Republici Srpskoj da radi u struci za koju se u Americi školovao i
stekao znanja u sferi digitalne tehnologije, proizvodnje i produkcije
televizijskog i filmskog programa.