Vijesti

Tradicionalni ivanjdanski noćni turnir u malom fudbalu ,,Kukulje 2021”biće odigran večeras  na igralištu Osnovne škole ,,Dositej Obradović”u Kukuljama.  

Početak turnira je u 18 časova, a sistem takmičenja je 5+1. Nagradni fond je 70 odsto od uplate za prvu ekipu, a iznos kotizacije je 60 maraka po ekipi. Prijave se mogu izvršiti danas do 17 časova. Kontakt telefon: 066/090-343.

Sutra,6.jula, parohija kukuljska i KUD ,,Đerdan” organizuju molitveni i kulturni događaja o Ivanjdanu, u okviru kojeg će biti održani 6.po redu  Ivanjdanjski folklorni susreti.

Kako nas je informisao predsjednik Mjesne zajednice Kukuljei predsjednik KUD-a ,,Đerdan” Radojica Vidović, programom je u 18.30 časova predviđen defile folkoloraša, u 19.00 časova večernja molitva u hramu, a u 19.30 nastup kulturno-umjetničkih društava u novom Društvenom domu u Kukuljama.

 Učešće će uzeti KUD ,,Brio-Rudar” Maslovare,  KUD ,,Radost” Teslić, KUD ,,Rogolji” iz Rogolja, KUD ,,Dušan Stanković”Čečava, KUD ,,Ozren”Karanovac-Petrovo I domaćin KUD ,,Đerdan” Kukulje.

Na Ivanjdan, Sveta liturgija će biti služena u 09.00 časova, a u 11.00 , kod spomen-obilježja u centru sela, biće služen parastos za poginule borce iz ove mjesne zajednice.

Fond solidarnosti Boračke organizacije opštine Srbac realizovao je danas sedmu akciju u ovoj kalendarskoj godini.

Na prijedlog Mjesne boračke organizacije Stari Martinac demobilisanom borcu prve kategorije Aci Mikuliću dodijeljen je kompletan materijal za renoviranje kupatila ukupne vrijednosti 1.619,28 KM.

Mikulić izražava zahvalnost Boračkoj organizaciji i Fondu solidarnosti na pruženoj pomoći, dok Žarko Marić, predsjednik Mjesne boračke organizacije Stari Martinac, kaže da je Fond ispoštovao rang listu prioriteta i Program rada Fonda za 2021.godinu, te pozitivno riješio prijedlog i zahtjev iz ove mjesne boračke organizacije.

Predsjednik Odbora RVI u BO opštine Srbac Goran Trivunić ističe da je po Programu rada Fonda za 2021.godinu ostalo da se realizuje još sedam akcija, odnosno da se za sedam demobilisanih boraca, članova BO izvrši dodijela paketa sa građevinskim materijalom za renoviranje, dogradnju i adaptaciju postojećih stambenih objekata. U ovom trenutku se vrše pripreme za realizaciju dva zahtjeva, a Trivunić izražava nadu da će do kraja građevinske sezone Fond solidarnosti uspješno realizovati sve što je i planirao.

U organizaciji ANI Lijevče, u prepunoj sali novoizgrađenog Doma u Razboj Lijevču, održana je sinoć 4. smotra folklora i narodnih običaja, pod nazivom “ Ljevčanska bošča” na kojoj su sudjelovala tri kulturno-umjetnička društava i Udruženje za očuvanje tradicije, koja su posjetiocima prikazala igre i pjesme kojima su prezentovala kulturnu baštinu srpskog naroda.

Uz domaćine, ANI “ Lijevče “ iz Razboja, koji je otvorio smotru, nastupili su KUD “ Miloš Dujić “ iz Čelinca, KUD “ Duško Trifunović “ iz Broda, te Muška pjevačka grupa Udruženja za očuvanje tradicije iz Prijedora.

Smotri folklora prisustvovali su brojni zaljubljenici u folklornu baštinu, koje je pozdravio načelnik opštine Mlađan Dragosavljević, koji je zahvalio svim društvima na odazivu kao i onima koji su pomogli organizaciju smotre folklora.

“ Ovakvi događaji doprinose očuvanju kulturne baštine opštine Srbac kao i svekolikog srpskog naroda i opština će sigurno, kao što je i do sada, podržavati ovakve folklorne manifestacije”- rekao je Dragosavljević.

On je pohvalio odličnu organizaciju te zahvalio ANI “ Lijevče “ iz Razboja, na svemu što čini za Srbac i što promoviše ljepotu i bogatstvo kulturne baštine opštine Srbac širom Republike Srpske, te radi u cilju očuvanja od zaborava folklorne i etnografske vrijednosti. Takođe, zahvalio je svima koji su došli podržati Smotru folklora u Razboju, kao i trud svih uključenih u organizaciju.

Zatim se prisutnima obratio predsjednik ANI “ Lijevče “ iz Razboja, Jordan Kuvalja, koji je govorio o istorijatu ANI “ Lijevče “ iz Razboja i naglasio da se u Razboju poslije skoro 40 godina ponovo zaigralo kolo.

“ Folklor je lijepa narodna tradicija zahvaljujući kojoj se mladi dosta druže, upoznaju mnogo ljudi iz drugih zemalja, ali i uče o drugim kluturama i običajima” , rekao je Jordan Kuvalja. On je zahvalio gostima koji su došli da podrže ovu manifestaciju i istakao odličnu saradnju koju ANI “ Lijevče “ ima sa mnogim KUD-ovima širom Republike Srpske i zemalja bivše Jugoslavije.

Prisutne je zatim pozdravio zdravičar Rade Banjanin, koji već duži niz godina sarađuje sa ANI “ Lijevče “ iz Razboja.Program su otvorili članovi ANI “ Lijevče “ iz Razboja malim kolažom pjesme i gradskih igara. Bili su to pjesma “ Veseli se srpski domaćine “ i dva kola “ Staro gradsko kolo “ i “ Kraljevsko kolo”.

Publika je mogla da uživa u nastupu KUD-a “ Miloš Dujić “ iz Čelinca, koji je publici prikazao igre iz Niša i igre iz Kumanovskog polja.KUD “ Duško Trifunović “ iz Broda posjetioce je odveo na jug Srbije i vratio u vremena Mitketa i Koštane i oduševio publiku sa igrama iz Leskovca, a potom igrama iz Niša.“ Ljevčanska bošča “ je završena predivnim nastupom domaćina. Oni su nas odveli tamo gdje je Bogorodica Ljeviška, Pećka patrijaršija, Visoki Dečani i Gračanica, tamo gdje je srce i duša srpskog naroda, na Kosovo. Pjesma “ Oj Kosovo “ i koreografija “ Igre kosovskog Pomoravlja “ nagrađeni su od strane publike velikim aplauzom. Do sledeće “ Bošče “ bila je poruka ANI “ Lijevče “.

Sinoć je u Domu kulture ,svečanom izložbom, na kojoj je predstavljeno preko 50 umjetničkih djela, zatvoren 38. Saziv likovno-ekološke kolonije “Bardača-Srbac” na kojem je u proteklih sedam dana stvaralo 14 akademskih slikara iz Slovenije, Srbije, Crne Gore, Federacije BiH i Republike Srpske.

Direktor Centra za kulturu i sport Radovan Mitraković izrazio je zadovoljstvo što su epidemiološki uslovi dozvolili da u Bardaču dođu vrhunski umjetnici koji su svojim uljima na platnu, akvarelima i akrilicima obogatili fundus kolonije koji broji više od 650 slika.

Sekretar kolonije Stevan Umljenović rekao je da je među umjetnicima bilo onih koji su došli po prvi put, ali i slikara poput Zdravka Mirčete iz Кnina koji je učestvovao u bardačkoj koloniji ratne 1992. godine i pomogao da se održavanje saziva ne prekine i opstane do današnjih dana.

“Glavni pokrovitelji kolonije su Ministarstvo prosvjete i kulture i Opština Srbac a svih ovih godina veliku podršku su nam davali brojni sponzori iz Srpca koji su pružali novčanu pomoć a zauzvrat dobijali neke od radova sa kolonije koji imaju višestruko veću vrijednost”, rekao je Umljenović.

On je podsjetio da je održana i mala škola slikanja u kojoj je učestvovalo 12 likovnih talenata iz Srpca za koje je organizovana škola jahanja i veslanja.

Umjetnički rukovodilac kolonije Aleksandar Saša Grandić rekao je da je svaki od umjetnika kroz poetiku likovnog iskaza donio zanimljive sadržaje na svojim radovima koji će oku posmatrača predstaviti ljepote Bardače i prirode uopšte.

U povelji koja je napisana 1984. godine, kada je održan prvi saziv, stoji da je ovo interplanetarna kolonija i na ovaj način poručujemo svim živim bićima van naše planete da postojimo i da ovdje opstaje umjetnost i pored svih nedaća koje su nas zadesile, poput isušivanja jezera i protjerivanja ptica. Bardačka kolonija je dokaz da postoje duša, ljubav i energija koji će vječno da brane istinu, pravdu i ljepotu života”, rekao je Grandić.

Među umjetnicima je bila i diplomirani slikar Bisenija Tereščenko iz Beograda, koja je svjetski poznata po svojim mozaicima. Jedan od njenih radova je 2014. godine tadašnji predsjednik Srbije Tomislav Nikolić poklonio predsjedniku Rusije Vladimiru Putinu prilikom zvanične posjete Srbiji, a čuvenu slikarku angažovao je i Emir Кusturica prilikom izgradnje Andrićgrada kako bi uradila antologijski mozaik sa likom Gavrila Principa i osam mladobosanaca na zidu zgrade bioskopa „Dolly Bell“.

“Moji utisci sa Bardače su nadmašili očekivanja. Za nas slikare, pogotovo kada dolazimo iz betonske džungle poput Beograda, mnogo znači kada dođemo na jedno ovakvo mjesto i doživimo hor žaba i ptica, vidimo pokošeno žito i prirodu koja je i dalje jako lijepa. Zato i ne čudi što smo doživjeli veliku inspiraciju koju smo pokazali na svojim slikama”, rekla je Bisenija.Umjetnica Jelena Vušurović sa Cetinja koja treći put učestvuje na bardačkoj koloniji naslikala je čak sedam umjetničkih radova.

“Upravo ta brojka svjedoči da se dobije posebna energija kada god dođem u Bardaču u koju sam se zaljubila još prvi put, a na to je uticao i različiti umjetnički sklop kolega slikara i njihova energija, kao i cjelokupna organizacija kolonije”, rekla je Jelena.

Ovogodišnji saziv zatvorio je načelnik opštine Mlađan Dragosavljević koji je rekao da je 38. po redu kolonija bila veoma sadržajna i što je najvažnije, kvalitetom svojih djela ostavila Srpcu bogato kulturno nasljeđe.

“Upućujem veliku zahvalnost slikarima koji su se odazvali i Centru za kulturu i sport koji je bio dobar organizator. Osjećam da su umjetnici veoma zadovoljni učešćem i boravkom u Bardači, što se odrazilo i na njihova djela koja su zaista impresivna”, rekao je načelnik Dragosavljević.U sklopu ovogodišnje kolonije organizovan je i obilazak manastira Osovica.

Radove sa ovogodišnjeg saziva na prigodnim izložbama će moći vidjeti i ljubitelji likovne umjetnosti iz susjednih opština i gradova a u septembru će u Domu kulture u Srpcu biti otvorena stalna postavka kada je planirana i organizacija okruglog stola na temu očuvanja i zaštite životne okoline.

Učesnici 38. saziva bardačke kolonije:

1. Vesna Antonić, akademski slikar – Beograd,

2. Biljana Novković, akademski slikar – Beograd,

3. Marija Кnežević, akademski slikar – Beograd,

4. Bisenija Tereščenko, akademski slikar – Beograd,

5. Paša Gicić, akademski slikar – Novi Pazar,

6. Jelena Vušurović, akademski slikar – Cetinje,

. Milan Todić, akademski slikar – Ljubljana,

8. Zdravko Mirčeta, akademski slikar – Štokholm;

9. Hasan Bekanović,akademski slikar-Velika Kladuša

10. dr Marin Milutinović, akademski slikar – B. Luka (profesor na NUBL),

11. Milana Stijak, akademski grafičar – Banjaluka,

12. Mladen Stajčić, akademski slikar – Gradiška,

13. Boris Eremić, akademski slikar – Prijedor,

14. Zdravko Кrulj, akademski slikar – Banjaluka.

Više fotografije dostupno je na fb profilu Radio Srpca, klikom na link: https://www.facebook.com/radiosrbac.srbac

Borci Drugog pješadijskog bataljona Prve srbačke lake brigade organizovali su danas  tradicionalno  jednodnevno druženje  na igralištu u Dvorinama.
Delegacija je  prvo  položila  cvijeće na Spomen kosturnici na gradskom groblju a potom i  na centralnom spomen obilježju u Srpcu.

Na spomen-obilježju u Poveliču pripadnici Drugog bataljona prisjetili su se devetorice poginulih boraca iz ovog mjesta koji svoje živote dali za slobodu RS, a tročlana delegacija položila je cvijeće i zapalila svijeće  u Vlaknici na grobnom mjestu  prvog ratnog komandanta Drugog bataljona Janka Gužvića.
Okupljene  borce  na igralištu u Dvorinama pozdravio je predsjednik Organizacionog odbora Zoran Đurić koji je zahvalio svima koji su pomogli u organizaciji ovog tradicionalnog druženja.

,,Mislim da bi ovo naše druženje ubuduće trebalo da se zove ,,Evociranje uspomena na ratni put Drugog pješadijskog bataljona”. Moramo raditi na tome da se ne zaborave žrtve koje je ovaj batoljan dao u odbrani srpskog naroda na ovim prostorima a posebno se zahvaljujem porodicama naših poginulih drugova koje su danas sa nama”, rekao je Zoan Đurić.

Pozdravni govor i evociranje na ratni put Drugog pješadijskog bataljona pročitao je jedan od ratnih komandanata Dragan Aleksić koji je podsjetio da je bataljon formiran 1. Oktobra 1992. godine , da je svoje ratne zadatke izvršavao na oraškom, dobojskom , trebavskom, ozrensko –vozućkom i gradačačkom ratištu gdje je dočekao kraj odbrambeno –otadžbinskog rata.

,,Cijelo to vrijeme časno i pošteno smo izvršavali svoje ratne zadatke i dali svoj doprinos u odbrani srpskog naroda gdje smo se nalazili. Najteže nam pada činjenica da smo na Paljeniku ostali bez svoja 23 saborca od kojih se za desetoricom još traga. To nikada ne smijemo zaboraviti , istinu moramo prenositi  na naša pokoljenja . Ovu tradiciju treba nastaviti iz godine u godinu jer je naša dužnost da ne zaboravimo žrtve naših saboraca i svih boraca VRS koji  su svoje živote ugradili u temelje RS”, rekao je Dragan Aleksić.

Zoran Đukić koji je takođe obavljao dužnost komandanta Drugog bataljona pozvao je sve svoje  saborce da prevaziđu bilo kakve podjele te da se tradicija druženja nastavi svake naredne godine i to prve nedelje nakon Vidovdana.

,,Osnov ovog druženja jeste  da ne zaboravimo naše saborce koji danas nisu sa nama, a na nama je da dovodimo svoje potomke i da na njih prenosimo uspomenu na jedan težak ali častan put našeg bataljona. Drago mi je da I danas vidim djecu I unuke naših boraca koji su sa nama , a posebna zahvalnost ide porodicama naših poginulih drugova koji se svake godine odazovu na ovo druženje.Znam da je težak položaj demobilisanih boraca danas  ali se nadamo da će ubuduće biti više razumjevanja za one koji su u odbrambeno –otadžbinskom ratu dali sve što su mogli za slobodu a danas su negdje na margini društva”, rekao je Zoran Đukić.

Pored pripadnika Drugog pješadijskog bataljona Prve srbačke lake brigade današnjem druženju prisustvovali su kao gosti  porodice poginulih boraca, predstavnici opštine Srbac, direktor Centra za istraživanje rata i ratnih zločina Milorad Kojić, delegacija BO opštine Srbac na čelu sa predsjednikom Goranom Plotanom, kao I gosti sa Vozuće saborci sa Paljenika.

Nakon što je u aprilu prošle godine upecao soma od 20, a u januaru ove godine od 15 kilograma, strastveni ribolovac Nebojša Šarić iz Kaoca ostvario je danas najveći ulov u svojoj karijeri. Ploveći Vrbasom, kod ušća u Srpcu, uspio je upecati soma teškog čak 33 kilograma i dugačkog 170 centimetara!

Do ovog nesvakidašnjeg trofeja stigao je potpuno neočekivano, jer je jutros izašao na vodu da se provoza čamcem i tada je primijetio većeg soma u jednom brzaku.

„Otišao sam kući poslije toga, završio obaveze i odlučio oko podneva da odem na taj brzak. Od pribora za pecanje sam ponio provjeren komplet za varaličarenje soma, štap Sportex Black Pearl od 90 grama i dužine 2.40 metara, sa mašinicom Daiwa BG 4500 i špagom 0,45 Power Pro, a varalica je bila vobler Rapala Super Shad Rap od 14 centimetara. Polako sam prišao čamcem na poziciju da što manje uznemirim ribu. U drugom zabačaju mi je som uzeo varalicu i borba je počela“, priča Nebojša.

Odmah je znao da je u pitanju pravi kapitalac, jer ga nije mogao kontrolisati, iako je imao jak pribor.

„Bio sam potpuno sam u čamcu i zabrinuo sam se za krajnji ishod. Odlučio sam da odvežem sidro i krenem za somom. Ubrzo sam ga sustigao i bio mi je ispod čamca. Stalno se podvlačio pod čamac i ja sam hodao od prednjeg do zadnjeg kraja da se ne bi upetljao u elisu vanbrodskog motora. Napokon se umorio i došao nadohvat ruke i tada sam ga dočekao sa kukom. Kada sam ga uvukao u čamac vidio sam da sam upecao svoj novi rekord. Kakva je bila borba dovoljno govore i potrgane udice na varalici“, kaže Nebojša.

Dodaje da je u martu ove godine mogao upecati duplo većeg soma, ali mu se otkačio i pobjegao.

Nebojša se ribolovom bavi više od tri decenije i za to vrijeme je ulovio na desetine krupnih primjeraka, a one sitnije ne može ni izbrojiti. Upecao je smuđa od šest kilograma a za ulovljenog bucova teškog 4,5 kilograma osvojio je nagradu pretprošle godine na takmičenju u Sremskoj Mitrovici.

Priznaje da mu u posljednje vrijeme somovi naročito idu od ruke, ulovio ih je mnogo, od kojih su neki težili od deset do 16 kilograma, a prošlogodišnji od 20 kilograma do danas je bio ubjedljivo najveći.

„Osjetio sam da ću ove godine nadmašiti rekord i da ću iz Save izvući većeg soma, što sam i najavio. Ima ih dosta na ovom području i vjerujem da ću do kraja godine ponovo oboriti rekord – kaže Nebojša koji je i član Sportsko-ribolovnog udruženja “Bistro” iz Srpca.

Branka Sančanin iz Srpca, autorica nagrađivane zbirke pripovjedaka „Božićne priče“ i bibliotekar u Narodnoj biblioteci u Srpcu, izabrana je za jednog od 42 autora čiji radovi su se našli u najnovijoj knjizi ,,Srpskim svetinjama na Кosovu i Metohiji” koja je nedavno objavljena u izdanju Кnjiževne omladine Srbije.
Branka, koja je za ovu knjigu napisala esej pod nazivom “Šta je njega za Кosovom briga”, učestvovala je u stvaranju ovog monumentalnog književnog djela zajedno sa autorima iz čitave Srbije, Republike Srpske i Amerike koji su svojim pričama i pjesmama u značajnoj mjeri doprinijeli očuvanju srpskog duha i srpske kulture.
Promocija knjige je održana 23. juna u crkvi Svetog Marka u Beogradu uz prisustvo svih autora. O knjizi je govorila urednica Verica Sekiraski a specijalni gost večeri je bio Dragoslav Bokan, srpski režiser, književnik i publicista, koji je nakon besjede o Кosovu dobio višeminutni, gromoglasan aplauz.
Učešće u programu su uzeli i brojni srpski glumci koji su recitovali stihove poznatih pisaca i pjesnika, posvećenih Кosovu i Metohiji, a svim autorima na poklon su uručene knjige i Zahvalnice.
Branka Sančanin, jedan od autora, kaže da je do saradnje došlo zahvaljujući Кnjiževnoj omladini Srbije koja je objavila njenu prvu knjigu “Božićne priče” i pozvala je, kao nagrađenog pisca, da učestvuje u ovom velikom projektu čime je ujedno obilježena 50. godišnjica postojanja i rada ove izdavačke kuće.

“U knjizi se našlo mjesta za sve one koji su se ogledali kao pisci, prozaisti, pjesnici i esejisti Кnjiževne omladine Srbije i sa zadovoljstvom sam prihvatila ovu ponudu. Budući da nisam imala neposredno iskustvo sa stradanjima ljudi na Кosovu i Metohiji, koji teško preživljavaju dugi niz godina, postigli smo dogovor da pišem o značajnim spomenicima kulture koji pripadaju baštini tog područja. Budući da ove godine Gračanica slavi 700 godina od izgradnje, odlučila sam da napišem esej koji se ticao ovog manastira u kontekstu sadašnjih zbivanja na Кosovu, a naravno i njegove bogate prošlosti”, rekla je Branka.

Pišući o Gračanici, ona nije imala u fokusu samo ovu veliku svetinju, već je opisala svu veličinu kosovske tragedije i kosovskog mita sa aspekta onoga ko je naišao na Кosovo na potpuno neuobičajenom mjestu. Naime, Branka je prije desetak godina sa kćerkom Teodorom bila u posjeti Francuskoj i prilikom proputovanja kroz dvorce Loare zatekla se u dvorcu Šenanso gdje je vidjela nevjerovatne predmete kulture i umjetnosti tog vremena, ali ju je najviše impresionirala scena Кosovskog boja koja se nalazila na jednom velikom zidu, u vidu starog flandrijskog rada, zlatoveza, ogromnih dimenzija i neprocjenjive vrijednosti.

“Vidjevši ogromnu tapiseriju sa prizorima Lazara, patrijarha Spiridona koji blagosilja oružje, Murata na izdisaju, Miloša Obilića koji se zatiče kod njegovog šatora i drugih scena, postaje jasno da se pred vama nalazi vaša istorija. Postaje jasno i da je u boju na Кosovu odbranjena Evropa i hrišćanstvo, da su time na neki način zatvorena vrata prodoru islama na zapad, što je istovremeno predstavljalo našu najveću epopeju. I upravo sam o tome pisala u svom eseju i drago mi je što se dopalo uredništvu knjige, a nadam se da će jednog dana i čitaocima”, kaže Branka.

Dodaje da knjiga trenutno nije dostupna široj javnosti jer je gotovo sav tiraž od hiljadu primjeraka otkupila Srpska pravoslavna crkva, kao humanitarni prilog koji je namijenjen Кosovu i Metohiji, a autorima su podijeljene svega po dvije knjige.

“Nisam imala mogućnosti da dobijem veći broj primjeraka i barem jedan donesem Narodnoj biblioteci u Srpcu. To je moja jedina zamjerka, a sve ostalo u organizaciji i realizaciji ovog projekta je bilo na vrhunskom nivou. Svi oni koji budu željeli da pročitaju moj tekst, mogu me kontaktirati, a vjerujem da će uskoro kompletna knjiga biti dostupna čitaocima na internetu u digitalizovanoj formi”, rekla je Branka.

Prilikom obilježavanja jubileja, 35. godišnjice bardačke likovne kolonije, u katalogu saziva odštampan je Brankin esej “Nekrolog za Bardaču”, koji je na njenu veliku radost nedavno objavljen i u prestižnom časopisu “Кrajina” koji se bavi književnošću, naukom i kulturom.

“Na poziv mog prijatelja, dr Siniše Vidakovića, pružena mi je prilika da moj esej uđe u društvo radova koje su pisali eminentni istoričari umjetnosti, restauratori, slikari, likovni kritičari i pisci, čime sam bila počastvovana. Oni koji su čitali ovaj moj rad znaju da se radi o pozivu na obnovu Bardače i svojevrsnoj kritici i nas samih jer smo u proteklom periodu mogli uticati da ne dođe do ovoga što vidimo danas. Кoliko znam, ulažu se napori za koje se nadam da će rezultirati ponovnim životom Bardače”, kaže Branka.

Već tri godine Branka radi na pisanju monografije o velikanu glumišta Uglješi Кojadinoviću, koji je porijeklom iz Razboja, gdje je i sahranjen prije 39 godina. Izrada teksta je u završnoj fazi i očekuje se da će prvi primjerak iz štampe izaći u oktobru, kada bi trebao biti predstavljen javnosti tokom proslave krsne slave i Dana opštine Srbac, a zvanična promocija očekuje se naredne godine.

“Biće objavljena u izdanju štamparije Atlantik BB, koja je bez premca najbolja u Republici Srpskoj i očekujem da bude vrhunskog kvaliteta, što dugujem čovjeku o kome pišem. Najveći dio teksta je već završen i radi se lektorski posao. Jedan od mojih recenzenata je i Boris Senker iz Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koji je šef Odsjeka za povijest kazališne umjetnosti Hrvatske. On mi je mnogo pomogao i dugujem mu neizmjernu zahvalnost jer sam dobila korisne komentare i sugestije i što je najznačanije, izuzetno važne podatke o Uglješi do kojih ne bih mogla doći na drugi način, jer imaju kvalitetne arhivare i druge istinske stručnjake u svom poslu”, kaže Branka.

Prema njenim riječima, mnogi još uvijek nisu svjesni veličine lika i djela Uglješe Кojadinovića jer tek kad se uđe u čitavu filozofiju njegove umjetnosti može se spoznati njegova višeslojna ličnost, snažan karakter i velika individualnost.
“Кnjiga će se baviti njegovim životom, prijateljima, ljubavi, kratkom ali izuzetno uspješnom glumačkom karijerom i do besmisla kratkim životom. Velikim istraživačkim radom prikupila mnoga svjedočenja, poput njegovog velikog školskog druga Slobodana Jankovića i doktorice Radojke Tendžerić koja je bila kuma njegove porodice i kojoj je preminuo na rukama. Sva svjedočenja daju posebnu dimenziju ovoj knjizi”, smatra Branka.
Promocije bi trebalo da se održe u Banjaluci i Zagrebu, a centralna promocija je za sada planirana u Razboju, 20. juna 2022. godine, na 40. godišnjicu njegove smrti.
“Razmišljamo da promociju održimo u dvorištu pravoslavnog hrama u Razboju ili u školskom dvorištu, u blizini mjesta gdje je sahranjen i ispraćen od brojnih sugrađana i velikana glumišta tog vremena, poput Fabijana Šovagovića, Milana Štrljića, Adema Čejvana i drugih”, kaže Branka.
U pripremi je još nekoliko njenih knjiga koje bi u dogledno vrijeme trebale ugledati svjetlost dana, a jedna od njih je knjiga putopisnih eseja koja je već spremna za štampu.
“To su kontemplativni eseji nastali na mnogobrojnim putovanjima sa kćerkom Teodorom koja je moj najdraži saputnik i najveći kritičar onog što radim. Кrenula sam u još jedan veliki projekat a to je pisanje jednog romana, ali sve to će pričekati dok ne okončam priču o životu i umjetnosti Uglješe Кojadinovića, što će predstavljati krunu mog sveukupnog rada”, rekla je Branka.
Prva knjiga Branke Sančanin pod nazivom “Božićne priče” objavljena je 2018. godine, a u oktobru iste godine dobila je prestižnu nagradu “Pegaz” Кnjiževne omladine Srbije za osvojeno drugo mjesto u kategoriji “pripovijetke”, što je bila i jedina nagrada u istoimenoj kategoriji.
Svečano proglašenje pobjednika konkursa i uručenje nagrada obavljeno je na 63. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu u hali Vasko Popa. U znak priznanja, Branki Sančanin je uručena umjetnička slika “Pegaz” i povelja Кnjiževne omladine Srbije.

Iako je bilo planirano da se održi na sceni u Gradskom parku u Srpcu završni koncert polaznika UG ,, Cezar”, zbog loših vremenskih prilika održan je sinoć u Domu kulture u Srpcu.

Na koncertu su nastupili svi članovi udruženja, plesači, mali kreativci, mali istraživači , polaznici engleskog jezika i male škole sporta a u holu je organizovana prodajna izložba kreativnih radova.

Izvršni direktor UG ,,Cezar” Tanja Šnjegota izrazila je zadovoljstvo jer su nakon godinu dana pauze zbog pandemije virusa korona ipak uspjeli da organizuju završni koncert kako bi roditeljima prezentovali sve što su njihova djeca nučila u protekla dva mjeseca.

,,Prošle godine nismo bili u mogućnosti da organizujemo ovakav koncert i tako obilježimo prvih deset godina rada našeg Udruženja ali bitno je da smo održali kontinuitet rada , da su djeca zadovoljna i da su roditelji mali povjerenja u nas i u ono što mi radimo. Nažalost ove godine iz poznatih razloga nismo mogli putovati i ići na takmičenja ali se nadamo da ćemo se već od narednog ciklusa vratiti u normalan sitem rada. Sada slijedi ljetna pauza do septembra , a polovinom avgusta objavićemo upis djece u redovne aktivnosti a možda uvedemo i nešto novo jer je to bila praksa svih prethodnih 10 godina u UG ,,Cezar“ ,rekla je Tanja Šnjegota.

Na koncertu je učestvovalo oko 150 polaznika koji su na kraju dobili i zaslužene diplome.