Vijesti

Građevinsko preduzeće „Niskogradnja“ iz Laktaša počelo je rekonstrukciju puta od Kukulja do Dušanova u dužini od preko osam kilometara koji ima veliki značaj za cijelu regiju jer spaja tri opštine, Srbac, Gradišku i Laktaše.
Rekonstrukciju ovog puta najavio je srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik, koji je 14. septembra bio u posjeti Kukuljama i tom prilikom rekao da će sredstva za realizaciju projekta u iznosu od dva miliona KM obezbijediti Vlada Republike Srpske.
Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Kukulje, Radojica Vidović, izrazio je zadovoljstvo što će ovaj put biti modernizovan nakon više od četiri decenije.
„Na radost svih mještana počeli smo sa rekonstrukcijom ovog puta koji spaja sela Kukulje, Petrovo Selo, Donje i Gornje Karajzovce i Seferovce a od koristi je i drugim selima Lijevča polja koji se njime služe. On je ujedno poveznica dva velika putna pravca koji imaju veliku frekvenciju saobraćaja, Laktaši-Srbac i stari put Banja Luka-Gradiška”, rekao je Vidović.
Prema njegovim riječima, obnova ovog puta naročito će biti od koristi poljoprivrednim proizvođačima, kao i đacima koji dolaze u školu u Kukulje ovom dionicom puta iz drugih naselja.
“Upućujem veliku zahvalnost Vladi Republike Srpske i srpskom članu Predsjedništva BiH na iskazanom razumijevanju kao i Opštini Srbac koja nas je, zajedno sa republičkim institucijama, podržavala u svim infrastrukturnim projektima koje smo uspješno realizovali u našem selu u proteklom periodu”, istakao je Vidović.

Iduće sedmice počinje gradnja lifta i sanacija Narodne biblioteke SrbacNarodna biblioteka Srbac je i ove godine na početku školske godine vodila aktvnost oko poklon učlanjenja polaznika prvih razreda osnovnih i srednjih škola.

Direktor Branko Savanović u izjavi za Radio-Srbac je rekao da je akcija učlanjenja prošla uspješno i da su od početka ove školske godine ukupno učlanili 217 učenika prvih razreda od čega 137 osnovaca i 80 srednjoškolaca.Savanović kaže da su im ovih dana od strane Ministarstva prosvjete i kulture RS odobrena dva veoma značajna projekta a radi se o sanaciji biblioteke i nabavci namještaja i izgradnji lifta za invalidna lica u sklopu ove ustanove kulture.

“Za projekat izgradnje lifta ukupne vrijednost 61.200 KM konkurisali smo na konkursu“Kultura bez barijera“ i na našu radost prošli, pa će izgradnja lifta za lica sa invaliditetom početi već iduće sedmice.Završena je procedura oko javnog tendera a danas smo potpisali ugovor sa preduzećem „Imperium Tekton“iz Banjaluke koje će biti izvođač radova na postavljanju lifta”, kaže Savanović.

Pored toga Savanović ističe da su od Ministarstva prosvjete i kulture RS dobili obavjest da su im odobrena sredstva u iznosu od 50.000 KM za kompletnu adaptaciju biblioteke.”U planu je da se postavi nova stolarija,urade podovi i sanitarni čvorovi ,nabavi novi namještaj,presvuku fotelje u čitaonici i nabave vitrine za Zavičajnu zbirku”rekao je direktor Savanović.

U organizaciji Centra za izučavanje ruskog jezika Savanović će 6.oktobra učestvovati on lajn na Okruglom stolu koji organizuje Ruska akademija nauka i kulture na temu značaj i razvoj nauke u Republici Srpskoj.

Srpska pravoslavna crkva (SPC)  sutra će obilježiti Vozdviženje Časnog krsta – Krstovdan, pomen na događaj kada je pronađen krst na kojem je raspet Isus Hristos.

Časni krst je pronašla carica Jelena, majka cara Konstantina Velikog, kada je bila na poklonjenju Hristovom grobu u Jerusalimu.

Nakon što je preuzeo vlast nad cijelim Rimskim carstvom, car Konstantin Veliki želio je da obnovi hrišćanske svetinje u Svetoj zemlji.

Jedna od najvećih želja Svetog cara Konstantina i njegove majke, Svete carice Jelene, bila je da pronađu Časni Krst na kojem je bio raspet Isus Hristos.

Carica Jelena je nakon mnogo muke i truda uspjela da dozna gdje se nalazi Časni Krst i naredila je da se kopa zemlja.

Nakon izvjesnog vremena, kopači osjetiše divan miris iz zemlje, a nedugo zatim otkopaše i tri krsta, tablicu na kojoj je pisalo “Isus Nazarećanin, car Judejski” i klinove kojima je bio prikovan za Krst.

Ne mogavši da razaznaju na kojem je tačno krstu bio raspet Hristos, dosjete se da na mrtvaca, čija je pogrebna povorka prolazila, polože sva tri krsta.

Kada je Časni krst dotakao tijelo mrtvaca, on je vaskrsao, a Krst je odnesen na Golgotu.

Na vijest da je Časni Hristov krst pronađen, okupilo se mnoštvo naroda – svi su željeli da ga vide, dodirnu i cjelivaju.

Patrijarh Makarije odlučio je da podigne Krst na jedno uzvišenje.

Prvo uzdizanje, Vozdviženje, Časnog krsta dogodilo se 326. godine i od tada je Časni krst stajao u srebrnom kovčegu u Hramu Hristovog Vaskrsenja koji je carica Jelena potom podigla na Golgoti.

Taj dan se slavi kao Krstovdan, jedan od najznačajnijih praznika u godini.

I pored njene želje da ta relikvija ostane netaknuta, vijekovima je od Časnog krsta uzimana čestica po čestica i raznošena po cijelom svijetu.

Praznik je obilježen crvenim slovom i na taj dan se obavezno posti.

Krstovdan se uvijek obilježava 14. septembra po starom, odnosno 27. septembra po novom kalendaru.

U Novoj Vesi juče je služen parastos za petoricu poginulih boraca Vojske Republike Srpske iz  ove mjesne zajednice:  Vlatka Pirkla, Jovana Ilića, Zorana Suvajca, Bogoljuba Ilića i Milu Tihomirovića.

Svijeće su prislužile i na spomen-obilježje cvijeće položile porodice poginulih boraca, delegacija Boračke organizacije Srbac na čelu sa predsjednikom Goranom Plotanom, delegacija Opštine Srbac, delegacije Mjesne boračke organizacije Nova Ves i Korovi, Mjesne zajednice Nova Ves, Organizacije porodica poginulih i zarobljenih boracai nestalih civila.Podatke o poginulim borcima na parastosu je pročitala predstavnica Boračke organizacije Srbac Ljubinka Novaković.

Parastos je služio sveštenik Slaviša Topić.

Iako već deceniju i po žive kao podstanari, Dario i Vida Jareb iz Donjih Kladara uspijevaju da se nose sa svakodnevnim životnim nedaćama sa svojih petoro djece, a čvrsta vjera im daje snagu da prebrode sve teške trenutke.
Trenutno borave u kući koju su dobili na korištenje od klaonice peradi „Perutnina Ptuj S“ iz Poveliča i koja je neuslovna za boravak sedmočlane porodice, a skromna primanja ne dozvoljavaju im da izgrade vlastiti dom.
“Do sada smo promijenili oko osam kuća, živjeli smo u Srpcu, Razboju i Malom Razboju, ali se još uvijek nismo skrasili. Nismo imali donedavno čak ni šporet, frižider i zamrzivač, i bilo nam je jako teško, ali zahvaljujući tome što sam prije dvije godine dobila posao uspjela sam podići kredit kako bismo opremili kuću i adaptirali prostorije za normalan život”, kaže Vida.
Perutnina je prije nekoliko godina otkupila jedan broj kuća lokalnih mještana u blizini njihovih farmi pilića u Kladarima, a jednu od njih ustupili su Jarebima koji ne plaćaju kiriju, već samo troškove režije.
“Ovdje živimo već osam godina. Obraćali smo se za pomoć Opštini Srbac koja nam je izašla u susret i dodijelila plac u Razboju površine 1200 kvadratnih metara, ali para za izgradnju kuće nemamo. Moja plata iznosi 900 KM a rata 426 KM i moram je plaćati još četiri godine. Kada sam aplicirala u julu za stambeni kredit, dobila sam odbijenicu jer sam kreditno opterećena”, rekla je Vida.
Posao je nedavno dobio i suprug Dario, čija primanja takođe nisu velika, pa se nadaju da će im to olakšati svakodnevicu jer su preživljavali samo od Vidine plate i dječijeg dodatka koga ne primaju od maja.
Od Opštine Srbac mjesečno dobijaju 100 KM kao porodica sa četvoro i više djece a dobijali su i jednokratne novčane naknade za novorođenu djecu.
“Prošle godine smo dobili plastenik površine jednog dunuma i sadimo povrće za vlastitu upotrebu. Imali smo i farmu svinja, ali nismo ih više u mogućnosti držati zbog poskupljenja stočne hrane”, rekla je Vida.
Ona je uputila zahvalnost odborniku Skupštine opštine Srbac Branku Grahovcu koji se angažovao kod lokalne vlasti da se ovoj porodici dodijele plac i plastenik.
Grahovac je ovih dana posjetio Jarebe i najavio da će iduće godine biti pokrenuta humanitarna akcija za izgradnju njihove porodične kuće.
“Trenutno gradimo kuću za samohranu majku Nevenu Ignjatić iz Srpca, koja živi kao podstanar sa dvoje djece, od kojih je jedno sa posebnim potrebama, i čim okončamo tu akciju, za četiri do pet mjeseci, počećemo prikupljati sredstva za Jarebe”, rekao je Grahovac.
On je istakao da je po broju djece ovo jedna od najbogatijih porodica u srbačkoj opštini i dodao da ovakve porodične zajednice treba čuvati.
“Imamo problema sa demografskom slikom u našoj opštini, ali zahvaljujući ljudima kao što su Jarebi lakše ćemo se s tim izboriti. Ovo je porodica za primjer, a Dario i Vida su dobri roditelji koji imaju skladan brak. NJima je potrebna pomoć društva i u narednom periodu ćemo se snažnije angažovati kako bismo riješili njihovo stambeno pitanje”, rekao je Grahovac.
U porodici Jareb nedavno je priređeno veliko slavlje jer su u jednom danu krstili svoje petoro djece, Marka (14), Nemanju (12), Mariju (11), Marijanu (9) i Nikolu (2). Nesvakidašnje krštenje obavio je 27. avgusta protojerej Željko Sarić u hramu Vaskrsenja Gospodnjeg u Srpcu. Pored toga, imali su i dodatni razlog za slavlje jer su Dario i Vida nakon 15 godina ozvaničili svoj brak crkvenim vjenčanjem.
“Ovo je bila velika životna odluka i presrećni smo jer veoma mnogo polažemo u vjeru i duhovnost. Kako su se djeca rađala, jedno po jedno, a mi oboje bili bez posla, nismo imali mogućnosti da sve to ranije učinimo. Najviše zahvalnosti dugujemo kumu Radetu Pejiću, koji je porijeklom iz Brezovljana a živi u Austriji. Od svih onih kojima smo se obraćali za kumstvo, on nam je jedini izašao u susret i neizmjerno mu hvala što nam je pomogao i držao našu djecu na krštenju”, kaže Vida.
Ističe da je porodica najveće blago i da je uz dječiju graju sve mnogo lakše.
“Iako je naša borba neprestana, zahvalni smo što su nam djeca prije svega zdrava, sposobna i razumna i što odgovorno izvršavaju svoje obaveze i dobri su đaci u školi. Sve ostale probleme ćemo već nekako prebroditi”, kaže Vida.

Folklorno udruženje građana “Motajički vuk” iz Sitneša učestvovalo je na četvrtom po redu Saboru folklora i etno muzike koji je održan u Kneževu.
Učešće je uzelo oko 300 folkloraša iz Kneževa, Kotor Varoša, Banjaluke, Prijedora, Laktaša, Laminaca i Sitneša.
Organizator je bilo Srpsko prosvjetno i kulturno društvo “Prosvjeta” a pokrovitelj Opština Kneževo.

U Nožičkom je ovog vikenda oržana prva ,,Riblja noć” sa ambicijom da druženje uz riblje specijaltitete I tamburaše preraste u tradiciju u ovom selu.
Jedan od organizatora Željko Mačinković izjavio je za Radio Srbac da je ideja potekla od nekoliko entuzijasta koji su se ohrabrili da organizuju ,,Riblju noć “ u svom selu I dodao da je zadovoljan odzivom kako učenika tako I posjetilaca.
,, Ove godine smo to organizovali u centu Nožičkog i okupilo se 14 ekipa . Manifestacija nije bila takmičarskog karaktera, bitnije nam je da se družimo uz riblje specijalitete. Plan je da se sledeće godine ova manifestacija organizuje na Ribnjaku ,,Mačinković” u Nožičkom i da iz godine u godinu ima sve veći broj kako učesnika , tako I posjetilaca”, rekao je Željko Mačinković .
Bitno je istaći da je ovom skupu sve bilo besplatno I da je , iako u jeku predizborne kampanje , održano bez pomena riječi ,,politika”.
Druženje ljubitelja specijaliteta od ribe I tamburaške muzike trajalo je do duboko u noć.

Tradicionalnim godišnjim parastosom u organizaciji Boračke organizacije opštine Srbac danas je odano dužno poštovanje svim poginulim I umrlim borcima Vojske RS iz Malih Sitneša: Miodragu Rakiću, Vitomiru Novakoviću, Leonardu Gregusu, Milovanu Todoroviću i Dragomiru Dragojeviću.
Parastos je služio sveštenik Petko Vuković koji je poručio da vječno treba da njegujemo kulturu sjećanja na junake koji su svoje živote dali za slobodu RS.
,,Mi koji smo ostali iza njih dužni smo njegovati kulturu sjećanja na poginule borce VRS , ne da bi se svetili nekome , nego da bismo više poštovali njihovu žrtvu. Apelujem da se uvijek na ovakvim mjestima okupljamo u veće broju , jer ako su ovi heroji dali život za našu slobodu , mislim da mi možemo barem jednom godišnje da se okupimo pomolimo , prislužimo svijeće I položimo cvijeće I na minimalan način odamo počast svim poginulim borcima VRS “ rekao je sveštenik Vuković
Prije pomena, svijeće su prislužile i cvijeće položile delegacija porodica poginulih boraca, delegacija Opštine Srbac na čelu sa načelnikom Odjeljenja za opšte poslove u SO Srbac Duškom Mitrićem, delegacija Boračke organizacije opštine Srbac predvođena predsjednikom Goranom Plotanom, delegacija Mjesne boračke organizacije Mali Sitneši, predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca Veljko Lazić, Udruženje SUBNOR Srbac, delegacije Mjesne zajedice Mali Sitneši I FK ,,Polet” Mali Sitneši .
U ime BO Srbac prisutne je pozdravio Branko Grahovac koji je još jednom podsjetio na žrtvu srpskog naroda u proteklom Odbrambeno – otadžbinskom ratu.
,, Važno je obilježavanje svih pomen parastosa za sve poginule borce VRS na području naše opštine jer na taj način ćemo ojačati njihovu žrtvu I borbu za slobodu. Treba da slijedimo primjer bratske Rusije koji 9. Maja na Dan pobjede nad fašizmom svake godine, njih 10 milona ljudi , izađu na ulice sa slikama svojih predaka koji su živote dali u Drugom svjeskom ratu I na taj način daju do znanja da nisu zaboravili njihovu žrtvu. Tako ni mi ne smijemo zabotraviti da je 23 hiljade boraca VRS za slobodu RS dalo svoje živote”, rekao je Branko Grahovac.

Fond solidarnosti Boračke organizacije opštine Srbac je pružio pomoć Draganu Jankoviću iz Kukulja, borcu prve kategorije u nabavci stolarije.
Dragan je sagradio porodičnu kuću i samostalno nije bio u prilici da obezbjedi stolariju, pa je na prijedlog Mjesne boračke organizacije Kukulje Fond solidarnosti učestvovao u nabavci iste.
Goran Plotan predsjednik BO opštine Srbac kaže:
„ Ukupna vrijednost stolarije je 3.160 KM, a Fond je učestvovao sa 2.160 KM dok je Dragan obezbjedio 1.000 KM. Želja nam je bila da pomognemo Draganu kako bi do zime stvorio uslove da se useli u novu kuću, jer sada živi u neuslovnoj kući koja je pri tome još i u plavnom području. Ovo je naša osma akcija iz drugog programa kojom pružamo pomoć našim članovima, a već planiramo i naredne aktivnosti o čemu ćemo blagovremeno obavjestiti naše članove i javnost“.
Dragan Janković je izrazio zahvalnost BO opštine Srbac na pruženoj pomoći, istakavši da se čovjek drugačije osjeća kada vidi da se Boračka organizacije brine o svom članstvu i pruža mu pomoć kada je najpotrebnije.
Kotur Dragan, predsjednik Mjesne boračke organizacije ističe da je ova organizacija predložila Jankovića za pomoć i izražava zahvalnost što je prijedlog MBO Kukulje prihvaćen i uspješno realizovan.

Srpsko prosvjetno i kulturno društvo“Prosvjeta“Srbac je značajan činilac društvenog života naše opštine i učestvuje u brojnim kulturnim događajima, a jedan od ključnih zadataka društva je popularizacija knjige.
„Prosvjeta“ je osnovana davne 1902.godine a ova godina je veoma značajna za društvo jer je to jubilarna 120-ta godina društva izjavila je za Radio-Srbac predsjednica Gordana Đukić.
U organizaciji „Prosvjete“ ove godine je iz štampe izašlo 11 knjiga zavičajnih pisaca ,a do sada je promovisano 5 knjiga rekla je predsjednica Đukić:
„Prosvjeta je udruženje koje je najznačajnije poslije Srpske pravoslavne crkve jer je uvjek učestvovalo u očuvanju tradicije i kulture našeg naroda na svim prostorima gdje Srbi žive.U teškim ratnim vremenima i periodu socijalizma bio je zabranjen rad „Prosvjete“ jer je sve što je srpsko u tom vremenu bilo zabranjeno, tako da je nakon odbrambeno-otadžbinskog rata Prosvjeta ponovo obnovljena i 1996.godine je ponovo počeo njen rad.Obnovitelj je poznati srbački učitelj Stevo Trumić .
„Ono što je važno reći je da se srbačka Prosvjeta uglavnom bavi izdavaštvom. Uspjeli smo na taj način zabilježiti sve ono što je bitno a što se događalo u srbačkoj opštini.U Monografiji o Srpcu je zabilježen čitav istorijat našeg kraja i svi podaci koji su relevanti do danas.Prije toga je nastao čitav niz monografija vezanih za ustanove,preduzeća,firme,kulturu,naša sela i naselja,a kruna svega je bila srbačka Monografija .Pored toga veliki broj zbirki pjesama,romana, djela za djecu je nastao u tom periodu tako da je negdje preko 100 knjiga u periodu od 1996.godine do danas izdala „Prosvjeta“ i čuva se u Zavičajnoj zbirci naše Narodne biblioteke u Srpcu.Zahvaljujući vrlo darovitim ljudima mi smo dobili ogroman broj djela ne samo literarnog značaja nego istorijskog,monografskog,biografskog,bibliografskog i ostalog jer knjiga čuva našu prošlost.
„U ovom periodu do sada smo promovisali 5 značajnih knjiga.To je knjiga Željka Babića koja je od enciklopedijskog značaja „75 godina FK“Sloga“ u Srpcu,zatim knjiga Žarka Šarića „Baš se lijepo ratovalo“.Treća knjiga je moja knjiga“Iz dnevnika jednog profesora“ to je zbirka kratkih istinitih priča iz života moga supruga Zdravka i obuhvata period od 1953.godine do danas,četvrto dijelo od ogromnog značaja za naš kraj je djelo Branke Sančanin Monografija o životu i radu glumca Uglješe Kojadinovića pod nazivom“Umoran od dodira“i ovom prilikom želim da pohvalim promociju koju je Branka potpuno sama organizovala i peto djelo je knjiga Radovana Mitrakovića“Pospana obala“koju je uradio zajedno sa sestrom Mirjanom.
Govoreći o planovima društva za naredni period Đukić je rekla da su 9.septembra održali sastanak opštinskog odbora na kojem su analizirali dosadašnji rad i utvrdili Plan rada do kraja 2022.godine.
„Plan je ambiciozan iako znamo da dosta toga nećemo moći realizovati zbog toga što nastupa period izbora gdje su sale zauzete ali i ljudi mnogo angažovani oko izbora.Pred nama je opštinska slava gdje su u pripremi angažovani ljudi iz kulturnog i društvnog života naše opštine i kada je suvišno da mi radimo promocije ,pa smo odlučili da će većina promocija biti održana na proljeće iduće godine.
Govoreći o svojoj trećoj knjizi“Ko smo mi“u kojoj je opisano porodično stablo njene porodice Gordana Đukić je rekla da joj je velika želja bila da zabilježi sve ono što je slušala od roditelja o precima.
„Pravi motiv za početak pisanja knjige i bilježenje tih podataka su moja djeca.Počela sam da pišem o porodici moje majke i o porodici moga oca trudeći se da obuhvatim sve ono što sam slušala od njih i što sam zapamtila,provjeravala od moje braće,sestara i rodbine i svakako to dogradila na nekakav literarni način i dala smisao da to bude zanimljivo za čitanje i da to ne bude samo porodično stablo nego sve zanimljivosti vezane za živote mojih predaka ali i istorijski period kroz koji su prolazili.U knjizi je obuhvaćen period od 1875.godine od bosansko-hercegovačkog ustanka do danas,Prvi i Drugi svjetski rat,period socijalizma,komunizma i sve do danas.
Meni je vrlo značajno to što je prikazan život u Srpcu kroz čitav taj dugi niz godina.Porodica moga oca je došla ovdje iz Like.Moj pradjed je poginuo u Buni 1858.godine,moj djed je poginuo u Prvom svjetskom ratu,eto moj otac zahvaljujući nekoj sreći je preživio Drugi svjetski rat i to je sudbina naših predaka.Od očeve strane ima takođe interesantnih stvari,tatin djed stric je solunski dobrovoljac koji je uspio preživjeti Solunski proboj i vratiti se kući i on je nagrađen od strane Kraljevine Jugoslavije zemljištem u Brezovljanima.Kad je došao Drugi svjetski rat 1941.godine zarobljen je i prebačen u Jasenovac odakle se nikad nije vratio,a njegov sin Živko je takođe zarobljen među 12 viđenijih Srba iz naše opštine i u Radinji su masakrirani,a tek 1976.godine su prebačeni njihovi posmrtni ostaci na Gradsko groblje u Srpcu u Spomen kosturnicu.
U drugom dijelu knjige smo dodali porodično stablo moga supruga ,znači porodice Đukić.On je pisao o njihovom porjeklu i to mi je veoma značajno jer je to način na koji se svi članovi moje porodice mogu na ovu knjigu nastavljati porjeklo i sjećanja na porodice u koje su ušli i tako nastavljati rodoslov.Treći cilj zbog kojeg sam napisala knjigu je da se ugledaju oni koji vole i žele pisati da pišu o svojoj porodici i zabilježe sva sjećanja i ostave to svojoj djeci i unučićima.Knjiga je za mene značajna,za moju djecu i unučiće i voljela bih da bude podsticaj drugima da pišu.
Obiluje sa dosta porodičnih fotografija iz onog perioda kad je teg počela fotografija u našem kraju“.

Na kraju emisije predsjednica srbačke Prosvjete je rekla da joj je ova godina bila izuzetno bogata događajima.
„Osjećam se srećnom jer imam uspješan brak i dobru djecu i unučiće i nema od tog veće sreće.Ove godine smo obilježili 50 godina braka,proslavili sa našom porodicom i prijateljima ,zatim smo slavili 18-rođendan našeg unuka a sve to smo krunisali sa dvije knjige.Inače ova godina nam je bila veoma bogata događajima i nosiću je u sjećanju po velikim radostima koje smo imali.
„Kultura je nadgradnja.To je najznačajnije u društvu i ne možemo opstati bez kulture.To je ona duhovnost bez koje nema naroda,nema nacije i ne može opstati država.Možemo imati radničku klasu,proizvodne pogone,možemo imati velike plate i visoki standard ali ako nema duhovnosti mi nemamo ništa.Jedino što je trajno je duhovnost i ovo što ostavimo iza nas“rekla je predsjednbica srbačke Prosvjete Gordana Đukić.

Ukoliko ste propustili emisiju Gost programa Radio-Srpca sa predsjednicom društva“Prosvjeta“Gordanom Đukić razgovor možete poslušati na internet stranici radiosrbac.com