Vijesti

Saobraćaj je obustavljen na magistralnom putu Srbac-Derventa zbog radova na postavljanju završnog sloja asfalta, a vozila se preusmjeravaju na putni pravac Srbac-Prnjavor-Derventa, saopšteno je iz Auto-moto saveza Republike Srpske.

Odluku o zatvaranju dionice magistralnog puta Srbac-Derventa donijelo je Ministarstvo saobraćaja i veza RS i Javno preduzeće ”Putevi RS”.

Ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić posjetio je danas Srbac gdje je sa načelnikom opštine Mlađanom Dragosavljevićem i njegovim saradnicima razgovarao o važnim temama vezanim za funkcionisanje zdravstvene i socijalne zaštite u našoj lokalnoj zajednici.

Najavljena je izgradnja nove ambulante u Razboju na proljeće iduće godine, za koju je opština dobila podršku ministra Šeranića.

“Projekat ambulante je završen i slijedi priprema potrebne dokumentacije da bi se ovaj posao realizovao. Vrlo je važno što je planirana i stomatološka djelatnost u okviru ambulante, a ukoliko bude prostora i za neku manju hematološku laboratoriju ili apotekarsku stanicu, to bi bilo još povoljnije za sve građane koji bi tamo potraživali usluge”, zaključio je Šeranić.

On je istakao da su razgovarali i o aktivnostima vezanim za dalji razvoj Centra za socijalni rad, te donijeli zaključak da bi u bugućnosti moglo doći do osnivanja dnevnog centra u okviru ove ustanove, za djecu sa smetnjama u razvoju koja imaju potrebu za takvom vrstom usluge.

“U Srpcu već funkcioniše Udruženje roditelja i djece sa posebnim potrebama “Izvor” te mislim da bi ovakva vrsta saradnje sa Centrom za socijalni rad bila od velike koristi za roditelje, ali i samu djecu”, zaključio je Šeranić i dodao da će realizaciju ovog projekta razmatrati u narednom periodu.

Razgovarali su i o drugim temama poput organizacije zdravstvene i socijalne zaštite, te rastućih troškova za tuđu njegu i pomoć.

“To je pravo koje proizilazi iz zakona o socijalnoj zaštiti, za čije troškove pola iznosa snosi jedinica lokalne samouprave, a drugu polovinu Republika. S obzirom na te troškove, diskutovali smo o modelima procjena jedne standardizovane republičke komisije koja bi donosila odluke po tom pitanju za sve opštine i gradove u Republici Srpskoj, čime bismo mogli da imamo iste aršine po pitanju odlučivanja, što sada nije slučaj”, pojasnio je ministar.

Načelnik opštine Srbac Mlađan Dragosavljević istakao je da je sastanak bio veoma koristan za našu lokalnu zajednicu.

“Imamo razloga biti zadovoljni sa nivoom primarne zdravstvene zaštite u Srpcu. Postoje potrebe, koje su prisutne u većini lokalnih zajednica našeg tima, poput stručnog kadra i više finansija, ali kada je zdravstvo u pitanju ne možemo to posmatrati samo kroz finansijski dio, već i kroz kvalitet pruženih usluga, što sam siguran da je na najbolji način riješeno u našem Domu zdravlja”, poručio je Dragosavljević.

Kada je u pitanju izgradnja ambulante u Razboju, istakao je da trenutno rade na izradi glavnog projekta, te da je već obezbijeđeno adekvatno zemljište za radove.

Današnjem sastanku prisustvovali su i zamjenik načelnika opštine Vladimir Gužvić, predsjednik Skupštine opštine Srbac Dejan Dević, načelnici opštinskih odjeljenja, direktor Doma zdravlja Srbac Mirko Stojić i direktorica Centra za socijalni rad Mirjana Dragosavljević.

Folklorno udruženje građana ,,Motajički vuk” Sitneši organizuje međunarodnu smotru folklora ,,Motajičko zimsko prelo” koja će biti održana sutra, 25. oktobra, u Domu kulture ,,Uglješa Kojadinović” Srbac sa početkom u 19 časova.

Kako nas je informisao umjetnički rukovodilac Motajičkog vuka Ratko Lalović, prije početka manifestacije planiran je prijem kod načelnika opštine i defile učesnika ulicama grada, a učešće će, osim domaćina uzeti Folklorni ansambl ,,Zdravets” iz Bugarske, KUD ,,Ostrovo” iz Hrvatske i dva društva iz Republike Srpske – ,,Sveti Sava” iz Zvornika i ANIP ,,Nikola Kokošar” iz Šipova.  Vokalnim izvedbama program će upotpuniti članovi  Pravoslavne radionice ,,Naša budućnost” iz Velike Ilove.

Cijena ulaznice je 5 KM.

Pozivaju se ljubitelji tradicionalnih igara i pjesme da dođu i prepuste se ljepoti koreografija i narodnih nošnji.

Ministarstvo rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske raspisalo je javni poziv za nezaposlenu djecu poginulih boraca radi evidentiranja interesovanja za zapošljavanje i uključivanje u programe podrške zapošljavanju i samozapošljavanju.

Pravo na ovaj Javni poziv imaju nezaposlena djeca poginulih boraca sa prebivalištem u Republici Srpskoj, a kojima je rješenjem nadležnog organa utvrđen status.

Javni poziv je objavljen na internet stranici Ministarstva rada i boračko invalidske zaštite Republike Srpske, na linku: https://vladars.rs/…/%D0%88%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8-%D0…
Prijave se podnose Ministarstvu rada i boračko invalidske zaštite putem pošte na adresu:Trg Republike Srpske 1 ili putem maila: s.crnobanja@mpb.vladars.rs , s.mijic@mpb.vladars.rs na propisanom obrazcu koji je objavljen na internet stranici ministarstva rada i boračko-invaldiske zaštite RS.

Za sva dodatna pitanja ili ukoliko je potrebna pomoć oko prijave zainteresovani se mogu obratiti u kancelariju Opštinske organizacije porodica zarobljenih I poginulih boraca i nestalih civila RS Srbac ili putem telefona:051/744-010 ili 065/725-716.

Na magistralnom putu Srbac – Derventa, u mjestu Korovi, opština Srbac, 23.10.2025. godine oko 18.10 časova, dogodila se saobraćajna nezgoda slijetanjem sa kolovoza putničkog automobila marke „Volkswagen“, kojim je upravljao O.S. (1960) iz Seferovaca kod Srpca, koji je u ovoj saobraćajnoj nezgodi smrtno stradao.

O svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka, a uviđaj na licu mjesta izvršili su policijski službenici Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Gradiška.

U Dječijem vrtiću ,,Naša radost“ Srbac nastavljeno je obilježavanje Nedjelje saobraćaja.

Danas su polaznike posjetili policijski službenici Policijske stanice Srbac, koji su sa djecom razgovarali o pravilima ponašanja pješaka u saobraćaju, a potom je uslijedila zajednička šetnja gradom, kako bi se najmlađi na praktičan način upoznali sa vertikalnom i horizontalnom saobraćajnom signalizacijom, kao i sa ulogom saobraćajnog policajca.

Polaznici su juče sa vaspitačicama izrađivali prevozna sredstva od raznih materijala, tako da je dan bio ispunjen kreativnim radom i učenjem o prevoznim sredstvima.

Dokaz da se dugogodišnji trud i rad uvijek isplate, te da je na putu do uspjeha najvažnije imati podršku bliskih ljudi, jesu bliznakinje Milica i Slavica, koje su nedavno stekle zvanje doktorica dentalne medicine na Univerzitetu u Banjoj Luci.

Razlika pri rođenju ovih mladih Srpčanki je samo minut, a kako su prije 26 godina na svijet došle jedna za drugom, tako i kroz život vole i rade gotovo iste stvari.

Tokom školovanja su postizale odlične uspjehe, briljirale su i u vannastavnim aktivnostima poput angažovanja u Crvenom krstu, te treniranja fudbala, a uz to sve su uvijek pronalazile vrijeme za prijatelje i porodicu.

Za stomatologiju su se, kako kažu u razgovoru za Radio Srbac, odlučile pred kraj srednje škole, nakon što su neko vrijeme razmišljale u koju granu medicine da se upuste.

„Ja sam oduvijek znala da će to biti nešto vezano za medicinu, još kao mala zamišljala sam sebe u bijelom mantilu. Premišljala sam se između opšte medicine, farmacije i veterine, da bi pred kraj srednjoškolskog obrazovanja odluka pala na stomatologiju”, rekla je Slavica.

Prema njenim riječima, bilo je teških perioda, naročito na početku, kada su se prilagođavale na novu sredinu i drugačiju vrstu obaveza.

“Fakultet sam po sebi traje dugo i zahtijevao je određenu žrtvu, ali kad imaš jasan cilj, koračaš ka njemu i prihvatiš određenu težinu koju nosiš sa sobom”, zaključila je Slavica.

Veliku zahvalnost na strpljenju i podršci Milica je izrazila prema svim njihovim dragim ljudima, jer ovaj uspjeh, tvrdi, ne bi bio moguć bez njih.

“Jako sam ponosna na sebe jer sam svjesna koliko je mnogo stvari stalo u sve ove godine studiranja, koliko sam se toga odrekla i koliko sam vremena i truda uložila da do toga dođem”, poručila je Milica.

Obje su istakle da u budućnosti planiraju dodatno usavršavanje, te da ljudi treba više da se posvete nauci kako bismo kao društvo napredovali.

Slavica je nedavno krunisala brakom dugogodišnju vezu sa Nikolom Gavranovićem, koji je takođe naš sugrađanin.

“Nikola i ja smo već osam godina zajedno, a poznajemo se čitav život, stoga ja volim reći da smo zajedno odrasli. Prošli smo dosta toga i ponosna sam što smo održali naš odnos kroz period fakulteta, kada je bilo dosta drugih obaveza”, rekla je Slavica.

Razdvajanje od sestre Milici je teško palo, ali ističe da zna da je u dobrim rukama, te da joj je zbog toga lakše.

“Meni je u početku bilo jako teško jer mi smo od rođenja sve radile zajedno, ali sada se već navikavam. Nikolu poznajem čitav život, tako da znam da je on dobro čuva i pazi, skoro kao ja, pa je lakše”, kroz smijeh je izjavila Milica.

Slavica je nedavno počela da radi u Srpcu u privatnoj stomatološkoj ordinaciji “Dr Mirković” dok je Milica još uvijek u potrazi za zasposlenjem.

“Srbac je oduvijek zauzimao posebno mjesto u našem srcu i svi koji su dolazili u dodir sa nama, a nisu nikada bili u našoj opštini, znaju da smo ga predstavljale kao centar svijeta. Tako da planiram ostati ovdje, ukoliko bude mogućnosti”, poručila je Slavica.

S druge strane, Milica dodaje da joj trenutna situacija sa poslom to ne dozvoljava, iako je imala želju da ne napušta rodni grad.

Ove bliznakinje imaju još jednu stariju sestru, Mirjanu, koja im je rođenjem sina Mihajla podarila i titulu tetke. Njihovi roditelji, Ljubiša i Danka Mitraković, svojim radom i trudom obezbijedili su školovanje i lijep život za svoje kćerke.

Opširniji razgovor sa mladim Srpčankama možete poslušati u emisiji Gost programa u subotu, 25. oktobra u 10 časova na frekvenciji 93.2 MHz ili putem internet stranice radiosrbac.com.

U Osnovnoj školi Sitneši obilježen je Svjetski dan hrane, koji se svake godine obilježava 16. oktobra s ciljem podizanja svijesti o važnosti zdrave ishrane i zdravih navika.

Na školskim stolovima, kako u centralnoj školi tako i u područnim odjeljenjima, našli su se razni zdravi i ukusni zalogaji koje su pripremili učenici i njihovi roditelji: voće, povrće, pite, štrudle, kiflice i drugi tradicionalni proizvodi.

“Učenici su s radošću učestvovali u degustaciji i pokazali da je zdrava ishrana važan dio svakodnevnog života. Ovakve aktivnosti podstiču učenike da razvijaju zdrave navike i da brinu o svom zdravlju od najmlađih dana. U sklopu obilježavanja održan je i jesenji kros za niže razrede, čime je još jednom istaknuta važnost fizičke aktivnosti i zdravog načina života”izjavila je direktorica škole Vesna Savić.

Dan je protekao u prijatnoj atmosferi, uz osmijehe i druženje.

Muzej Republike Srpske raspisao je nagradni konkurs “Srce piše ćirilicu” za najljepši ćirilički rukopis i najljepši ćirilički kaligrafski rad.

Nagradni fond je za ovu godinu značajno povećan i iznosi 2.250 KM, saopšteno je iz Muzeja.

Takmičari su podijeljeni u kategorije, mlađi osnovci do petog razreda za rukopis, stariji osnovci do devetog razreda za rukopis, stariji osnovci od šestog do devetog razreda za kaligrafski rad.

Takmičiti se mogu i učesnici stariji od 15 godina i za rukopis i za kaligrafski rad.

Konkurs, koji je jedan od sadržaja manifestacije “Muzejski dani ćirilice” za promociju, očuvanje i njegovanje srpskog jezika i pisma ćirilice podržali su Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske i grad Banjaluka.

Pravo učešća u konkursu imaju svi građani BiH, a ovogodišnji zadati tekst za prepisivanje je pjesma “I opet mi duša sve o tebi sanja” Alekse Šantića. Rok za prijem radova je 15. novembar.

Biće priređena i izložba radova, a posjetioci će moći da glasaju za po njihovom mišljenju najbolji rad, koji će takođe biti nagrađen novčano.

Tanja Vučić, članica Udruženja žena Srbac, baštini porodičnu tradiciju proizvodnje sireva koja traje decenijama, proizvodeći oko dvadesetak vrsta kozjeg i kravljeg sira koji su nadaleko poznati i traženi zbog svog kvaliteta i jedinstvenog ukusa.

U svom domaćinstvu u Donjim Srđevićima sa porodicom se brine o jednoj kravi, dvije junice, deset koza i oko sedamdeset ovaca. Nekada su imali više krava, ali su se tokom godina više orijentisali ka proizvodnji kozjeg mlijeka, jer su, kako kaže, kozji sirevi sve traženiji.

Njena proizvodnja uključuje širok spektar sireva, od svježih, preko sušenih i dimljenih, do sireva sa raznim začinima i specijalitetima, što osvaja ljubitelje domaćih proizvoda širom regiona.

“Oduvijek sam bila okružena sirevima. Moja majka ih je pravila još dok sam bila mala, zatim i svekrva kad sam se udala, pa sam i ja počela prvo sa kravljim, a prije šest godina i sa kozjim sirom. Naučila sam sve od njih i trudim se da nastavim tu tradiciju”, priča Tanja.

Rad na proizvodnji sireva zahtjeva mnogo pažnje i obaveza, jer to nije samo tehnički posao, već svakodnevna posvećenost.

“Svaki dan je velika briga oko sireva, muža, soljenje, okretanje i zrenje, a poslije vakuumiranje i pakovanje. Kozji sir zri oko četrnaest dana, kravlji isto, ponekad i duže, a sve radim sama. U ovom poslu je potrebno veliko strpljenje, ali i ljubav, jer bez toga nema kvalitetnog sira”, objašnjava ona.

Voli da eksperimentiše sa ukusima i uvođenjem novih začina u svoje sireve. Tako sada pravi kozje sireve sa susamom, ruzmarinom, bosiljkom, bijelim lukom, šarenim biberom i u maslinovom ulju, a kupci joj često predlažu šta da proba.

Kravlji sir je, kako navodi, najviše tražen u klasičnim, tradicionalnim verzijama, ali se dobro prodaju i varijante sa ljutom paprikom ili začinskim biljem.

“Svaki sir ima svoju priču i svoj ukus. Posebno sam ponosna na sir u vinu, koji je neobičan za naše krajeve, ali vrlo dobro prihvaćen. Proces nije komplikovan, ali što duže stoji u vinu, to bolje prerađuje sir. Mnogi ga kupuju i kažu da je to pravi specijalitet koji nisu do sada probali”, navodi Tanja.

Osim tradicionalnih, proizvodi i rolovane sireve, kao i mocarelu od kravljeg i kozjeg mlijeka.

“Mocarela je malo zahtjevnija za pravljenje, ali sam se već navikla. Tu je jako važna brzina rada i visoke temperature vode od oko 80 stepeni, a tijesto koje dobijemo od sirnog gruša mora se brzo razvlačiti. U ponudi imam mocarela kugle, ali je radim i sa različitim dodacima, pečenicom, orasima, brusnicama, višnjama. Kupci vole da probaju nešto novo, pa se trudim da uvijek imam ponudu koja iznenađuje”, ističe Tanja.

Važan dio proizvodnje je i briga o životinjama, pa redovno vakciniše krave i koze, pazi na ishranu i higijenu, jer kad su životinje zdrave i dobro njegovane, mlijeko je kvalitetnije, a samim tim i sir bolji.

“U svakom poslu ima izazova, pa tako i u ovom. Najveći problem mi je ponekad nabavka kvalitetnog sirila. U prodavnicama imamo tečno sirilo, ali ono u prahu, koje je bolje i lakše za rad, teško je pronaći kod nas. Ranije sam ga nabavljala u Banjaluci, a sada ga poručujem iz Zemuna. Ipak, to ne smeta jer volim svoj posao i od toga ne odustajem”, ističe Tanja.

Svoje proizvode prodaje direktno u domaćinstvu i na sajmovima u Srpcu i okolini.

“Prodaja nije problem, jer sir koji pravim ima svoj kvalitet i prepoznatljiv ukus. Kupci se vraćaju i često traže nešto novo što sam napravila, šalju i poruke pune pohvala. To mi je najveći motiv da stalno unapređujem svoj rad”, kaže Tanja.

Udruženje žena Srbac bilo je značajna podrška u njenom radu, ne samo da izlaže svoje proizvode, nego i da nauči nove tehnike i sazna kako da unaprijedi proizvodnju.

“Kroz udruženje sam dobila priliku da učestvujem na raznim sajmovima, ali i edukacijama koje su mi pomogle da usavršim tehnike pravljenja sireva. Drago mi je što sam dio jedne takve zajednice koja podržava žene i poljoprivrednike”, naglašava Tanja.

Ističe brojne prednosti u konzumiranju kozjeg sira, prije svega, bogat je proteinima i zdravim mastima, a siromašan ugljenim hidratima.

“Pomaže kod jačanja nervnog sistema, imuniteta, probave, rada srca i bubrega, i odličan je za snižavanje holesterola. Zato ga i kupci sve više traže, ne samo iz užitka, nego i zbog zdravlja”, smatra Tanja.

Kada govori o budućim planovima, ne krije da ima ambiciju da proširi asortiman sireva i da eksperimentiše sa novim recepturama.

“Uvijek volim da probam nešto novo, da napravim sireve kojih do sada nije bilo kod nas. Za neke proizvode je manja zainteresovanost, ali to me ne sprječava da pokušam. Ne postoje velike tajne, ali ako ne uložiš dušu, neće biti ni dobrog kvaliteta. Volim da svaki sir koji napravim ima moj potpis i da kupci to prepoznaju”, zaključuje ona.

Za više informacija možete kontaktirati Tanju Vučić na broj telefona: 066/216-453.