Vijesti

Iako je zakoračio u devetu deceniju života, Dušan Lepir iz Srpca i dalje prkosi godinama i vremenu sa ruksakom na leđima, planinarskim štapom u ruci i osmijehom na licu. Ovaj 82-godišnji penzioner, koji je u penziji već 34 godine, neumorno šeta, vozi bicikl, piše pjesme i rebuse, slika, a u potkrovlju svoje kuće vodi i jedinstveni lovački muzej.

Njegov život, energija i nepokolebljiv optimizam inspiracija su mnogima. Ne krije da ni u ovim godinama ne zna za odmor i uskoro ga očekuju dva ozbiljna planinarska izazova, u okviru kojih će prepješačiti više od 30 kilometara.

Sa rekreativcima iz cijelog regiona učestvovao je juče na tradicionalnom pohodu na Motajicu, gdje je prešao desetak kilometara. Za tri dana očekuje ga zahtjevniji izazov, marš dug 22 kilometra kroz staze nekadašnjeg vozućkog ratišta.

“Staza na Motajici nije teška, ali je izuzetno lijepa. Кad sunce ogrije planinu, to je doživljaj koji nijedna kamera ne može da prenese. Marš na Vozući je druga priča, zahtjevan, dug i sa mnogo uspona. Nije za svakoga. Ali ja se pripremam ozbiljno. Svakodnevno prelazim staze u blizini kuće, od osam, deset ili dvanaest kilometara, u zavisnosti od dana. Ne idem s grlom u jagode”, kaže Dušan koji redovno učestvuje u aktivnostima Planinarskog društva „Videta“ iz Srpca.

Prije tri godine dobio je priznanje za najstarijeg planinara na Vidovdanskom usponu na Maglić, na 2386 metara nadmorske visine, što je najviši vrh u Republici Srpskoj i BiH. Akciju je organizovao Planinarski savez Republike Srpske, a učestvovalo je oko 350 planinara.

Već godinama je i najstariji učesnik srbačke biciklijade, za koju se redovno priprema prelazeći biciklom po 10 do 15 kilometara dnevno.

Ali fizička aktivnost nije jedino što Dušana čini zdravim i posebnim. On je i umjetnička duša. Tokom života izradio je više od hiljadu eksponata od drveta. Njegovo najpoznatije djelo je impozantna drvena skulptura Novaka Đokovića, visoka čak 2,08 metara.

“Radio sam je prije četiri godine, s velikom ljubavlju, kao i manju figuru Noleta od 60 centimetara. Vjerujem da je to moje životno djelo. Nakon toga nisam imao više motivacije za nove skulpture. Oluje i nevrijeme uništile su mnoge radove, neke sam poklonio, neke prodao. Poneku i danas obore kune kada obilaze oko kuće. Ipak, sačuvao sam par stotina eksponata”, priča Dušan.

Njegov lovački muzej, smješten u potkrovlju porodične kuće, jedinstven je u svakom pogledu. U dvije prostorije nalaze se trofeji srneće divljači, vepra, jelena, kao i figure u prirodnoj veličini, namještaj i detaljno izrađeni predmeti, sve rukom ovog vrijednog domaćina. Tu se nalazi i njegov autoportret, figura lovca, izrađena s posebnom pažnjom i realizmom.

Pored svega toga, Dušan stvara i u riječima. Bavi se pisanjem pjesama, a posebnu strast osjeća prema enigmatici. Osmislio je i sastavio zbirku od 508 rebusa, baziranih na srpskim poslovicama i izrekama, što ga čini jedinstvenim stvaraocem u ovoj oblasti.

Nedavno je otkrio i svoj slikarski dar – koristeći vodene boje, izradio je sliku Motajice na šperploči, dimenzija 1,20 x 1,20 metara, koja danas krasi njegov muzej.

“Pokušali smo da je snimimo dronom, uz pomoć prijatelja i komšije Lazara Кusića, ali nismo bili zadovoljni rezultatom. Zato sam se popeo na obližnji antenski stub, sa papirom i olovkom u rukama, da bih skicirao konture Motajice. To mi je bilo jedno od najstrašnijih iskustava u životu, duvao je jak vjetar i stub se njihao. Ali na kraju, isplatilo se”, priča Dušan.

Njegova profesionalna priča takođe je neobična. Po struci je nastavnik matematike i fizike, a prve godine karijere proveo je u školama širom regije. Кasnije je bio i direktor škole u Srpcu, ali životni putevi često su ga odvodili u novim pravcima, pa je tokom 21 godine radnog staža promijenio više zanimanja.

“U struci sam radio možda desetak godina. Ostalo su bile promjene, neke iz nužde, neke po mojoj volji. Penzionisan sam prije 34 godine, u vrijeme velikih društvenih i političkih turbulencija. Ali nisam dozvolio da penzija znači i kraj aktivnosti. Rekao sam sebi, dok mogu hodati, misliti i stvarati, neću stati. I evo, već tri i po decenije živim taj drugi život, možda ispunjeniji nego prvi”, s ponosom ističe Dušan.

Policijski službenik Policijske stanice Srbac Dragan Milijašević održao je učenicima prvog i drugog razreda u OŠ”Dositej Obradović” u Razboju predavanje u okviru preventivne kampanje „Zaštitimo djecu u saobraćaju“ Ministarstva unutrašnjih poslova RS.

Direktorica škole Silvana Sekulić kaže da su djeca na ovaj način učila o pravilima bezbjednog učešća u saobraćaju i kako bezbjedno da pređu ulicu.

“Svake godine na početku školske godine predstavnici Ministarstva unutrašnjih poslova našim učenicima,a posebno prvačićima skreću pažnju na ponašanje i bezbjednost u saobraćaju.Tako su i danas učenicima prvog i drugog razreda u centralnoj i svim područnim školama predstavnici Policijske stanice Srbac održali predavanja o bezbjednosti u saobraćaju”, rekla je direktorica Sekulić i dodala da su djeca aktivno učestvovala u predavanju i pokazala veliko interesovanje o pomenutoj temi.

Trideset godina je prošlo od jednog od najtužnijih datuma u istoriji naše opštine, 10. septembra 1995. godine, kada su na Vozući, za jedan dan, poginula 24 borca Srbačke brigade, dok je preko 30 njih ranjeno.

Dani sjećanja na stradanje Srpčana na vozućkom ratištu su počeli danas, polaganjem cvijeća na spomen-kosturnici na gradskom groblju, spomen-sobi i centralnom spomen-obilježju.

Cvijeće su položile porodice poginulih boraca, zajednička delegacija Opštine Srbac i Odbora za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova i druge delegacije iz Srpca.

Parastos za poginule, nestale i umrle borce služio je sveštenik Aleksandar Kusturić.

Obilježavajući ovaj datum odajemo počast svim borcima srbačke, ali i drugih brigada Vojske Republike Srpske koji su na vozućkom ratištu stradali za slobodu RS, rekao je zamjenik načelnika Vladimir Gužvić, obraćajući se na Centralnom spomen-obilježju u Srpcu.

,,Trideset godina je prošlo, ali njihova imena, hrabrost i žrtva i dalje živi u nama i podsjećaju nas na to koliko je sloboda dragocjena. Mi danas živimo u miru zahvaljujući njima, a naša je obaveza da ih nikada ne zaboravimo. Sjećanje na naše borce nas obavezuje da budemo složni i jači kao zajednica. Srbac je mjesto koje se razvija, ali i mjesto koje poštuje svoje korijene i svoje heroje. Uspjeh opštine je uspjeh svih nas. Naš zadatak je da gradimo budućnost dostojnu žrtve koju su oni položili. Poštovane porodice poginulih boraca, znajte da vaša bol i vaša žrtva nisu zaboravljeni. Opština Srbac biće uz vas sa zahvalnošću i poštovanjem”, rekao je Gužvić.

Dani stradanja Srpčana na vozućkom ratištu ove godine traju četiri dana, rekao je predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije opštine Srbac Dragan Aleksić nakon polaganja vijenaca u Spomen-sobi u Srpcu. Sutra će biti organizovan parastos poginulim borcima VRS iz Sitneša, a u srijedu marš “Stazom egzodusa” od Tumara do Stoga, dugom 22 kilometra.

,,Ja, kao vođa marša, mogu vam reći da se za ovu godinu prijavilo 105 učesnika . Među njima je veliki broj učenika što nas raduje, jer to znači da će se ova tradicija nastaviti i nakon nas, te da naši saborci neće i ne smiju biti biti zaboravljeni. Iz srednje škole 17 učenika i 16 učenika iz osnovne školese  prijavilo  za učešće na maršu ‘Stazama egzodusa’”, kaže Dragan Aleksić.

Cvijeće je položeno i na Spomen-kosturnici na gradskom groblju u Srpcu, gdje se prisutnima obratio Dragutin Stanojević, predsjednik Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srbac.

,, Ove naše junake koji su stradali od zloglasnog odreda El mudžahid možemo slobodno nazvati herojima. Po cijenu života oni se nisu povukli sa položaja, već su ostali do današnjih dana da brane Republiku Srpsku. Znamo da je 23.000 muslimanskih boraca napalo na srpske položaje na kojim se nalazilo 2.200 boraca VRS. Na ovom mjestu, u Spomen-kosturnici, su posmrtni ostaci neidentifikovanih boraca VRS. Prošle godine u oktobru i ove godine u martu mjesecu ponovo su rađene DNK analize, ali nije bilo novih poklapanja, tako da nije došlo do identifikacije. Mi kao organizacija nećemo odustati od borbe da se pronađe i identifikuje sve i jedan borac VRS i dostojno sahrani“, rekao je Stanojević.

Veče posvećeno stradanju Srpčana na vozućkom ratištu biće održano večeras u 19 časova u Gradskoj galeriji ,,Rajko Petković” u Srpcu.

Ovih dana, Gorskoj službi spasavanja Srbac stigla je vrijedna donacija, a riječ je o opremi za spasavanje na vodi. Ovog puta značaj osnivanja i rada  preoznala je kompanija ,,Perutnina Ptuj S” Povelič-Srbac, koja je donirala dva spasilačka  prsluka i dvije kacige.

,,Velibor Popović, direktor Perutnine Ptuj S Povelič,  iskazao je dobru volju da nam pruži podršku u vidu donacije. Odlučili smo da to bude dio opreme, koja nam je neophodna za spasavanje na vodi. S obzirom da je naša služba relativno skoro osnovana, svaka podrška nam je dobrodošla, posebno kada je riječ o opremi, jer se radi o skupim stvarima, a kao i svaka druga oprema ili sredstvo za rad, to je potrošni materijal, koji je potrebno zanavljati i omati u rezervi”, rekao je Darko Gavranović, zamjenik načelnika GSS, koji je preuzeo donaciju i izrazio zahvalnost direktoru Perutnine Ptuj S Povelič.

Više od stotinu pripadnika češke narodnosti iz BiH i Hrvatske okupilo se u subotu, 6. septembra u Novoj Vesi kako bi zajedno proslavili 131. godišnjicu doseljavanja Čeha u ove krajeve. Tradicionalno druženje organizovalo je Udruženje građana „Češka beseda“, na čelu sa predsjednikom Vjekoslavom Kratofilom, s ciljem očuvanja kulture, jezika i običaja svojih predaka.

Događaj je započeo misom u crkvi Male Gospojine, sagrađenoj 1938. godine, nakon čega su prisutni Česi posjetili groblje u selu i odali poštu prvim doseljenicima. Centralni program održan je u mjesnom domu „Češke besede“, gdje je upriličen, folklorni nastup i obraćanje zvaničnika,

Uz pjesmu, sjećanja i zajednički ručak, druženje je potrajalo do kasno u noć. Među gostima su se našli i načelnik opštine Srbac, Mlađan Dragosavljević i zamjenik ambasadora Republike Češke u BiH, Jozef Zrzavecki.

Ove godine, svečanosti su se pridružili potomci Čeha iz Banjaluke, Slavonskog Broda i Maćinog brda kod Prnjavora, te mještani Nove Vesi koji žive u dijaspori.

Podsjećanja radi, prvih 25 čeških porodica stiglo je 1894. godine iz Češke i Moravske oblasti, nakon što su prethodno 16 godina provele u Ukrajini. Naselili su nenastanjeni prostor današnje opštine Srbac, osnovali selo i dali mu ime Novo Selo – Nova Ves. Do početka Drugog svjetskog rata postojala su i druga češka naselja u BiH, ali je Nova Ves ostala jedna od rijetkih zajednica koja je preživjela, zajedno sa Maćinim brdom kod Prnjavora.

Iako danas u Novoj Vesi uglavnom živi starija populacija čeških potomaka, mnogi koji su se raselili širom svijeta redovno se vraćaju jednom godišnje na ognjište svojih predaka, njegujući sjećanje na porijeklo i bogatu kulturnu baštinu.

Turistička organizacija Republike Srpske podsjeća građane da su od 1. septembra ponovo dostupni turistički vaučeri od 100 KM, koje će ljubitelji banja, planina i drugih domaćih destinacija moći koristiti do kraja novembra.Saradnik za odnose s javnošću Turističke organizacije Republike Srpske Sanela Šimun rekla je Srni da su turistički vaučeri povećali ostvareni broj dolazaka i noćenja domaćih turista na destinacijama u Srpskoj.

Šimunova je podsjetila da je građanima Republike Srpske tokom prve etape korištenja tokom juna izdato oko 2.500 turističkih vaučera, a odmor i relaksaciju najčešće su tražili u banjama.

Korisnik turističkih vaučera može biti svaki punoljetni građanin Republike Srpske, kao i oni sa prebivalištem u Brčko distriktu koji posjeduje državljanstvo Srpske, bez obzira na visinu ličnih primanja.

Vaučer može koristiti samo osoba na čije ime on glasi i njim se može plaćati samo usluga smještaja koja uključuje noćenje sa doručkom.

Šimunova je navela da se turistički vaučeri za odmor u Republici Srpskoj emituju u dvije etape, te je predviđeno 20.000 vaučera za domaće i 10.000 za turiste drugih država.

Spisak prijavljenih ugostiteljskih objekata, kao i spisak turističkih agencija, koje učestvuju u šemi dodjele turističkih vaučera, zainteresovani mogu pronaći na internet stranici Ministarstsva trgovine i turizma Republike Srpske.

RTRS

foto: ilustracija

Nakon što je vrijedna donacija školskih knjiga lektire nedavno stigla u školu u Sitnešima, nove knjige obradovale su i učenike osnovnih škola u Srpcu i Razboju.

Direktor Narodne biblioteke Srbac Slaviša Stojković posjetio je ove dvije škole i uručio im knjige u cilju poboljšanja kvaliteta usluga školskih biblioteka i obogaćivanja njihovih knjižnih fondova, na radost učenika i nastavnika.

„Osnovnim školama u Srpcu i Razboju uručio sam, ispred Narodne biblioteke, 42 naslova i ukupno 201 knjigu. U pitanju su djela srpske poezije i proze, kao i radovi Ive Andrića, Jovana Dučića, Petra Kočića i drugih srpskih pisaca. Uz to, darovali smo i značajna djela svjetske književnosti, poput onih Džeka Londona, Čehova, Perl Bak i drugih autora. Računajući i donaciju za školu u Sitnešima, uručili smo ukupno 302 knjige, s ciljem da podstaknemo djecu da čitaju i da im knjiga postane vjerni pratilac tokom odrastanja“, istakao je Stojković.

Narodna biblioteka Srbac nedavno je obogatila svoj fond sa hiljadu novih naslova u okviru akcije „Knjige za sve 2025“, koju je pokrenulo udruženje „Inspira“ iz Banjaluke pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Srpske.

Cilj projekta je podsticanje kulture čitanja i unapređenje bibliotečkih fondova širom Republike Srpske, a dio ovih knjiga već je stigao u škole u Srpcu, Razboju i Sitnešima.

U okviru obilježavanja Dana sjećanja na stradanje Srpčana na ozrensko-vozućkom ratištu,u ovonedjeljnoj emisiji Gosti programa za Radio Srbac govorli su predsjednik Odbora za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Opštine Srbac Duško Mitrić, potpukovnik Vojske Republike Srpske i načelnik štaba srbačke brigade Vićo Kovačević, predsjednik BO Opštine Srbac Goran Plotan, koji je ratni vojni invalid i Dragutin Stanojević, sin poginulog borca i predsjednik OO porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srbac i stalni učesnik marša ,,Stazom egzodusa”.
“Vozuća je punih 30 godina simbol za tugu, ali i simbol za hrabrost, požrtvovanost i herojstvo pripadnika Prve srbačke lake brigade koji su punih 16 mjeseci časno i dostojanstveno štitili narod sa ovog područja, spriječavajući da se ostvari plansko i sistematsko etničko čišćenje nad Srbima”, rekao je prisjećajući se ratnih dešavanja potpukovnik Vojske RS u penziji Vićo Kovačević.
Kovačević je istakao da je ratni put srbačke brigade bio težak i dug, a njeni pripadnici su prošli mnoga teška ratišta, od kojih je jedno od najtežih bilo na Vozući.
On se prisjetio da su počeci bili jako teški ali su uspjeli ispuniti sve postavljene zadatke i za 16 mjeseci izvojevali su mnoge bitke i izdržali ofanzive neprijatelja spriječavajući ga da ovlada komunikacijom Zavidovići-Banovići i spoji dva korpusa, što bi značilo protjerivanje srpskog stanovništva sa vjekovnih ognjišta.
„Ipak, tog kobnog 10. septembra 1995. godine, nismo se mogli oduprijeti mnogostruko jačem neprijatelju koji je imao pomoć NATO avijacije i drugih snaga sa svih strana svijeta. Na naše snage, neprijatelj je napao sa više od 22 hiljade boraca, uključujući i odred El Mudžahid ”, rekao je Kovačević.
Dragutin Stanojević, sin poginulog borca, stalni učesnik marša ,,Stazom egzodusa“je u emotivnom kazivanju rekao da je njegov otac nestao 10. septembra 1995. godine, prilikom pada Vozuće na koti Paljenik, a u tom trenutku Dragutin je imao svega osam godina.
“Godinu dana nismo znali ništa o njemu. Majka je svakodnevno odlazila na sastanke, proteste i okupljanja porodica nestalih, nadajući se da će čuti makar jednu vijest. Svaki put sam je čekao na Autobuskoj stanici, ali informacija nije bilo. Tek nakon godinu dana stigla je vijest da je grupa Srpčana otišla na Paljenik kako bi pokupila poginule saborce srbačke brigade. Tada je i tijelo mog oca dovezeno u Banjaluku”, ispričao je Stanojević.
Dodaje da je to za porodicu bio težak trenutak, ali i trenutak suočavanja s istinom.
“Vrlo brzo se ispostavilo da je i moj otac među pronađenim tijelima. Uskoro je organizovana sahrana, a slika majke koja nas dvojicu grli dok plače nad sandukom ostala mi je najupečatljivije sjećanje iz tog perioda”, rekao je Stanojević.
Tragedije su, kaže, nastavile da pogađaju njegovu porodicu. Nakon oca, nastradao je i stric, a ubrzo su preminuli i djed, baka i djedova sestra.
“Za tri i po godine naša porodica je sa devet članova svedena na četiri. Moja majka je prihvatila i starateljstvo nad stričevom kćerkom, koja je ostala siroče”, prisjetio se on.
Stanojević već godinama učestvuje u maršu ,,Stazama egzodusa“, gdje ga, kako kaže, prate pomiješana osjećanja.
“S jedne strane tužna, jer se prisjećam oca i svih gubitaka, a s druge strane ponosna, kada vidim svoju djecu. Ove godine će svo troje učestvovati u maršu, prepješačivši 22 kilometra u čast svoga djeda”, naglasio je on.
On dodaje da mu je cilj da se žrtva svih poginulih nikada ne zaboravi.
“Republika Srpska postoji zahvaljujući njima i dok god ona traje, njihova smrt neće biti uzaludna. Najvažnije je da sjećanje prenesemo na pokoljenja i da marš traje i u budućnosti”, istakao je Stanojević, dodavši da svojoj djeci često govori o ratu i djedu kojeg nisu upoznali, ali koji je, kako kaže, i dalje prisutan među njima.
Posebno je naglasio značaj uvođenja odbrambeno-otadžbinskog rata u udžbenike istorije.
“Uputio sam inicijativu republičkoj organizaciji da se traži izmjena školskih udžbenika i u njih uvrsti i poslednji rat, onakav kakav je zaista bio”, rekao je Stanojević.
Predsjednik BO Goran Plotan u svom kazivanju govori o stanju na ratištu, prisjetio se svog teškog ranjavanja, boravka po bolnicama i tragičnim događajima 10.septembra .
Obilježavanje 30 godina od stradanja Srpčana na Vozući počeće u ponedjeljak, 8. septembra, polaganjem cvijeća na Spome- kosturnici na gradskom groblju u Srpcu od 10 časova, rekao je predsjednik Odbora za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova Duško Mitrić.
“Centralni događaj vezan za sjećanje na stradanje Srpčana planiran je za srijedu, 10.septembra, kada će preko 100 Srpčana krenuti na marš ‘Stazom egzodusa’ koja je duga 22 kilometra, a kojom su se kretali srbački borci“, rekao je Mitrić i dodao da je dužnost svih nas da čuvamo sjećanje na heroje i prenosimo ga na pokoljenja.

Direktor Narodne biblioteke Srbac Slaviša Stojković posjetio je danas centralnu Osnovnu školu ,,Vuk Karadžić“ Sitneši  i tom prilikom poklonio 21 naslov, odnosno 101 knjigu.

Ova donacija će u značajnoj mjeri doprinijeti poboljšanju kvaliteta usluga školske biblioteke i obogatiti njen knjižni fond, na radost učenika i nastavnika.

,,Zahvaljujemo se direktoru Stojkoviću i Narodnoj biblioteci Srbac na ovom plemenitom gestu i podršci u njegovanju ljubavi prema knjizi i čitanju“, rekla je direktorica škole Vesna Savić.

Mještani Sitneša organizuju radnu akciju prekrivanja društvenog doma u ovoj mjesnoj zajednici. Akcija će biti održana, u nedjelju, 14.septembra.

Naime, Sitneše je u četvrtak, 21.avgusta, zahvatilo jako nevrijeme, koje je pričinilo veću materijalnu štetu na društvenom domu, te je potrebno da se sanacija uradi što prije, kako bi spriječila još veća oštećenja.

Kako nas je informisao inicijator akcije  Milovan Popović, nevrijeme je uništilo krov, te su padavine načinile štetu i u unutrašnjosti objekta.

,,Prioritet je da se uradi krov, kako naredne padavine ne bi napravile još veći problem i štetu, jer je došlo do prokišnjavanjau salu i sanitarni čvor. Sredstva za sanaciju je obezbijedila Opština Srbac, a radove će izvoditi mještani Sitneša i susjednih sela”, rekao je Popović.

Okupljanje je planirano u jutarnjim satima, a svaka pomoć je dobrodošla,  bilo da je riječ o radu, alatu ili osvježenju za učesnike.