U nedjelju počinje zimsko računanje vremena

Zimsko računanje vremena počinje u nedjelju, 30. oktobra, u 3.00 časa, kada će se kazaljke na časovnicima pomjeriti za jedan sat unazad.

Ljetno računanje vremena počinje u posljednjoj nedjelji marta i završava se posljednje nedjelje u oktobru, a u vrijeme bivše SFRЈ prvi put je uvedeno 27. marta 1983. godine.

Pomjeranje kazaljki u zapadnoj Evropi uvedeno je početkom sedamdesetih godina prošlog vijeka, uz obrazloženje da se time “produžava” dan, omogućuju uštede u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim.

Danas u svijetu čak 110 od 192 države koristi ljetno računanje vremena, a ono se ne koristi u Kini, Јapanu, Јužnoj Koreji i širom afričkog kontinenta. Većina zemalja koje ga koriste su u Evropi i Sjevernoj Americi.

Saglasnost o prijedlogu Evropske komisije od prije četiri godine da se ukine sezonsko pomjeranje sata posljednje nedjelje u martu, odnosno u oktobru, još nije postignuta.

Prijedlog je 2018. godine podržao Evropski parlament, ali članice ga još nisu usvojile.

Sutra Sveta Petka

Srpska pravoslavna crkva /SPC/ proslaviće sutra praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, u narodu poznatijoj kao Sveta Petka, kao pomen na dan kada je ova svetiteljka okončala ovozemaljski život.

Prepodobna mati Paraskeva rođena je u Epivatu i, prema zapisima srpskog vladike Nikolaja Velimirovića, porijeklom je Srpkinja. Roditelji su joj bili imućni i pobožni, a osim nje imali su i sina Jevtimija, koji je kasnije postao poznati episkop maditski.

Nakon smrti roditelja, djevica Petka, željna podvižništva Hrista radi, otišla je u Carigrad, pa u jordansku pustinju, gdje se podvizavala do starosti. Tada joj se javio anđeo Božiji i rekao joj da se vrati u otadžbinu.

U Epivatu je proživjela još dvije godine u neprestanom postu i molitvi i onda je predala dušu Gospodu. Upokojila se u 11. vijeku i na njenom grobu počela su se dešavati razna čuda, najčešće izliječenja. NJene čudotvorne mošti prenesene su u Carigrad.

Bugarski car Asen je mošti svetiteljke 1238. godine prebacio u Trnovo u Bugarskoj, a padom tog područja pod Turke, sultan Selim je njene mošti odnio u Carigrad. Na molbu kneginje Milice, žene srpskog kneza Lazara, mošti svetiteljke prenesene su u Srbiju u Beograd i 125 godina bile su položene u kapeli na Kalemegdanskoj tvrđavi.

Mošti Svete Petke sada su u Rumuniji u Jašiju, gradu koji se smatra velikim svetilištem i mjestom hodočašća, ne samo za pravoslavne, već za sve koji vjeruju u njenu moć isceljenja.

Na ikoni je Sveta mati Paraskeva predstavljena u ženskoj monaškoj odeždi, sa krstom i mirtinom grančicom, simbolom mučeništva.

Sveta Petka je u srpskom narodu veoma poštovana i važi za zaštitnicu žena. Veliki broj ljekovitih izvora nosi ime Svete Petke, a jedan od njih, sa čudotvornom i ljekovitom vodom nalazi se u Beogradu, na Kalemegdanskoj tvrđavi, mjestu gdje su njene mošti dugo počivale.

Sveta Petka je zaštitnica i kapele na Kalemegdanu, gdje se svake godine, poslije liturgije u Crkvi Ružici koja je u neposrednoj blizini, organizuje litija.

Kalemegdanska kapela Svete Petke sagrađena je na izvoru vode za koju se vjeruje da iscjeljuje očne bolesti i u njoj se, kao velika svetinja, čuva mali prst svetiteljke.

Održana promocija monografije o Uglješi Kojadinoviću na Sajmu knjiga u Beogradu

Književnica Branka Sančanin iz Srpca promovisala je juče svoju monografiju “Umoran od dodira…” o glumcu Uglješi Kojadinoviću na 65. Međunarodnom sajmu knjiga u Beogradu.

Promocija je održana u izložbeno-prodajnom prostoru Predstavništva Republike Srpske u Srbiji, pod pokroviteljstvom Vlade Republike Srpske.

Pored autorke, o ovom monumentalnom djelu govorili su direktor “Besjede” i predsjednik Udruženja izdavača Republike Srpske Nenad Novaković i reditelj Marko Misirača.

“Bilo je ovo predivno veče na štandu Predstavništva Republike Srpske i zahvaljujem njihovim velikim profesionalcima na odličnoj organizaciji. Potvrdilo se još jednom da nema zaborava na Uglješu Kojadinovića. Na promociji se tražila stolica više i upućujem zahvalnost svim divnim ljudima, Beograđanima, Srpčanima i drugima koji su podržali mene i moj rad”, rekla je Sančanin.

Promocije monografije o Uglješi Kojadinoviću do sada su održane i u Srpcu, Jajcu i Zagrebu a planirane su i u drugim gradovima u regionu.

Srbački parlament usvojio izvještaje o radu javnih preduzeća i ustanova za prvo polugodište

Odbornici Skupštine opštine Srbac usvojili su izvještaje o radu i izvršenju planova javnih preduzeća, ustanova i drugih organizacija na području opštine Srbac za prvo polugodište 2022. godine.

Usvojeni su izvještaji Radio Srpca, Centra za kulturu i sport, Narodne biblioteke, Dječijeg vrtića „Naša radost“, Centra za socijalni rad, Doma zdravlja, Agencije za razvoj malih i srednjih preduzeća, Turističke organizacije, Boračke organizacije, Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, Udruženja ratnih vojnih invalida, SUBNOR-a, Udruženja roditelja i djece sa posebnim potrebama „Izvor“, Udruženja Cezar, Udruženja žena Srbac, Omladinskog savjeta Srbac, Opštinske organizacije slijepih i slabovidih lica, SPКD „Prosvjeta“, NVO „Milenijum“ i informacija o radu i poslovanju Crvenog krsta.

Odbornica Mara Cvijanović Delević pohvalila je izgradnju lifta za potrebe invalidnih lica koji koriste usluge Narodne biblioteke i dodala da bi preko Zajednice etažnih vlasnika trebala biti urađena nova ulazna vrata na objektu do početka zime.

Odbornik Saša Jovičić, koji je po zvanju specijalista pedijatar, pohvalio je rad vrtića i ukazao na medicinski problem koji je naveden u izvještaju a odnosi se na značajan broj djece predškolskog uzrasta koji imaju problema sa govorom. Prema njegovim riječima, ova djeca ne pričaju, mucaju ili pričaju strane jezike koje su naučili koristeći mobilne uređaje, a pritom se slabo služe srpskim jezikom.

„Imamo djece koja pričaju sve druge jezike poput engleskog pa čak i turskog. To možda nekome zvuči simpatično ali je zabrinjavajuće jer u isto vrijeme ne govore maternjim jezikom. Zato ih je potrebno kanalisati na pravu stranu i u ovaj proces uključiti što više različitih stručnjaka, poput defektologa, logopeda, psihologa, socijalnih radnika i vaspitača. Takođe je zabilježen i značajan broj djece koji imaju određene poteškoće u razvoju“, rekao je Jovičić.

On dodaje da u udruženju Izvor imaju logopeda, dok u Domu zdravlja nemaju jer za to nema ekonomske opravdanosti.

„Predlažem da se pokrene inicijativa da se dovede još jedan defektolog-logoped i da nadležni stručnjaci u dogovoru sa načelnikom pokušaju za to pronaći sredstva u budžetu za narednu godinu ili da se obezbijede takve usluge preko postojećeg logopeda koji sarađuje sa udruženjem Izvor. Značajan broj djece odlazi u druge opštine na ovakve tretmane i izlažu se troškovima pa bi im se na taj način izašlo u susret“, rekao je Jovičić.

U diskusiji po izvještaju Doma zdravlja, Jovičić je rekao da ima vremena da se postojeći negativni bilans iz prvih šest mjeseci ispravi do kraja godine i podsjeća da prema novim odredbama Zakona o zdravstvenoj zaštiti, budžet opštine Srbac ima obavezu da namiri sve iskazane poslovne minuse Doma zdravlja, kao osnivač, u tekućoj kalendarskoj godini.

„Treba povesti računa o tome da se po svaku cijenu održi rad terenskih ambulanti, da se obezbijede dodatna sredstva za rad barem još jednog tima hitne pomoći, što je uslovljeno ograničenim sredstvima koja se dobijaju od Fonda zdravstvenog osiguranja. Postoji problem nedostatka zdravstvenih radnika, naročito u službi hitne pomoći, a nedavno sam saznao da na birou nema nezaposlenih doktora, što potvrđuje tu tezu. Takođe se mora pronaći način da se povećaju plate zdravstvenim radnicima i tako zadrže u našoj opštini“, rekao je Jovičić.

Na skupštini je usvojen i program rada vrtića za narednu školsku godinu, izvještaj o radu inspekcijskih organa i komunalne policije ua prvih šest mjeseci ove godine i informacija o radu Policijske stanice Srbac za prvo polugodište 2022. godine.

Odbornik Saša Jovičić pitao je šta se preduzima po pitanju sve češćeg prolazaka migranata kroz našu opštinu, ali i Republiku Srpsku na šta je dobio odgovor od komandira Policijske stanice Srbac Siniše Šnjegote da je u saradnji sa graničnom policijom preduzet niz mjera i radnji od izbijanja migrantske krize da se ova situacija stavi pod kontrolu.

„Naš prioritetni zadatak nije zaštita državne granice, ali smo i pored toga obavili razgovore sa oko 296 migranata od kojih većina nije posjedovala lične dokumente. Bio sam i na jednom sastanku u Hrvatskoj po tom pitanju gdje smo locirali mjesta na kojima ciljano prelaze granicu i nastojimo da se pokriju te rute. Oni uglavnom prelaze Savu, najčešće na području Vlaknice, Кaoca i Bajinaca. Apelujem na sve građane da sarađuju s nama po tom pitanju, postupaćemo koliko budemo u mogućnosti iako imamo velikih problema sa kadrovima i naši policijski službenici su u ovom trenutku preopterećeni“, rekao je Šnjegota.

Na sjednici je bez rasprave usvojen izvještaj o upisu učenika u prve razrede osnovnih i srednjih škola u školskoj 2022/23. godini i informacija o stanju u oblasti boračko-invalidske zaštite za 2021. godinu. Razgovaralo se i o informaciji o radu, materijalnom i socijalnom položaju penzionera i izvještaju o utrošku novčanih sredstava iz budžeta opštine Srbac u 2021. godini Udruženja penzionera opštine Srbac.

Odbornica Mara Cvijanović Delević ukazala je na niske penzije velikog broja građana koji bez pomoći porodice imaju finansijskih poteškoća sa kupovinom namirnica i lijekova, dok je odbornik Saša Jovičić pohvalio aktivnosti koje se vode u opštini Srbac na pomoći penzionerima a što nije slučaj u nekim drugim opštinama. On je zatražio objašnjenje u vezi nedavne vanredne sjednice upravnog odbora Udruženja penzionera na kojoj je data podrška institucijama Republike Srpske u nastojanju da se što prije usvoji budžet Republike Srpske za narednu godinu.

Sekretar Udruženja penzionera opštine Srbac, Slavko Malešević, rekao je da je na ovaj način ispoljena zabrinutost za položaj penzionera u slučaju privremenog finansiranja do koga bi došlo neusvajanjem budžeta i dodao da u podršci institucijama Srpske nema nikakve političke pozadine jer je Udruženje penzionera organizovana nepolitička organizacija.

„Cilj je bio da se sa zaključcima upoznaju i penzioneri i građani Republike Srpske i upravni odbor je želio da reaguje na ovaj način kako se ne bi ugrozio položaj najstarije populacije stanovništva“, istakao je Malešević.

Odbornici su usvojili i odluku o raspisivanju javnog konkursa za izbor i imenovanje direktora Turističke organizacije opštine Srbac i rješenje o imenovanju komisije za izbor direktora.

O ostalim tačkama dnevnog reda informisaćemo vas narednih dana.

Stonoteniskom klubu Srbac prvo mjesto u kategoriji veterana na međunarodnom turniru u Banjaluci


Omladinski stonoteniski klub Srbac nastupio je proteklog vikenda na 19. Međunarodnom stonoteniskom prvenstvu “Banja Luka 2022” u svim kategorijama i ostvario odlične rezultate.
Najuspješniji među našim igračima je bio prvotimac Mladen Nikolić koji je osvojio prvo mjesto, medalju i pehar u kategoriji veterani od 40 do 49 godina.
“Turnir je bio vrhunski sa kvalitetnim igračima i klubovima i podržali smo ga sa 15 naših takmičara. Domaćinima se zahvaljujemo na izuzetnoj organizaciji”, poručuju iz Omladinskog stonoteniskog kluba Srbac.

Budžet opštine Srbac ostvaruje se po planu

Ukupno ostvarena budžetska sredstva opštine Srbac u prvih šest mjeseci ove godine iznose 6.603.062 KM ili 48 odsto od godišnjeg plana, izjavila je načelnica Odjeljenja za finansije Zorica Stamenić na današnjoj 16. redovnoj sjednici Skupštine opštine Srbac.
Ona je dodala da budžetska potrošnja iznosi 6.807.217 KM ili 49 odsto od godišnjeg plana i veća je za 204.155 KM od budžetskih sredstava.
„Poreski prihodi ostvareni su u iznosu od 3.652.438 KM ili 55 odsto od plana. Najveći budžetski prihod je prihod od indirektnih poreza koji je ostvaren u iznosu od 3.264.284 KM, zatim slijedi porez na lična primanja 210.340 KM i porez na nepokretnosti 95.396 KM. Neporeski prihodi su ostvareni u iznosu od 1.941.068 KM ili 50 odsto u odnosu na plan a najveći je prihod od pružanja javnih usluga 1.354.885 KM ili 52 odsto u odnosu na plan, potom prihod od naknada 487.650 KM, prihod od komunalnih taksa 42.735 KM i prihod od opštinskih administrativnih taksa 23.462 KM“, rekla je Stamenić.
Ona je dodala da nije bilo problema sa otplatom dugoročnih i kratkoročnih obaveza koje su izvršavane u skladu sa planom.
U diskusiji je učestvovala odbornica Danijela Božić Novković, koju je zanimala realokacija sredstava u iznosu od 10 hiljada KM na račun Omladinskog savjeta i 25 hiljada KM za emisiju „Karavan“ RTRS-a dok je odbornik Danko Dragojević istakao potrebnu povećanja koeficijenta za plate srbačkim vatrogascima, što je, kako je naveo, od februara ove godine zakonska obaveza. On je dodao da su opštine u okruženju to već učinile, zbog čega je apelovao da se na sličan način i u Srpcu riješi status srbačkih vatrogasaca.
Odbornik Branko Grahovac je rekao da su sredstva za Omladinski savjet preusmjerena za potrebe uređenja užeg gradskog jezgra i izgradnje dječijeg igrališta, dodajući da je za ove potrebe ukupno utrošeno oko 11.600 KM.
„Što se tiče emisije Karavan, smatram da je na ovaj način naša opština predstavljena u najboljem svjetlu a u ovaj novčani iznos uračunati su troškovi RTRS-a za realizaciju emisije i nastup estradne umjetnice Goce Tržan. Ovaj koncert je imao i humanitarni karakter jer su prikupljena sredstva u iznosu od 1400 KM za izgradnju kuće samohranoj majci Neveni Ignjatić iz Srpca“, rekao je Grahovac.
Današnjoj sjednici prisustvuje 21 odbornik a odsustvo su pravdali odbornici Bojana Miholjčić Šapurić, Bojan Đenić, Želimir Urić i Mićo Malbašić.
O ostalim tačkama informisaćemo vas u narednim izvještajima na našoj stranici.

Priznanja za “Milenijum” i Slađanu Zrnić na Festivalu omladinskih pozorišta RS


Amatersko pozorište mladih “Milenijum” iz Srpca osvojilo je dvije nagrade na 21. festivalu omladinskih pozorišta Republike Srpske koji je održan od 17. do 23. oktobra u Banjaluci.
“Milenijum” je nastupio sa najnovijom predstavom “Sanjari” i dobio nagradu za kolektivnu igru i nagradu za originalni dramski tekst, koja je pripala reditelju Slađani Zrnić. Pored toga, Zrnićevoj je pripala posebna nagrada “Vladimir Kezić-Keza” koju dodjeljuje direkcija festivala za izuzetan doprinos razvoju omladinskih scena u Republici Srpskoj.
Ovo je veliko priznanje za srbačko pozorište i Slađanu Zrnić, diplomiranu glumicu i dramskog pedagoga, koja sa mladim srbačkim glumcima radi već više od jedne decenije.
“Presrećni smo zbog ovog uspjeha i ovo je priznanje ne samo za našu predstavu, već i cjelokupan rad na kulturnom uzdizanju i obrazovanju mladih ljudi u Srpcu. Uskoro planiramo obradovati Srpčane još jednim izvođenjem ove predstave u novembru, kada ćemo obilježiti 16 godina postojanja i rada našeg amaterskog pozorišta”, rekla je izvršni direktor Milenijuma, Sanela Vidović.
Na festivalu je izvedeno osam predstava a nastupilo je više od 100 mladih glumaca iz Srpca, Dervente, Bijeljine, Pala, Prnjavora i Banjaluke, kao i gosti iz Novog Sada.
U pratećem programu održane su radionice, okrugli stolovi, promocije i izložbe posvećene kulturnom stvaralaštvu mladih.
Festival je takmičarskog karaktera i svake godine održava se u drugom gradu a ovogodišnji domaćin je bilo pozorište “DIS” iz Banjaluke.
Na dosadašnjih 20 festivala u mnogim gradovima, a pred 47.000 posjetilaca, odigrano je 200 pozorišnih predstava, sa više od 2.900 glumaca, kojima je to bio pozorišni početak.
U Republici Srpskoj rade 33 pozorišne scene, sa više od 920 registrovanih članova.
Direktor Milenijuma, Sanela Vidović, poziva sve mlade ljude iz Srpca koji žele naučiti osnove glume da se jave putem fejsbuk stranice NVO “Milenijum” Srbac ili kontaktom na telefon 065/648-914.
“Već u januaru planiramo pokrenuti novi ciklus kada ćemo okupiti mlade glumačke talente u pripremi za novu predstavu”, istakla je Vidović.

Promocija knjige “Ko smo mi?” autora Gordane Đukić u petak, 28. oktobra


Srpsko prosvjetno i kulturno društvo “Prosvjeta” Srbac i Narodna biblioteka Srbac organizuju promociju najnovije knjige profesorice Gordane Đukić pod nazivom “Ko smo mi?”.
Promocija će se održati u petak, 28. oktobra 2022. godine, sa početkom u 19 časova u sali Skupštine opštine Srbac.
O knjizi će, pored autorke, govoriti književnici Branka Sančanin i Žarko Šarić.
U ovoj, trećoj po redu knjizi Gordane Đukić, opisano je porodično stablo njene porodice, čemu je posvećen prvi dio knjige, a autorka je zabilježila sve ono što je slušala od roditelja o svojim precima, dok je u drugom dijelu opisano porijeklo Gordaninog supruga Zdravka.
Obuhvaćen je period od ustanka 1875. godine, Prvi i Drugi svjetski rat, period socijalizma, komunizma, sve do danas.
Poseban pečat ovom djelu daju brojne porodične fotografije iz arhive Gordane i Zdravka, među kojima ima i onih koje potiču iz vremena kada su nastale prve fotografije u ovom kraju.

Počela izgradnja lifta za invalidna lica za korisnike Narodne biblioteke


U sklopu projekta “Kultura bez barijera“ koji je odobren Narodnoj biblioteci u Srpcu od strane Ministarstva prosvjete i kulture RS, danas je počela izgradnja lifta za invalidna lica za korisnike ove ustanove.
Vrijednost projekta iznosi 61.200 KM a za izvođača je izabran konzorcijum firmi “Imperium” i “Tekston” iz Banjaluke.
Direktor biblioteke Branko Savanović kaže da je rok za završetak radova 90 dana.
“Na našu veliku radost krenuli su radovi na izgradnji lifta čime će biti olakšan pristup licima sa invaliditetom našoj ustanovi. Zahvaljujem se ministarstvu koje je prihvatilo našu aplikaciju i odobrilo sredstva za ovu značajnu investiciju”, rekao je Savanović.
On podsjeća da je resorno ministarstvo odobrilo srbačkoj biblioteci i sredstva u iznosu od 50 hiljada KM za kompletnu adaptaciju biblioteke.
“U planu je da se postavi nova stolarija, urade podovi i sanitarni čvorovi, nabavi novi namještaj, presvuku fotelje u čitaonici i nabave vitrine za Zavičajnu zbirku. Očekujemo da će i ovaj projekat uskoro započeti nakon što se završi sva procedura oko izbora izvođača radova”, rekao je Savanović.

Udruženje “C.E.Z.A.R.” poziva mlade za učešće u mentorskom projektu “Stariji brat – starija sestra”

Udruženje građana “C.E.Z.A.R.” Srbac poziva mlade uzrasta od 20 do 35 godina, koji žele da urade nešto korisno i humano i nekoliko sati svog slobodnog vremena mjesečno posvete druženju sa jednim djetetom, da se prijave i postanu dio mentorskog tima, a očekuje ih neprocjenjivo iskustvo i nezaboravne uspomene.
Program “Stariji brat, starija sestra” nastao je kao težnja da se kroz volonterski, društveno koristan angažman mladih i odraslih doprinese socijalnom uključivanju djece, poboljša socijalna kohezija i socijalna pravda u bosanskohercegovačkom društvu. Novim načinom rada, u kojem učestvuju vladine i nevladine organizacije kao partneri, podržava se proces reforme sistema socijalne zaštite u BiH.
Kome je namijenjen Program?
Ovaj program je namijenjen prvenstveno djeci koja su smještena u dječijem domu ili potiču iz materijalno i socijalno ugroženih porodica, te im je zbog toga otežano odrastanje u zdravu, društveno integrisanu, socijalno i radno sposobnu ličnost.
U Programu se povezuju djeca osnovnoškolskog uzrasta, najčešće između šest i četrnaest godina, sa jednom „starijom sestrom“ ili „starijim bratom“, tj. sa jednim volonterom – mladom osobom koja je između dvadeset i trideset pet godina starosti. Tokom sedmičnog druženja, dijete razvija povjerljiv, siguran i podržavajući odnos sa volonterom koji za njega predstavlja pozitivan model ponašanja. Kroz prijateljski odnos sa volonterom, dijete usvaja socijalno prihvatljiva ponašanja, moralne i kulturne vrijednosti, kao i životne vještine koje su neophodne za samostalan život u zajednici.
Ko može biti mentor/stariji brat ili starija sestra?
Svaka mlada osoba uzrasta između 20 i 35 godina koja želi da doprinese srećnijem i zdravijem djetinjstvu. Prethodno iskustvo u radu sa djecom ili pedagoška obrazovna podloga nisu neophodni. Program počinje u novembru i traje narednih devet mjeseci.
Više informacija nalazi se u javnom pozivu, a dodatne informacije mogu se dobiti na broj telefona 065 195 395, e-mail zdravosrbac@yahoo.com ili porukom na društvenim mrežama Udruženja građana „C.E.Z.A.R.“.
Prijava i upitnik za volontiranje, kao i javni poziv, mogu se pronaći na internet stranici udruženja “C.E.Z.A.R.”, klikom na link: https://ug-cezar.com/2022/10/21/pozivamo-mlade-iz-srpca-da-se-ukljuce-u-mentorski-projekat-stariji-brat-starija-sestra/?fbclid=IwAR191syjG2intNZoK3y3CKcvouIHgQ1u-Ap1nFd9JIs2KaUWj97KnDzQL44