Vijesti

​Objavljen je Javni poziv „Jačanje inovacija i digitalizacije u malim i srednjim preduzećima u BiH” koji se finansira iz projekta EU4DigitalSME. Rok za dostavljanje projektnih prijedloga je 10. mart 2023. godine do 16.00 časova.                           

Poziv ima za cilj pružanje podrške inovativnim tehnološkim projektima primjenljivim u industriji kroz javno-privatna i privatno-privatna partnerstva između industrije, udruženja, poslovnih mreža (istraživanja i razvoja) u implementaciji mjera usmjerenih na tehnološku transformaciju malih i srednjih preduzeća u cilju pomoći da rastu i primjenjuju svoja inovativna rješenja.

Na javni poziv mogu se prijaviti kao vodeći aplikanti pravna lica osnovana u Republici Srpskoj/BiH najkasnije od 31.12.2018. godine koja su odgovorna za pripremu i upravljanje projektom direktno sa partnerima, a ne kao posrednik.

Prihvatljivi aplikanti su: institucije za istraživanje i razvoj (javne i privatne), obrazovne institucije (javne i privatne), privredna komora, poslovni centri, sektorska i strukovna udruženja/klasteri (sa provjerljivim iskustvom razvoja privatnog sektora) i lokalne i regionalne razvojne agencije.

Ukupan budžet Poziva iznosi 750 000 evra, s tim da iznos po pojedinačnom projektu može da bude u rasponu od 50 000 evra do 100 000 evra.

Detaljne informacije o pozivu dostupne su klikom na link: https://eu4digitalsme.ba/en/javni-poziv-2023/

Sredstva za realizaciju omladinskih projekata, kulturno-sportskih manifestacija i rad sportskih organizacija u značajnoj mjeri su povećana prošle godine rebalansom opštinskog budžeta, jedan je od zaključaka sa današnje 19. redovne sjednice Skupštine opštine Srbac.
Na dnevnom redu, između ostalog, našao se izvještaj o utrošku novčanih sredstava u iznosu od 158 hiljada KM za sportske organizacije na području opštine Srbac u 2022. godini. Ova sredstva su u odnosu na prvobitni plan budžeta rebalansom povećana za 18 hiljada KM.
Odbornik Branko Grahovac rekao je da su potrebe sportskih klubova bile mnogo veće ali je načelnik opštine Mlađan Dragosavljević izvukao maksimum kako bi se obezbijedilo određeno povećanje.
“Skoro svi koji su tražili dodatna sredstva su ih dobili. Treba imati razumijevanja da trenutno živimo u teškom vremenu zbog čega čestitam načelniku i njegovim saradnicima koji su našli mogućnost da se ova sredstva povećaju”, rekao je Grahovac.
Odlukom o finansiranju i kategorizaciji sporta i fizičke kulture u 2023. godini, koja je danas takođe usvojena, sredstva za sportske organizacije povećana su na 160 hiljada KM, dok će za sufinansiranje troškova zakupa termina za treninge klubova u sportskoj dvorani biti izdvojeno dodatnih pet hiljada KM.
Odbornik Mirko Stojić, ispred Komisije za sport, pohvalio je dodatno finansiranje sportskih klubova. On je rekao da ček i neke veće opštine izdvajaju manje sredstava za sport i izrazio uvjerenje da će rebalansom biti obezbijeđeno dodatno uvećanje.
“Smatram da bi trebalo više pažnje posvetiti klubovima koji pokazuju pozitivne trendove, poput stotnoteniskog kluba koji od svog osnivanja ostvaruje zavidne rezultate, kako u masovnosti, tako i u kvalitetu rada i uspjesima na turnirima. U ovoj odluci koju smo usvojili vidi se da su prebačeni u višu kategorizaciju klubova što je dobro jer će im pomoći da ostvare pravo na veća finansijska sredstva”, rekao je Stojić.
U diskusiji po ovom pitanju odbornik Branko Grahovac je takođe pohvalio rad stonotenisera i rekao da će po novoj odluci sredstva za njihovo djelovanje biti povećana u stoodstotnom iznosu i iznosiće oko četiri hiljade KM.
“Sredstva za sportske klubove i organizacije za ovu godinu će biti povećana za oko 20 hiljada KM u odnosu na prošlogodišnji plan što će omogućiti kvalitetniji rad našim sportistima a ne sumnjam da će rebalansom biti dodatno uvećana kako bi se zadovoljile njihove potrebe”, istakao je Grahovac.
Načelnik opštine Mlađan Dragosavljević takođe je izrazio uvjerenje da će ove odluke pozitivno uticati na razvoj sporta u našoj opštini.
“Svjesni smo potreba sportskih kolektiva kako bi obezbijedili opstanak i sve veće uključenosti mladih u razne sportske aktvnosti, zbog čega ćemo se truditi da ova sredstva povećamo ukoliko to dozvole finansijske pretpostavke”, rekao je načelnik Dragosavljević.
Na sjednici je usvojen i izvještaj o utrošku sredstava u iznosu od 27 hiljada KM za realizaciju 42 kulturno-sportske manifestacije u 2022. godini, što je za dvije hiljade više u odnosu na plan i informacija o utrošku novčanih sredstava u iznosu od 21.496 KM za realizaciju 20 projekata omladinskih neformalnih grupa, odnosno za 6.500 KM više u odnosu na planirana sredstva.
Odbornica Mara Cvijanović Delević pozdravila je u aktivizam mladih i apelovala predlagačima odluke da u narednim izvještajima jasno navedu u kojim mjesnim zajednicama su realizovani projekti, budući da to u tekstu odluke nije bilo definisano, jer su napisani samo nazivi projekata.
U diskusiji je učestvovao i odbornik Aleksandar Babić koji je rekao da su sredstva za omladinske projekte stalno rasla posljednjih godina i da su prvobitno iznosila 10 hiljada a da su sada više nego uduplana, dok je odbornik Jordan Kuvalja, koji je i predsjednik Ansambla narodnih igara “Lijevče”, rekao da su omladinci iz njihovog ansambla redovno aplicirali za ova sredstva, naročito kada je riječ o izradi narodnih nošnji.
Podršku realizaciji omladinskih projekata dao je i odbornik Branko Grahovac koji je rekao da je sve realizovano bilo transparentno i da je lokalna uprava sredstva uplaćivala direktno dobavljačima usluga a ne na račune omladinskih neformalnih grupa, dok je odbornik Želimir Urić podsjetio da je na jednoj od prošlih sjednica amandmanski tražio da se sredstva za ove projekte povećaju, što je ispunjeno i dodao da će vjerovatno biti dodatnih potreba za povećanjem. On je apelovao da se javni poziv za ove namjene, umjesto tokom ljetnog perioda, raspisuje ranije, kako bi bilo više vremena za njihovu realizaciju.
Načelnik odjeljenja za privredu, poljoprivredu i društvene djelatnosti Marko Miholjčić podsjetio je da su pravo učešća imali omladinci od 15 do 30 godina a sredstva koja su odobrena po projektu iznosila su maksimalno 1500 KM.
“Na javni poziv pristiglo je dosta prijedloga i nakon bodovanja je komisija predložila načelniku opštine da se povećaju sredstva kako bi svima bili odobreni projekti u maksimalno traženom iznosu. Neko je aplicirao za nabavku opreme a neko za izvođenje radova na društvenim domovima, igralištima i drugim namjenama, ali je lokalna uprava sve isplatila u zadatom roku a radovi su uspješno realizovani”, rekao je Miholjčić.
Odbornici su na današnjoj sjednici usvojili i izvještaj o utrošku sredstava za nagrade maturantima u prošloj godini u iznosu od šest hiljada KM.
Današnjoj sjednici prisustvuju 22 odbornika a odsustvo su pravdali odbornici Bojana Miholjčić Šapurić i Dragan Lepir, dok je jedno mjesto ostalo upražnjeno nakon ostavke odborničkog mandata od strane odbornika PDP Miće Malbašića a u međuvremenu nije stigao sertifikat iz Centralne izborne komisije BiH za Gorana Marića, koji bi trebao da zamijeni Malbašića u skupštinskim klupama.
Sjednici prisustvuje i predstavnik OSCE-a, Siniša Petrović.
O ostalim tačkama dnevnog reda informisaćemo vas u narednim izvještajima.

Uz recitaciju, ples i crteže prvačići Osnovne škole ,,Dositej Obradović” Razboj obilježili su 100 dana prvaka.

Prvačići područnih osnovnih škola u Kukuljama, Malom Razboju i Prijebljezima, jutros su pokazali šta su sve naučili  tokom prvih 100 dana svog osnovnog obrazovanja i u radu sa svojim učiteljicama Radom Antonić, Draganom Đuričić i Ružicom Toljan.

,,Priredbom pod nazivom 100 dana đaka prvaka obilježavamo mali jubilej školovanja naših najmlađih učenika. Na ovaj način prosvjetnim radnicima i roditeljima na jedn lijep način pokažemo šta su djeca naučila, a ovom prilikom, još jednom im izražavam dobordošlicu u našu školuiI želim im mnogo uspjeha u daljem obrazovanju”, rekla je direktorica škole Silvana Sekulić.

Učiteljica iz područne škole u Kukuljama Rada Antonić kaže da je ovo prilika da sa roditeljima porazgovaraju o daljoj saradnji i da na zabavan način djeci pokažu da je obrazovanje veoma važno i da drugi vide njihove uspjehe.

,,Ovom prilikom ugostili smo roditelje prvačića sa kojim smo razgovarali o daljoj saradnji, jer kao što je poznato najvažnija je saradnja na relaciji roditelj – nastavnik, da bi dobili kvalitetnog učenika. Učenici su usmeno sa učiteljicama prošli njihov rad za 100 dana i zadivili svojim znanjem. Možemo slobodno reći da će ovo biti jedna od uspješnijih generacija. Stalnu podršku u radu prvačićima u Kukuljama pruža produženi boravak koje vode Snežana Lendić, Dijana Kuvalja i Marijana Prodanović”, kaže učiteljica Rada.

Mladi uvijek treba da imaju jasan cilj i da ga prate te da se potrude da u svojoj zemlji pronađu sreću i grade porodicu, riječi su dvadesetosmogodišnje Maje Milijaš iz Srpca, najmlađe žene sa diplomom doktora nauka u Republici Srpskoj.

Ova Srpčanka, koja je nedavno postala i majka, kaže da je njeno prvo priznanje tokom obrazovanja, zlatna značka “Nikola Tesla” za najboljeg studenta na Tehnološkom fakultetu u Banjaluci, bio ključni momenat za budućnost.

– Na svečanoj dodjeli nagrada sam se našla zajedno sa kolegama sa 16 drugih fakulteta Univerziteta u Banjaluci i tada sam shvatila da smo taj uspjeh podijelili. To je bio trenutak kada sam bila sigurna da će moj poziv biti bavljenje naukom – kazala je Maja.

Kaže da su doktorske studije dijelom bile logičan slijed događaja nakon te nagrade.

– Danas mogu reći da sam zadovoljna i srećna. Činjenica da sam najmlađi doktor nauka i taj osjećaj da ovaj put to prvo mjesto pripada samo meni moj je putokaz za budućnost u našoj zemlji – kazala je Maja.

Na pitanje kako pronalazi motivaciju Maja, koja je zvanje diplomiranog inženjera prehrambene tehnologije stekla 2016. godine, kaže da su nagrade njen vjetar u leđa.

– Tokom studiranja cilj je sve vrijeme bio jako dobro posložen u mojoj glavi. Na Tehnološkom fakultetu Univerziteta u Banjaluci sam završila prvi ciklus studija, a nakon toga upisala sam se na master prehrambenog inženjerstva. U školskoj 2018/2019. godini odlazim na Tehnološki fakultet Univerziteta u Novom Sadu, upisujem se na doktorske studije na smjeru biotehnologija, a ostalo je istorija – kazala je sa osmijehom na licu Maja.

Iako se danas mlada Srpčanka može pohvaliti time što je doktorske studije okončala sa ocjenom deset, ne krije da je ovaj put tražio svakodnevni trud i rad.

– Ispiti su iziskivali mnogo vremena. Pisanje istraživačkog rada koji je ujedno eksperimentalni dio doktorske disertacije, naučnih radova, trajao je četiri godine. Prethodne četiri godine su rezultovale odbranom doktorske disertacije, čime sam u decembru 2022. godine stekla zvanje doktora nauka tehnološkog inženjerstva i postala najmlađa žena u našoj zemlji sa diplomom doktor nauka – kazala je Maja.

Svojom autentičnošću posebno se istakla, zbog čega je dobila brojne poslovne ponude.

– Na Tehnološkom fakultetu u Banjaluci radim kao viši asistent, a član sam i Udruženja inženjera tehnologa Republike Srpske i Udruženja mikrobiologa Srbije – kazala je Maja.

Želja joj je da svoj trud i rad prenese na svoju kćerku i studente koji su joj bili podrška na ovom putu.

– Želim da moj rad i uspjeh budu dobar primjer studentima koji uče od mene, i ono najvažnije, sve vrijeme sam u glavi imala želju da opravdam povjerenje svoje porodice, kao i da, jednog dana, moja kćerka može da vjeruje da marljivost i upornost imaju svoju vrijednost i da je potrebno čekati pravi trenutak da neko taj trud prepozna na pravi način – rekla je Maja.

Eksperimentalni dio doktorske disertacije zahtijevao je rad najmanje pet dana u sedmici, a nemali broj puta Maja je i vikendom odlazila do laboratorije.

– Večeri su bile predviđene za niz proračuna i obrađivanje rezultata. Danas, kad disertaciju držim u svojim rukama, svjesna sam zahtjevnosti eksperimenta, a sjećam se i osjećaja kada sam proizvela i analizirala posljednju 324. bocu vina koja je označavala i kraj eksperimentalnog dijela – rekla je Maja.

Izvor: Glas Srpske

Povodom obilježavanja Međunarodnog dana bezbjednog interneta, a sa ciljem podizanja svijesti kod djece i mladih o opasnostima koje im prijete upotrebom interneta,  policijski službenici Policijske stanice Srbac  održali su danas i juče edukativna predavanja za učenike  Centra srednjih škola ,,Petar Kočić” Srbac.

Kako nam je rekao komandir Policijske stanice Srbac Siniša Šnjegota, cilj predavanja jeste  da se učenici informišu o opasnostima koje prijete putem interneta, a kojima su načešće izložena djeca i mladi, te da se učenici edukuju o rizičnim situacijama u kojima se mogu naći ukoliko nepravilno upotrebljavaju društvene mreže, kao i o načinima na koji mogu da se zaštite i kome da ih prijave. Šnjegota ističe da je veoma važna pravilna upotreba interneta, jer je savremena tehnoligija sve više prisutna u svakodnevnom životu i napominje da je neophodno voditi računa o zaštiti ličnih podataka.

,,Policijski službenici juče i danas su održali predavanja za 67 učenika prvog razreda Centra srednjih škola u Srpcu. Cilj predavanja je da se učenici upoznaju sa rizicima koje nepravilna upotreba intreneta sa sobom nosi, ali i da im se ukaže na koji način da njihova uptreba interneta bude što bezbjednija. Veoma je važno da djeca na društvenim mrežama i u komunikaciji sa ljudima koje tim putem upoznaju nikada ne daju svoje lične podatke kao što je matični broj, pin kodovi i slično, te ovu priliku koristim da na to skrenem pažnju”, kaže Šnjegota i dodaje da će ovakve aktivnosti biti nastavljene i u narednom periodu, jer bezbjednost djece mora da bude prioritet kompletnog društva.

Brojni humanisti priskočili su u pomoć Predragu Pejiću iz Srpca i njegovim ukućanima kako bi im pomogli da se uskoro vrate u porodični dom koga je zahvatio požar 30. januara ove godine kada je izgorilo kompletno prizemlje kuće.

Do nesreće je došlo kada je iz šporeta na čvrsto gorivo ispala dimovodna cijev a vatra koja je buknula brzo je zahvatila prizemlje u kojem u tom trenutku nije bilo nikoga.

Predrag kaže da je, kao i svakog dana, naložio vatru i otišao do grada da obavi neke poslove a nedugo zatim pozvao ga je komšija i rekao da se kod njegove kuće primijeti dim.

“Bilo je negdje oko podneva kad sam otišao da kupim neke šarafe i farbu i zadržao se manje od sat vremena. Кada me pozvao komšija Goran Lazić i pitao šta se to kod nas dimi, odmah sam se vratio ali vatra je već izbijala iz prozora i sva stakla su bila popucala. Došli su vatrogasci i brzo ugasili požar, spriječivši da šteta bude veća, na čemu im se iskreno zahvaljujem”, rekao je Predrag.

Pejići su kuću počeli graditi 2014. godine i do sada su uspjeli urediti samo prizemlje dok je gornji sprat neopremljen. U porodici su stalno zaposleni supruga i sin, dok je Predrag uglavnom kod kuće i održava domaćinstvo, a kćerka trenutno ne živi s njima.

“Кada smo počeli graditi kuću nismo imali dovoljno sredstava i uredili smo je koliko smo mogli. Sređivali smo je malo pomalo i opremili donji sprat novim namještajem, kuhinjom, kupatilom i stolarijom. Međutim, sada je sve nestalo bukvalno za jedan čas”, kaže Predrag.

Dodaje da je odmah nakon požara došlo dosta sugrađana koji su mu ponudili pomoć a lista onih koji se svakodnevno javljaju je sve duža.

“Teško je krenuti sve ispočetka ali uz prijatelje i poznanike sve će biti lakše. Njih dvadesetak je stiglo već pola sata nakon požara da mi pomognu što dovoljno govori o njihovoj ljudskosti i požrtvovanosti. Pošto su zidovi popucali od visoke temperature i sve instalacije su izgorile, morali smo krenuti sa obnavljanjem od golog zida i radovi već dobro napreduju”, kaže Predrag.

Кako bi im omogućili da lakše prebrode muku, članovi Savjeta mjesne zajednice Srbac, na čelu sa Draškom Momićem, pokrenuli su humanitarnu akciju za prikupljanje novčanih priloga. Momić, odbornik u Skupštini opštine Srbac, koji im je kum i dugogodišnji prijatelj, ustupio je Pejićima svoj stan za život dok se ne završi adaptacija kuće.

“Predrag je čovjek za primjer, mnogima je na razne načine pomagao i sada je na nama red da mu uzvratimo. Odziv donatora već u prvim danima je dobar, javljaju nam se pojedinci i firme iz Srpca i dijaspore sa željom da uplate priloge. Pa čak i oni koji su slabijeg imovnog stanja kažu da bi došli da barem pomognu u radu”, kaže Draško, koji je sa mještaninom Nebojšom Mitrakovićem ovlašten za prikupljanje sredstava.

Ističe da su dobili saglasnost Opštine Srbac i načelnika Mlađana Dragosavljevića da pokrenu akciju a lokalna uprava će uplatiti i jednokratnu novčanu pomoć.

“Pozivam sve građane da pokažu humanost i solidarnost prema našim sugrađanima i pomognu im da se vrate u svoj dom i prije završetka zime”, rekao je Momić.

Donacije za obnovu kuće porodice Pejić mogu se uplatiti na:

– žiro račun broj: 567-353-59003723-58 koji je otvoren u Atos banci,

– devizni račun broj: 567-353-54170629-71 u Atos banci, SWIFT code: SABRBA2B ATOS BANК A.D. Beneficiary customer: BA395673535417062971 PREDRAG (MILORAD) PEJIĆ, SRBAC SELO BB, BOSNA I HERCEGOVINA

Lovačko udruženje ,,Srna „ Srbac ima tradiciju dugu preko 75 godina i za sve to vrijeme nije imalo vlastiste prostorije nego je koristila prostor u zakupu. Na inicijativu današnjeg rukovodstva na čelu sa predsjednikom Goranom Savanovićem prije dvije godine pokrenuta je aktivnost na izgradnji vlastitog Lovačkog doma.

U međuvremenu, uz nesebičnu pomoć lokalne vlasti i svih odbornika u SO Srbac, obezbjeđena je lokacija i kupljeno zemljište od 2 hiljade 900 metara kvadratnih, nakon čega se počelo sa izgradnjom ovog objekta, kaže Goran Savanović i dodaje.

,,Zavrsena je prva faza radova na Lovačkom domu. Uspjeli smo da u toku prošle godine izravnamo teren, postavimo ploču, ozidamo i pokrijemo objekat, postavimo termoizolaciju i fasadu oko zgrade. Postavljena je stolarija, urađeni su i određeni nutrašnji radovi. Objekat je korisne površine od 180 metara kvadratnih. Sve ove radove finansirali smo dijelom iz vlastitih sredstava a dijelom uz pomoć Vlade RS. Ministarstvo finansija RS obezbjedilo je iznos od 50.000 KM a Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva 10.000 KM. Zahvaljujem svim kolegama lovcima koji su nesebicno ucestvovali u radovima. Predstoje nam, ove godine, radovi druge faze vode i struje, vanjsko uredjenje te opremanje prostorija sve u skladu sa finansijskim sredstvima “, kaže Goran Savanović..

Plan je da se objekat Lovačkog doma u Srpcu stavi u funkciju do maja mjeseca ove godine kako bi se u njemu održala godišnja skupština LU ,,Srna”.

Osnovna škola”Vuk Karadžić”Sitneši obavještava roditelje djece dorasle za upis u prvi razred, da je veb stranica za e Upis djece u prvi razred osnovne škole (https://eupis.skolers.org) javno dostupna i da roditelji mogu elektronski prijavljivati djecu u školu.

Prijava traje od 01.02.-15.03.2023. godine.

Pored registracije djeteta putem javnog portala e Upis rješenja, roditelj može dijete prijaviti i lično, u pedagoško-psihološkoj službi OŠ Sitneši ili putem telefona 051/752-080.

Odjeljenje za privredu, poljoprivredu i društvene djelatnosti poziva sve poljoprivredne proizvođače sa područja opštine Srbac da u petak, 10. februara u 12 časova, u sali Skupštine opštine, prisustvuju predavanju vezano za korištenje aplikacije AgroLIFE i korištenje podataka sa meteo stanica.
U sklopu projekta „Digitalizacija opštinskog upravljanja zemljištem“, koji je podržan kroz Program razvojnog partnerstva (develoPPP.de) Nemačkog saveznog ministarstva za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ), a koji sprovode Nemačka razvojna saradnja (GIZ), TeleGroup i NALED, nedavno su postavljene četiri najsavremenije meteo stanice koje prate parametre od značaja za poljoprivrednu proizvodnju.
Meteo stanice su početkom januara puštene u rad, nalaze se u Liliću, Crnaji, Sitnešima i Korovima i u stanju su da prikupljaju podatke o mikroklimatskim uslovima u realnom vremenu, kao što su podaci o temperaturi i vlažnosti vazduha i zemljišta, količini padavina, vlažnosti lista, sunčevoj radijaciji, jačini vjetra i slično ali i da predviđaju pojavu bolesti i štetočina za veliki broj poljoprivrednih kultura.
Podaci sa meteo stanica dostupni su svim zakupcima državnog poljoprivrednog zemljišta ali i vlasnicima privatnih poljoprivrednih gazdinstava sa teritorije opštine Srbac, bez obzira na to da li su zakupci ili koncesionari.
Takođe, poljoprivrednici mogu koristiti aplikaciju za vođenje sopstvene proizvodnje, odnosno za vođenje knjige polja u elektronskoj verziji.
Podatke sa meteo stanica moguće je koristiti kroz AgroLIFE digitalnu platformu za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom. Potrebno je da skinete mobilnu aplikaciju sa google prodavnice i počnete da upravljate svojom poljoprivrednom proizvodnjom putem ovog digitalnog asistenta.
Podaci sa meteo stanica takođe su dostupni i putem sledeće web stranice – farmer.agrolife.world a link za ovu stranicu postavljen je i na zvaničnoj internet stranici opštine Srbac. Da biste putem ove stranice pristupili podacima sa meteo stanica za opštinu Srbac potrebno je da koristite sljedeće pristupne podatke:
Korisničko ime: Srbac
Šifra: meteo
Za više informacija o projektu, AgroLIFE aplikaciji i meteo stanicama potrebno je obratiti se Odjeljenju za privredu, poljoprivredu i društvene djelatnosti Opštine Srbac.
Kontakt telefon: 051/740-001, lokal 130.

Otvoren je Poziv podrške postojećim i novoosnovanim mrežama organizacija civilnog društva, koji se finansira u okviru programa EU4CS.

Poziv je otvoren za podnošenje projektnih prijedloga do 21. marta 2023. godine do 12.00 časova.

Opšti cilj ovog poziva je jačanje participativnih demokratija i procesa približavanja i integracije u BiH, kroz pojačani doprinos civilnog društva i medija.

Specifični ciljevi su:

– Institucionalizacija učešća civilnog društva u donošenju politika i procesu donošenja odluka.

– Dalja izgradnja kapaciteta organizacija civilnog društva u BiH.

– Nastavak podrške mrežama zasnovanim na pitanjima iz oblasti vladavine prava, obrazovanja, zdravstva, izbornih procesa, socijalne uključenosti, životne sredine i klimatskih promena, mladih, kulture, lokalne ekonomije i preduzetništva, prava žena, slobode izražavanja i medija, kao i borbi protiv korupcije.

Na predmetni poziv mogu se prijaviti nevladine organizacije.

Takođe, javni poziv se sastoji od 13 LOT-ova, odnosno podrške mrežama organizacija civilnog društva i saradnje u oblasti:

Lot 1: vladavine prava

Lot 2: borbe protiv korupcije

Lot 3: obrazovanja

Lot 4: zdravstva

Lot 5: izbornih procesa

Lot 6: socijalne inkluzije

Lot 7: oblasti životne sredine i klimatskih promena

Lot 8: mladih

Lot 9: kulture

Lot 10: lokalne privrede i preduzetništva

Lot 11: ženskih prava

Lot 12: slobode izražavanja i medija

Lot 13: realizacije aktivnosti Resursnog centra (trenutno nije u funkciji)

Ukupan budžet Poziva iznosi 7,8 miliona evra, dok se iznos sredstava za jedan LOT kreće od 400 000 do 600 000 evra.

Detaljne informacije o pozivu dostupne su klikom na link: https://webgate.ec.europa.eu/europeaid/online-services/index.cfm?ADSSChck=1675422111961&do=publi.welcome&nbPubliList=15&orderby=upd&searchtype=RS&aofr=176421&orderbyad=Desc&userlanguage=en