Vijesti

Načelnik opštine Mlađan Dragosavljević i predsjednik Skupštine opštine Dejan Dević uputili su iskrene čestitke svim građanima opštine Srbac koji proslavljaju Božić po julijanskom kalendaru.

U čestitki se kaže da nas praznik Hristovog rođenja podsjeća na ono što je najvažnije i najtrajnije, porodicu, vjeru i zajedništvo.

“U božićnim danima okupljamo se oko svojih najbližih, dijelimo toplinu doma i osjećaj pripadnosti, svjesni da se upravo u porodici rađaju snaga, povjerenje i ljubav koje nose i pojedinca i zajednicu.

Božić je i vrijeme kada se vraćamo svojoj vjeri i crkvi, mjestu sabranja, nade i duhovnog oslonca. Vjera nas uči strpljenju, praštanju i brizi za druge, a te vrijednosti su temelj svakog zdravog društva. Čuvajući svoju vjeru i običaje, čuvamo i svoj identitet, naslijeđe predaka i put kojim želimo da idu buduće generacije.

LJubav prema otadžbini i rodnom kraju ogleda se u međusobnom poštovanju, slozi i spremnosti da zajedno gradimo bolje sutra. Samo kao složna zajednica, oslonjena na vjeru, porodicu i iskrenu brigu jednih za druge, možemo sačuvati ono što jesmo i napredovati kao narod.

Sa iskrenom željom da Božić dočekate i proslavite u miru, zdravlju i porodičnoj radosti, upućujemo vam tradicionalni hrišćanski pozdrav – Mir Božiji, Hristos se rodi”, navodi se u zajedničkoj čestitki.

Srpska pravoslavna crkva proslavlja Badnji dan, pripremajući se za najradosniji hrišćanski praznik Rođenje Isusa Hrista – Božić. Službama bdenja i paljenjem badnjaka u pravoslavnim hramovima najavljuje se Rođenje Spasitelja čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena i kao najradosniji događaj za hrišćanstvo.

Na Badnji dan se peče božićna pečenica, pripremljena prethodnog dana, na Tucindan. U pravoslavnim kućama Badnje veče je porodični praznik kada se ukućani okupljaju oko obavezno posne trpeze.

Badnji dan nosi posebnu radost, koja se oslikava u molitvama, ali i u brojnim običajima srpske nacije.

Prema drevnoj tradiciji, uoči Badnjeg dana se bdi, ne spava se – pa otud i naziv u srpskom jeziku: badnji, nastalo od bdjeti, što znači dan nespavanja, odnosno bdijenja.

U rano jutro, domaćini kuće sijeku badnjak.

Paljenje badnjaka

Badnjak se cjeliva, maže medom i postavlja na ognjište. Kada je badnjak na ognjištu, prema njemu se moralo ponašati kao prema živom biću – kitili su ga zelenim granama, ljubili, prelivali vinom i posipali žitom.

Običaj nalaganja badnjaka na vatru veoma je star. Djeca “džaraju” vatru – raspaljuju je grančicama, izazivajući pregršt varnica i iskri. Pri tome govore: “Koliko iskrica, toliko parica, pilića, košnica…”, nabrajajući svu stoku i živinu čije blagostanje priželjkuju.

Negdje se uz badnjak u kuću unosi i pečenica.

Posna trpeza za Badnje veče – pasulj, riba i česnica

Po završetku obreda unošenja badnjaka domaćin okadi cijeli dom i trpezu, zapali svijeću, izgovori molitvu, čestita praznik i Badnje veče ukućanima i tek onda sjedaju za trpezu.

Na Badnje veče jede se isključivo posna hrana. Na trpezi se nalaze jela poput ribe, pasulja, kiselog kupusa, turšije i posnih pita. Obavezno se služi žito, med, orasi i vino, dok glavni obrok sadrži namirnice koje simbolizuju prosperitet i zajedništvo. Neizostavan dio trpeze je česnica, koja se lomi tokom večere.

Tokom dana, domaćica u sito stavlja sve vrste žitarica, suve šljive, orahe i jabuke, koje se postavljaju u vrhu stola za večeru. Ponegdje se sito stavlja pod sto, a ponegdje pored ognjišta. Tim žitom posipaju se badnjak, slama i polažajnik, kao simbol plodnosti i blagostanja.

Bdenje na Badnje veče

Tokom noći pažljivo se pratilo kada će badnjak izgorjeti. Nekada su svi ukućani ostali budni dok badnjak u potpunosti ne pregori, dok je kasnije samo jedan muškarac ostajao da bdi.

Prema običaju, svako ko se tokom godine sa nekim posvađao, na Badnji dan treba da se pomiri sa tom osobom.

Simbolika badnjaka i slame

Badnjak je, po pravilu, mlado cerovo ili hrastovo drvo i kao simbol predstavlja drvo koje su pastiri donijeli, a pravedni Josif založio u hladnoj pećini kada se Isus rodio. On, takođe, nagovještava drvo Krsta Hristovog.

Druga simbolika Badnjaka ogleda se u tome što njegovim paljenjem pred rođenje Hristovo vjernici potvrđuju odricanje od staroslovenskog paganskog boga Badnje, čiji je kip bio djeljan od drveta.

Smisao Badnjaka je i u tome što se ukućani oko njega zagrijavaju ljubavlju, iskrenošću i slogom. Svjetlost badnjaka razgoni mrak neznanja i praznovjerja, a ukućani se obasipaju radošću, milošću, zdravljem i obiljem.

Običaj pijukanja

Dok se na Banje veče, uoči Božića, unosi slama kojom se pokrivaju podovi, neko od starijih kvoca, a za njim idu djeca i pijuču. Domaćin pritom „hrani svoje piliće“, tako što im baca slatkiše, voće, sitne poklone, pa i poneku paricu u slamu, a djeca zatim dok se oglašavaju kao pilići to skupljaju.

Simbolika ovog običaja je sasvim jasna: kao što kvočka prikuplja svoje piliće pod krila, gdje ih grije i čuva, tako isto roditelji brinu o svojoj djeci, a Hrist o svim ljudima.

Ovaj običaj simbolizuje i blagostanje, ljubav i dobre odnose u porodici, kao i množenje dobra, ljubavi i sloge u porodičnom domu.

Izvor: RTRS

Doktor Rade Vranić već godinama predstavlja svijetli primjer humanosti i zajedništva u našoj lokalnoj zajednici.

Kroz brojne humanitarne akcije, ali i nesebično estetsko uređenje sela, posebno u vrijeme praznika, dr Vranić unosi radost i toplinu u domove svojih komšija, a osmijehe na lica najmlađih.

“Jedan jedini i neponovljivi dr Rade Vranić neumorno, iz godine u godinu, uljepšava naše selo i čini praznično vrijeme sretnijim, veselijim, ljepšim i bezbrižnijim. U svakom od nas budi se ono dijete koje pamti snijeg i kikot, mjera sreće prema kojoj kasnije upoređujemo sve lijepe trenutke u životu. Hvala Radi i njegovoj porodici na predivnim prizorima koji se, gotovo sami od sebe, pretvaraju u nezaboravne slike”, navodi se u saopštenju Udruženja “Moje Nožičko“.

Zahvaljujući ovakvim ljudima, Nožičko svake zime zaista postaje prava mala praznična bajka.

Grabovac pekara „Sunce“ iz Srpca i ove godine je, povodom obilježavanja božićnih praznika, donirala pet pečenica koje su uručene višečlanim porodicama koje nisu bile u mogućnosti da ih same obezbijede.

Crveni krst Srbac je za svih pet porodica obezbijedio vrijedne pakete hrane, novu obuću i zimske jakne, kao i slatkiše za sve mališane, kako bi im se uljepšali božićni praznici.

“U ime Crvenog krsta Srbac zahvaljujem Grabovac pekari ‘Sunce’ je na ovoj humanitarnoj donaciji, u ime svih porodica kojima su pečenice uručene danas tokom popodneva u njihovim domovima.
Koristim priliku da svim vjernicima koji slave uputim iskrene čestitke povodom božićnih praznika”, rekao je sekretar CK Srbac Igor Jovičić.

Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske pozvalo je predškolske ustanove, osnovne škole i škole za djecu sa smetnjama u razvoju da se do kraja januara prijave za realizaciju Programa za djecu u godini pred polazak u školu, koji će biti realizovan i tokom ove godine.

Program je namijenjen djeci koja nisu obuhvaćena nekim oblikom predškolskog vaspitanja i obrazovanja i koja nisu pohađala cjeloviti razvojni program, a cilj je da se svakom djetetu obezbijedi kvalitetna priprema za polazak u prvi razred osnovne škole, saopšteno je iz resornog ministarstva.

Zainteresovane predškolske ustanove, osnovne škole i škole za djecu sa smetnjama u razvoju mogu se prijaviti dostavljanjem dokumentacije Ministarstvu prosvjete i kulture.

Iz Ministarstva su istakli da se kontinuiranim širenjem obuhvata predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem stvaraju jači temelji za uspješan početak školovanja svakog djeteta.

– Rezultati u radnoj 2024/25. godini to potvrđuju: obuhvat predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem je dostigao 40 odsto, a tromjesečnim programom pred polazak u školu obuhvaćeno je 54,84 odsto djece koja su u septembru krenula u prvi razred – navedeno je u saopštenju.

Iz Ministarstva prosvjete i kulture pozvali su ustanove da blagovremeno dostave propisanu dokumentaciju i da se uključe u realizaciju Programa u skladu sa utvrđenim rokom.

Brojne aktivnosti ispunjene dječijom radošću i prazničnom atmosferom prethodnih dana organizovane su u Dječijem vrtiću ,,Naša radost” Srbac, a jedna od njih bila je tradicionalno pijukanje, koje je danas održano u oba vrtića.

Djeca su zajedno sa svojim vaspitačicama i drugarima, uz mnogo smijeha i veselja, pijukala i tražila slatkiše skrivene u slami.

Ovom prilikom vrtić je posjetila i porodica Grković – Milorad i Violeta iz Kaoca, roditelji Alekseja i Konstantina, koji su vrtiću donijeli vrijedne pakete edukativnih igračaka.

Aleksej i Konstantin su bivši polaznici vrtića, te ovaj gest predstavlja lijep primjer da nisu zaboravili svoje drugare i vrtić u kojem su odrastali.

Direktorica vrtića Bogdana Miholjčić izrazila je iskrenu zahvalnost porodici Grković, te istakla da kolektiv i djeca JU Dječiji vrtić „Naša radost“ Srbac svima žele srećne novogodišnje i božićne praznike.

Parohija staparska objavila je raspored bosoluženja za božićne praznike

Badnji dan – 6 . januar

16.00 – Večernje sa nalaganjem badnjaka – Hram Preobraženja Gospodnjeg u Razboju

Božić – 7. januar

6.00- Sveta liturgija (uranak) – Hram Preobraženja Gospodnjeg u Razboju

Sabor Presvete Bogorodice (drugi dan Božića) – 8. januar

9.00 Sveta liturgija (Mali Razboj-Bajića groblje)

Sveti Stefan – 9. januar

9.00 – Sveta liturgija – Hram Preobraženja Gospodnjeg u Razboju

Nožička parohija objevila je raspored bogosluženja u dane božićnih praznika.

Badnji dan – 06. januara:

– u 13.00 u Razboju Župskom osveštanje Badnjaka, pijukanje i podjela božićnih paketića najmlađima;

– u 14.00 u Ćukalima osveštanje Badnjaka i pijukanje;

– u 16.00 u Nožičkom osveštanje Badnjaka, Večernje bogosluženje i pijukanje.

Božić – 07. januara:

– u 05.00 u Starom Martincu Sveta liturgija (uranak), pričešćivanje, čitanje božićne Poslanice i podjela Česnice sa zlatnikom.

Sabor Presvete Bogorodice – 08. januara:

– u 09.00 Sveta Liturgija u Nožičkom.

Kobaška parohija je objavila raspored bogosluženja u dane božićnih praznika.

Badnji dan, 6.januar

16.00 – Osvećenje badnjaka, a potom večernje bogosluženje, pijukanje, podjela paketića (100 paketića  jedan dukat)  

Božić, 7. januar

05.00- Božićni uranak u u Kobašu.

11.00- Izobraziteljna služba u selu Trstenci.

Sabor Presvete Bogorodice (drugi dan Božića), 8.januar

09.00-Sveta liturgija u Kobašu

Srpska pravoslavna crkva danas je proslavila praznik Otaca po tijelu Gospoda Isusa Hrista, u narodu poznat kao Oci.

Svečana praznična atmosfera i ove godine je ispunila manastir Osovicu, gdje se okupio veliki broj vjernika, a posebnu radost unijela su mnogobrojna djeca, koja, već po tradiciji, sa bratstvom manastira dijele ljepotu ovog praznika.

Nakon Svete liturgije, u duhu hrišćanske ljubavi i zajedništva, priređeno je posluženje za sve prisutne, dok su najmlađi obradovani prigodnim paketićima.

Podjeli paketića prethodio je običaj simboličnog vezivanja, kada su se djeca, sa iskrenom radošću i pažnjom, okupila oko arhimandrita Teofila, igumana manastira, te ga vezivali kanapom.

Uz osmijeh i očinsku toplinu, iguman je obećao poklone kako bi bio “odvezan”, te je sa najmlađima zapjevao jednu od duhovnih pjesama koju su djeca poželjela.

Osim što dolazak u manastir utiče na stvaranje navike prisustvovanja Svetoj liturgiji, kao neizostavnom dijelu života svakog hrišćanina, te na učenje o pravoslavnim praznicima, običajima i tradiciji, ovo je jedan od načina da se djeca bliže upoznaju sa sveštenim licima i načinom života u manastiru, gradeći osjećaj bliskosti, povjerenja i pripadnosti crkvi.

Arhimandrit Teofil je rekao da nedjelja koja prethodi rođenju Bogomladenca Hrista jeste Nedjelja Svetih Otaca i da nas u tom danu Crkva podsjeća na genealogiju, odnosno rodoslov Gospoda Isusa Hrista, kroz koji na jednostavan i razumljiv način spoznajemo da je Hristos obećani Mesija i Spasitelj svijeta.

Istakao je da je Isus Hristos iz korijena Avramovog, Davidovog i Solomonovog, onaj koji je najavljivan još u Starom zavjetu i koga je izabrani narod s vjerom iščekivao, te podsjetio na običaje koji se odnose na ovaj praznik.

“Toga dana prisjećamo se svih Otaca po tijelu Gospoda Isusa Hrista, ali se u našem narodu čuva i lijep, duboko ukorijenjen običaj, prema kojem djeca simbolično vezuju svoje očeve, a oni ih, kako bi bili razvezani, daruju poklonima. To je blag, radostan i blagosloven običaj koji nas uvodi u praznik Božića, za razliku od savremenih običaja u kojima se praznik često svodi isključivo na darivanje, bez njegovog suštinskog smisla i bez Hrista u središtu. U našoj tradiciji, svaki običaj ima svoje uporište u Svetom Jevanđelju i neraskidivo je povezan sa praznikom koji dočekujemo. Tako i u manastiru Osovica, po dugogodišnjoj tradiciji, nakon Svete Božanstvene liturgije, u prisustvu brojnih mališana, obilježavamo ovaj veliki praznik, prisjećamo se naših svetih običaja i sa radošću darujemo svu djecu koja dođu, dijeleći sa njima toplinu, ljubav i radost božićnih dana”, rekao je otac Teofil.

Praznik Oci ili Očevi, koji uvijek pada u prvu nedjelju pred Božić.

Oci, Materice i Djetinjci su porodični praznici. Ovi praznici i običaji koji su u vezi sa njima doprinose jačanju porodice, slozi, razumijevanju, poštovanju između djece i roditelja, starijih i mlađih, što sve zajedno čini porodicu jakom i zdravom, a porodica je temelj društva, države i Crkve.