Vijesti

Do sada neobjavljena knjiga poznatog srbačkog istraživača i publiciste Danila Košutića, pod nazivom “Očev amanet”, biće promovisana u petak, 5. aprila, u sali Skupštine opštine Srbac sa početkom u 18 časova.

U knjizi je opisan životni put njegovog oca Žarka, od rođenja u periodu Prvog svjetskog rata, školovanja i odrastanja, boravka u zarobljeništvu za vrijeme Drugog svjetskog rata, pa sve do poznih godina, uz osvrt na društveno-ekonomske prilike tog vremena.

Danilo Košutić, koji je preminuo 26.01.2023. u 83. godini života, završio je rad na ovoj knjizi neposredno prije svoje smrti, a priliku da bude predstavljena javnosti omogućila je njegova porodica, koja je organizator književne večeri i koja poziva ljubitelje lijepe pisane riječi da dođu na ovo veče ispunjenja amaneta.

Ovo je treća knjiga Danila Košutića, nakon monografije o razvoju pošte, telegrafa i telefona „PTT na srbačkom području“ i knjige „Srbac, naselja i stanovništvo“ kojom je dao značajan doprinos sagledavanju etničke i kulturne prošlosti srpskog naroda na ovom prostoru.

Koautor je nekoliko monografskih knjiga o zavičaju, između ostalog i najnovije monografije „Srbac-monografski zapisi“.

U manastiru Osovica, u nedjelju, 7.aprila, biće proslavljena manastirska slava Blagovijesti Presvete Bogorodice.

Sveta božanstvena liturgija biće služena sa početkom u 9.00 časova, a nakon molitve biće upriličena trpeza ljubavi. Bratstvo manastira poziva vjernike da dođu i sa njima podijele radost praznika.

Saborni hram u manastirskom kompleksu posvećen je ovom prazniku i otkad je manastir obnovljen i počeo da živi materijalno i duhovno, slava se obilježava kao jedan od najvećih dana u toku bogoslužbene godine. Krsna slava manastira Osovica prvi put j proslavljena 2014. godine, a pečat iz 1330. godine svjedoči da je manastir bio posvećen Blagovijestima.

Praznik Blagovijesti Presvete Bogorodice u kalendaru Srpske pravoslavne crkve upisan je crvenim slovom.

Na prvoj disko retro žurci srbačke Diskoteke „Slavija“ sve je bilo kao prije četvrt vijeka. Došli su ljudi koji dugo godina nisu bili u Srpcu a koji su tu u mladosti izlazili. Dekoracije su bile ploče i kasete na stolovima, u stilu osamdesetih. Svi su plesali, niko nije koristio telefon i bio je to party kakav do sada nije viđen u našem gradu.

Siniša Đogić ponovo je zauzeo svoje staro mjesto pored šanka.

„Pa ja mislim cijeli svoj život od punoljetstva i ranije, pa dok se nisam oženio da sam izlazio ovdje. Lijepo je ovo večeras organizovano,da malo evociramo uspomene iz prošlih vremena, pogotovo što u Srpcu već duži period nema objekta ovakvog tipa i ovo je mislim pun pogodak za nas malo starije“, kaže Đogić.

Konobari koji su prije 25 godina pravili prve korake manirima iskusnih ugostiteljskih radnika sada služe goste. Za miks pultom DJ Dejan Jovičić pažljivo je birao muziku i budio razna sjećanja kod gosti.

„Emocije su pomiješane. Nakon 25 godina ponovo se nalazim na istom mjestu i kao da nikad nisam ni odlazio odavde. Zaista je osjećaj kao da uvjek pripadam ovdje i ja i ovi ljudi. Mogu reći da su za rijetko koji događaj u Srpcu karte rasprodane tri sedmice unaprijed, a da nije bilo reklame niti sponzorisana objava na fb što znači da su ljudi zaista željni ovakvih dešavanja i tog nekog povratka u prošlost“, kaže Dejan.

Za prvu retro žurku tražila se karta više .Bez pozivnice se nije moglo, a da sve bude pod kontrolom kao i nekad pobrinuo se Miro Milinčić.

„Isto sam na ulazu kao prije 25 godina. Emotivno me ovo mjesto veže i stvarno sam oduševljen. Narod je nekad bio zadovoljniji, jer je bilo neko bolje vrijeme“, kaže Miro.

Diskoteka „Slavija“ osamedesetih godina prošlog vijeka važila je za kultno mjesto. Podrumske prostorije Restorana porodice Stole Vujića u kojima je smještena diskoteka, danas su djelovale avangardno u odnosu na ostale disko klubove.

„Ocu Stojanu je želja bila da ono što su majka i on stvorili traje, te njemu u znak zahvalnosti i najveće ljubavi za sve što nam je pružio posvećujemo party. Jako je volio ljude i bio je čovjek ispred vremena. Tako da i ova diskoteka je devedesetih godina otvorena i bilo je to fantastično mjesto za okupljanja ne samo Srpčana već i ljudi iz Gradiške, Laktaša, Nove Topole. Međutim, rat je učinio svoje tako da evo uspjeli smo opet da je aktiviramo i da se svi vratimo u neka davna lijepa vremena i zaista je bilo veliko oduševljenje građana.Nadam se da su uživali“, kaže Slavko Vujić.

Zbog velikog interesovanja posjetilaca i malog kapaciteta od svega 250 mjesta u planu je da novi Retro disco party bude organizovan 6.aprila, a potom idući u drugoj polovini maja. Organizatori poručuju da su i mlađe generacije dobro došle.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske obavještava korisnike podsticaja da je Javni poziv za podnošenje prijava za odobravanje novčanih podsticaja za kapitalne investicije u 2024. godini otvoren do 17.04.2024. godine do 16 časova.

Javni poziv možete pronaći na internet stranici Agencije za agrarna plaćanja i stranici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Druga ,,Kobasicijada “ u Kukuljama okupila je stotine ljubitelja domaće hrane i mesnih proizvoda iz cijele banjalučke regije, ali i šire.

Riječ je o kulinarskoj manifestaciji koju su organizovali mještanin Branislav Kokan, u saradnji sa suorganizatorima – Savjetom mjesne zajednice Kukulje, na čelu sa Radojicom Vidovićem i opštinom Srbac.

Brojni izlagači koji su pristigli ne samo iz RS, već i iz Srbije, Hrvatske i FBiH, predstavili su domaće suhe, suhe i pečene kobasice, a najbolji među njima dobili su nagrade i zahvalnice.

Predsjednik Savjeta mjesne zajednice Kukulje i poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srpske Radojica Vidović izrazio je uvjerenje da će ova manifestacija postati tradicija i da će i ubuduće imati međunarodni karakter.

,,Mislim da smo ispunili očekivanja, jer imamo veliki broj izlagača, ali i posjetilaca. Cilj nam je da damo značaj ovoj vrsti proizvoda . Sve više je domaćih proizvođača koji prave kvalitetne kobasice, te je ovo prilika da se razmjene mišljenja, da se degustiraju različiti proizvodi i naravno na kraju izaberemo najbolju kobasicu”, rekao je Radojica Vidović.

Posebnu pažnju privukli su šidska kobasica i kulen. Stevan Farkaš, predsjednik Udruženja ,,Šidska kobasicijada” pohvalio je kvalitet domaćih proizvoda i dodao:

,,Mi dolazimo iz jednog podneblja gdje se proizvodi najbolji kulen na svijetu. A kada je o sremskoj kobasici riječ, to je spoj kvalitetnog mesa, ruže vjetrova i ljubavi prema kobasicama. Mi već 27 godina organizujemo kobasicijadu, ali jako je dobro doći vidjeti kako se u drugim krajevima organizuju slične manifestacije”, kaže Stevan Farkaš.

Slavko Vasiljević, predsjednik Udruženja kobasičara iz Rogolja kaže da sa zadovoljstvom dolaze na Kobasicijadu u Kukulje.

,,Kolege iz Kukulja redovni su učesnici rogoljske kobasicijade, a mi sa zadovoljstvom dolazimo na njihovu manifestaciju i nadamo se da će se to nastaviti i ubuduće. Prezentujemo domaće kobasice, pršutea, slaninu i idemo ka tome da brendiramo svoje proizvode. O kvalitetu naših proizvode govore brojne nagrade koje smo osvojili na sličnim manifestacijama”, rekao je Slavko Vasiljević.

Težak zadatak imao je žiri u sastavu Nebojša Kuštrinović -predsjednik, te članovi – predsjednik Gradskog tamburaškog orkestra Banja Luka Spomenko Guzijan, i direktor Poljoprivrednog instituta Republike Srpske Vojislav Trkulja.

Među posjetiocima današnje manifestacije bili su i predsjednik Skupštine opštine Srbac Miloš Budić, poslanici u Parlamentarnoj skupštini BIH Milorad Kojić i Milan Petković i gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić.

Veliku pažnju na ovoj manifestaciji izazvala je demonstrativna obrada svinje teške 110 kilograma, a organizovan je i mini sajam domaćih specijaliteta koje pripremaju domaćice iz Kukulja i članice KUD-a „Đerdan“,

Nakon zvaničnog dijela programa, koji je vodio Sašo Nježić iz Nožičkog, za posjetioce je organizovana besplatna hrana u prostorijama doma, u vidu kuvane koljenice i domaće kobasice, a organizovana je i muzika uživo.

Bijeg od naporne svakodnevice mnogi pronalaze u putovanjima ili rekreaciji, a vodoinstalateru Stojanu Kataniću (43) iz Srpca najbolji predah od iscrpljujućih radnih obaveza pričinjava pisanje poezije, koju je zavolio od rane mladosti.
Među sugrađanima važi za vrsnog majstora svog zanata, koji je u srbačkom “Vodovodu” dvije decenije bio angažovan na najzahtjevnijim poslovima, a inspiraciju je crpio upravo iz pjesničkog talenta kojem posvećuje veliki dio slobodnog vremena.
Prvu pjesmu napisao je još u trećem razredu osnovne škole, a poeziju je zavolio čitajući “Ježevu kućicu”, zbog čega je kasnije pročitao i sva druga djela Branka Ćopića.
– Nije uobičajeno da zanatlije budu pjesnički nastrojene, ali to je za mene sastavni dio života. Pisao sam kao đak po stolovima i klupama, kioscima i svuda gdje sam se zatekao. Da sam znao da ću to raditi i u petoj deceniji, možda bih te dječačke stihove sačuvao među koricama sveske. Ovako je sve to odnijelo vrijeme i krpa neke vrijedne čistačice – kaže Stojan.
Ipak, mnoge je ovjekovječio i sačuvao od zaborava, a najveći broj njih posvetio je svojim kumovima i prijateljima te njihovim zgodama i nezgodama.
– Desilo se nekom prilikom da vidim na “Fejsbuku” kako su lovci osvojili vrijedan trofej pa sam napisao pjesmu o tome za svega desetak minuta, a ponekad sročim i šaljivu pjesmu kada čujem anegdote od prijatelja. Jednom sam na radnom mjestu slušao dvojicu starijih kolega kako raspravljaju o završetku nekog posla i to me motivisalo da napišem o njima stihove koje sam ispisao na otpadnoj rigips ploči. Kada su to pročitali, bili su veoma iznenađeni, ali smo se na kraju svi pošteno ismijali – kaže Stojan.
Iako je u osnovnoj školi bio vrlo dobar učenik i imao predispoziciju da se upiše na viši stepen školovanja, odlučio je da pohađa srednju metalsku školu u Srpcu jer je oduvijek volio terenski rad i kontakt sa ljudima.
Nikada ga nisu privlačili kancelarijski poslovi jer je, kako kaže, po prirodi “nemirna duša”.
– U početku školovanja nisam vjerovao da ću se baviti ovim poslom, ali praktična nastava u “Vodovodu” mi je postala jako zanimljiva, naročito spajanje cijevi i rukovanje alatima s kojim se do tada nisam susretao, da sam prosto molio majstore da dođem na praksu i za vrijeme raspusta, što su mi dozvolili. Po završetku škole dobio sam posao na tri mjeseca i na kraju ostao punih 18 godina – prisjeća se Stojan.
Svoje umijeće pokazao je na poslovima održavanja i proširenja vodovodne i kanalizacione mreže, a naročito na sanaciji kvarova, među kojima su neki trajali i po 18 časova usred zime.
Kako bi obezbijedio sigurniju egzistenciju, odlučio je nedavno da pođe “trbuhom za kruhom” u Njemačku, gdje je angažovan u struci i ističe da je pristojno plaćen.
– Svim sugrađanima koji su daleko od rodne grude i muči ih nostalgija posvetio sam pjesmu “Sela moga zavičaja” u kojoj sam spomenuo sva srbačka sela. Naši veliki sveci su mi posebna inspiracija i želja mi je da svakom od njih posvetim neki stih – kaže Stojan.
Budući da je ljubitelj narodnih, a posebno krajiških pjesama, ostvario je kontakt sa kompozitorom Zoranom Šugićem iz Čelinca koji mu je uradio aranžman za autorsku pjesmu “Marina”, posvećenu njemu dragoj osobi i njegovoj bivšoj ljubavi, a potom je snimio u studiju sa kolegom Đorđem Radonjićem.
– Trenutno radimo na osnivanju benda, imali smo već nekoliko proba, i nadamo se da ćemo početi sa aktivnim svirkama. Imamo i spreman tekst za sljedeću pjesmu, pa očekujem da ćemo dobiti priliku da je snimimo i predstavimo široj publici – ističe Stojan.
• Kuvanje
Dosta slobodnog vremena Stojan provodi i u kuhinji, jer voli da priprema razne specijalitete, a sa jednim od njih osvojio je prije nekoliko godina prvo mjesto na srbačkom Gastro festu kao glavni kuvar ekipe “Vodovoda”.
– Pripremao sam punjeni batak sa povrćem koji je bio najbolji u konkurenciji jela oko 60 takmičara. Kolege koje rade sa mnom često mi kažu: “Ti nikada nećeš propasti u životu, kad propadne i zanat i muzika, otvori restoran i budi svoj gazda” – kaže Stojan.
Izvor:Glas Srpske

Na Stegića adi na obali Vrbasa u Razboju Ljevčanskom, gdje su ustaše posljednjeg vikenda u martu 1944.godine na najsvirepiji način ubile 20 članova porodica Jove, Milutina, Mihajla i Rajka Stegića i dva člana porodice Milivoja Višnjića, proteklog vikenda održan je tradicionalni godišnji pomen.

Predsjednik srbačkog SUBNOR-a Bogdan Davidović podsjetio je u svom govoru da Stegića ada punih 80 godina nosi zlokoban naziv ‘stratište’ što je sinonim za gubilište i mučilište, gdje se događa smrt nevinih, pa je obaveza naših i budućih generacija da se to ne zaboravi, kao ni trajna poruka koja je uklesana na kamenom spomeniku kraj Vrbasa ‘Pamtilo se-ne ponovilo se’.

,,Ideja o podizanju ovog spomen obilježja pokrenuta je od više mještana ovog sela još 1986. godine. Rukovodstvo Nacionalnog parka Prijedor uradilo je idejno rješenje a spomenik je otvoren 4. jula naredne godine. Potomci žrtava Milutin i Mile Stegić pojasnili su detalje kompozicije ovog spomenika visokog oko tri metra koji asocira na 22 nevine civilne žrtve ovog sela koji su stradali od strane ustaša prije tačno 80 godina. SUBNOR Srbac učiniće sve da se ovaj spomenik sanira te da se nikada ne zaboravi ovaj tragičan događaj ”, rekao je Bogdan Davidović.

U ime potomaka nastardalih govorio je Milutin Stegić koji je rekao da je njegov otac Dušan slučajno izbjegao smrt, jer je to jutro otputovao u Prnjavor.

,, Apelujem na sve da se ne dijelimo po bilo kakvom osnovu kako nam se nikad više ne ponove ovakvi ili slični događaji, a sve samo iz tog razloga što smo Srbi”, kaže Milutin Stegić.

Na spomen-obilježje cvijeće i vijence su položile delegacije potomaka žrtava i Mjesne zajednice Razboj Ljevčanski, opštine Srbac , delegacija SUBNOR-a Srbac, Boračke organizacije Srbac, Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boracaiI nestalih civila, Udruženja RVI Srbac kao i delegacija Ujedinjenog ravnogorskog pokreta Srbac i Osnovne škole Dositej Obradović Razboj Ljevčanski koji su izveli prigodan program.

Nakon toga položeni su vijenci i na spomen obilježje u centru sela.

Organizatori parastosa bili su SUBNOR Srbac uz podršku Opštine Srbac i Mjesne zajednice Razboj Ljevčanski. U ime Mjesne zajednice prisutne je pozdravio Jordan Kuvalja.

,,Posebno je značajno da ovu kulturu sjećanja prenosimo na djecu u našim osnovnim školama. Danas kada smo slušali detalje o ovom događaju na Stegića adi sve nas je vratilo u tešku prošlost , a mi smo dužni da poštujemo njihovu žrtvu, da ostanemo na svom ognjištu i borimo se za svoju koricu hljeba”, rekao je Jordan Kuvalja.

Načelnik opštine Mlađan Dragosavljević i predsjednik Skupštine opštine Miloš Budić uputili su čestitku vjernicima katoličke vjeroispovijesti koji slave Uskrs po gregorijanskom kalendaru sa željom da praznik provedu u duhovnom i sveopštem miru, razumijevanju i toleranciji.

“Ovo je porodični praznik, koji nas zbližava, vraća našim korijenima i neprestano podsjeća da budemo bolji i pravedniji ljudi koji će izgraditi društvo uzajamnog poštovanja i napretka.

Uskrs, kao trijumf života, uči nas davanju neizmjerne ljubavi drugima i spremnosti na žrtvu, zbog čega je neophodno da se međusobno uvažavamo bez obzira na vjeru, naciju ili političko opredjeljenje.

Neka nas tolerancija, sloga, rad i odgovornost vode putem stvaranja ljepšeg i srećnijeg života za sve građane opštine Srbac”, navodi se u zajedničkoj čestitki.

Na sinoćnoj manifestaciji “Izbor najuspješnijih u privredi Republike Srpske za 2023. godinu“, koja je održana u Banskom dvoru u Banjaluci, Opština Srbac je dobila priznanje za najvišu ocjenu ispunjenosti kriterijuma u okviru BFC SEE programa.

Priznanje je primio načelnik opštine Mlađan Dragosavljević a uručila ga je ministar finansija u Vladi Republike Srpske, Zora Vidović. Manifestaciji je prisustvovao i načelnik odjeljenja za privredu, poljoprivredu i društvene djelatnosti Marko Miholjčić.

Opština Srbac ispunila je zahtjeve regionalnog standarda BFC SEE i stekla status opštine sa povoljnim poslovnim okruženjem sa ostvarenih 87.33 od maksimalnih 100 poena čime je stekla pravo pravo na korišćenje naziva „Povoljno poslovno okruženje – Business Friendly Municipality“ i pravo korišćenja i isticanja zaštićenog znaka sertifikacije do 2026. godine.

Sertifikat BFC SEE, između ostalog, potvrđuje stabilno i predvidivo poslovno okruženje i identifikuje opštinu koja nudi najbolje uslove za ulaganje i ima najveći potencijal za razvoj što je veoma značajno za privredu i investitore koji žele da se presele ili prošire svoje poslovanje.

Među privrednim subjektima koji su dobili priznanje je i Perutnina Ptuj Srbac koja je zauzela treće mjesto u kategoriji najuspješnijih velikih privrednih društava u Republici Srpskoj u prošloj godini. Na prvom mjestu je preduzeće Mlijekoprodukt iz Kozarske dubice a na drugom Pass d.o.o. iz Bijeljine.

Priznanje za digitalizaciju proizvodnih procesa dodijeljeno je kompaniji Kolektor CCL d.o.o. Laktaši, u čijem sastavu djeluje i poslovna jedinica Srbac, a isto priznanje pripalo je i Farmi Arsenić.

Priznanja za žene koje rukovode uspješnim privrednim društvima dobile su Jelena Milinčić, Grafomark d.o.o. Laktaši, Jovana Tulumović, MI Tulumović d.o.o. Laktaši i LJiljana Vukelić, Prijedorčanka a.d.

Najuspješnije srednje privredno društvo je Mladegs Pak d.o.o. Prnjavor. Na drugom mjestu je MIP d.o.o. Prijedor, a na trećem Eko Boks d.o.o. Srebrenica.

Priznanje za najuspješnija mala proizvodno-privredna društva dobili su Antecna d.o.o. Banja Luka, Wischt d.o.o. Doboj, Poljoprom d.o.o. Istočna Ilidža, G&S Traders d.o.o. Bijeljina i Kodiak Hem d.o.o. iz Trebinja.

Mahle Electric Drives Bosnia d.o.o. Laktaši i Iskra Tela L d.o.o. Laktaši nagrađeni su za realizaciju značajnih investicija i doprinos u oblasti zapošljavanja u prošloj godini.

Kompanijama M:tel a.d. Banja Luka i Elas d.o.o. Banja Luka dodijeljeno je priznanje za doprinos razvoju korporativne društvene odgovornosti u 2023. godini.

Kompanije Alumina d.o.o. Zvornik, EFT-Rudnik i Termoelektrana Stanari d.o.o. Stanari i Sportek d.o.o. Kotor Varoš nagrađene su kao najveći izvoznici proizvoda visokog stepena finalizacije u 2023. godini.

U kategoriji za prepoznatljiv kvalitet i razvoj domaćih proizvoda, dodijeljene su nagrade privrednim društvima za proizvode, odnosno linije proizvoda, koji su se istakli svojim kvalitetom.

Nagrađeni su Steco centar d.o.o. Bijeljina za liniju proizvoda montažne kuće, Optima grupa d.o.o. Banja Luka za liniju prizvoda premium ulja, Colorit d.o.o. Banja Luka za toplotno-fasadne sisteme, Agrodestil d.o.o. Laktaši za liniju voćnih rakija i PZ Klekovača za liniju proizvoda od integralnih žitarica.

Za unapređenje dualno organizovanog obrazovanja priznanje je dobilo preduzeće Tikt Manufaktura d.o.o. iz Gradiške, dok je posebno priznanje za najveći plasman kredita u privredu dodijeljeno Novoj banci a.d. iz Banje Luke.

Priznanje za doprinos privrednom razvoju nerazvijenih opština dodijeljeno je preduzeću Petroprojekt d.o.o. Bratunac, dok je posebno priznanje iz oblasti turizma pripalo Apart hotelu Zlatni javor, Jahorina i Outdoor resort, Pecka.