OŠ Razboj: Obilježen Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave

U OŠ ”Dositej Obradović” u Razboju i njenim područnim školama obilježen je 15. septembar – Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.

Direktorica škole Silvana Sekulić kaže da su s ciljem njegovanja nacionalne kulture i identita srpskog naroda u Republici Srpskoj uz prigodne aktivnosti učenicima ukazali na značaj i važnosti jedinstva i slobode jednog naroda.

“Dan jedinstva i nacionalne zastave obilježili smo raznim aktivnostima kao sto su bojenje zastave,sjeckanje i uklapanje dijelova za učenike prvog i drugog razreda, učenici trećeg i četvrtog razreda su duvali balone u bojama zastave. Imali smo i tortu u obliku i bojama zastave RS, a učenici viših razreda su donijeli zastave. Razgovarali smo sa svim učenicima o važnosti jedinstva srpskog naroda s obje strane rijeke Drine”,rekla je direktorka Sekulić.

Članovi hora SPCO Lepenica nastupali u Derventi

Članovi hora Srpske pravoslavne crkvene opštine Lepenica nastupili su na festivalu etno pjesme i obeljižavanju Dana jedinstva u Derventi.

Kako nas je informisao sveštenik Nenad Đurić, učeće su uzele četiri djevojke – Dragana Vučić, Mirjana Vučić ,Marija Stojić i Sanja Vrejić, koje su se u Derventi predstavile zajedno sa članicama crkvenog hora i radionice ,,Naša budućnost” iz Velike Ilove.

,,Imamo odličnu saradnju sa Crkvenom opštinom Velika Ilova i zadovoljstvo nam je što smo imali priliku da djevojke iz našeg hora sa njima nastupaju u Derventi. S obzirom da je naš hor nedavno osnovan, ovo nam je prvi nastup, osim onog koji smo imali na našim svečanostima povodom proslave Svetog proroka Ilije”, rekao je sveštenik Đurić i dodao da hor trenutno broji petnaestak članova, starosne dobi od 10 do 30 godina. Probe se održavaju tri-četiri puta mjesečno, a sa članovima rade sveštenik i Dragana Vučić.

Mješoviti hor SPCO Lepenica je osnovan u aprilu ove godine, a jerej Đurić poziva sve zainteresovane, bez obzira na starosnu dob i muzičko obrazovanje, da im se pridruže i podrže ideju formiranja većeg hora, koji će, uz vrijedan rad članova i rukovodstva, biti osposobljen da uljepša i upotpuni razne manifestacije na području naše opštine i šire.

Četvrta štraparijada u Župskom Razboju u nedjelju, 22. septembra

Četvrta štraparijada u Župskom Razboju, koja je prvobitno trebala biti održana u nedjelju, 15. septembra, odgođena je za nedjelju, 22. septembra zbog loših vremenskih prilika.

Na štraparijadi će učestvovati vodeći tabori iz regiona čija su konjska grla osvojila brojne nagrade širom Balkana.

Domaćin i organizator takmičenja je Rodoljub Nuždić a početak je zakazan u 10 časova. Prethodno će od 8 časova biti izvršeno vaganje konja.

Za učesnike su predviđene bogate nagrade i to po 1.000 KM za prvo, 500 KM za drugo, 300 KM za treće i 100 KM za četvrto mjesto u pero lakoj, lakoj i srednjoj i kategoriji.

Goste će zabavljati krajiška pjevačica Dajana Vuković sa bendom.

Cijena ulaznice je 7 KM.

Srbački prvačići slušali predavanja o bezbjednom učešću u saobraćaju

Pripadnik Policijske stanice Srbac i vođa saobraćajnog sektora Dragan Milijašević i ove školske godine održao je prvačićima Osnovne škole ,,Jovan Jovanović Zmaj” Srbac  predavanje u okviru MUP-ove  preventivne kampanje „Zaštitimo djecu u saobraćaju”.

Policijski službenik je upoznao  prvačiće sa saobraćajnim rizicima i pravilima bezbjednog učešća u saobraćaju, a prvačići su pokazali veliko interesovanje i aktivno su učestvovali u predavanju.

Ukradena zvučna oprema iz hrama u Lepenici

Foto: MUP RS

 Policijski službenici Policijske uprave Gradiška preduzimaju mjere i radnje na rasvjetljavanju krivičnog djela „Teška krađa“ na štetu Srpske pravoslavne crkve u Srpcu.

Naime, Policijskoj stanici Srbac, 14.septembra oko 10.30 časova, prijavljeno je da je izvršena provala u pravoslavnu crkvu u Lepenici, te da je tom prilikom otuđena zvučna oprema.

O svemu navedenom obaviješten je dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka, saopšteno je iz Policijsle uprave Gradiška.

Obilježen Dan sjećanja na nestale i poginule u Odbrambeno-otadžbinskom ratu Republike Srpske


U spomen-sobi u Srpcu obilježen je Dan sjećanja na nestale i poginule borce i civile RS.
Nakon odavanja pošte minutom ćutanja, paljenja svijeća i polaganja cvijeća od strane članova porodica nestalih i poginulih boraca Vojeke Republike Srpske, delegacije Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, Opštine Srbac na čelu sa načelnikom Mlađanom Dragosavljevićem, Boračke organizacije opštine Srbac i Policijske stanice Srbac. Parastos je služio sveštenik Aleksandar Kusturić.
O značaju Dana sjećanja na stradale boračke kategorije i civile u našoj opštini, govorio predsjednik Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Dragutin Stanojević.
,,Tokom četiri godine Odbrambeno-otadžbinskog rata u temelje Republike Srpske svoje živote ugradilo je 23.752 borca Vosjke Republike Srpske. Iz Srpca je 147 boraca dalo živote za temelje Republike Srpske od kojih se još uvijek 10 vodi kao nestalo. Pored poginulih i ubijenih boraca ubijeno je ili nestalo preko 10.000 civila. Posmrtni ostaci neidentifikovanih civila i vojnika pohranjeni su u Spomen kosturnice u Banja Luci, Nevesinju i Istočnom Sarajevu. Treba naglasiti da se i jedan dio tijela nalazi i u Spomen-kosturnici u Srpcu za koje se pretpostavlja da su posmrtni ostaci boraca Srbačke brigade. Datum 15. septembar se uzima kao Dan nestalih i poginulih u Odbrambeno-otadžbinskom ratu Republike Srpske, s obzirom na to da simbolizuje masovno stradanje i nestanak velikog broja civila i boraca u septembru 1995. godine. Kada su u pitanju nestali moramo reći da smo ogorčeni, jer je ovaj proces u totalnom zastoju. Republička organizacija je od osnivanja Instituta za nestale BiH bila nezadovoljna brojem pronađenih posmrtnih ostataka srpske nacionalnosti, jer je za 15 godina rada to bio jako mali broj i kad god smo tražili da dostave podatke nikada to nisu učinili, tako da tačan broj identifikovanih i novopronađenih zvanično nikad nismo dobili ono što saznajemo iz vlastitih izvora je poražavajuće. Nezadovoljni radom na Skupštini RO donijet je zajključak da se Institut ukine i da se traženje vrati na entitetske komisije ili totalno reformiše i počne da radi na bržem pronalasku tijela, međutim do današnjeg dana se to još uvijek nije desilo. Septembar 1995. godine mi Srpčani te crne dane osjetili smo i lično kroz stradanje ili nestanak 24 boraca Srbačke brigade na ozrensko-vozućkom ratištu 10. septembra 1995. godine od kojih se još uvjek 10 vodi kao nestalo. Nažalost, jedan dio od ovih 10 trebao bi da se nalazi i u spomen-kosturnici na groblju u Srpcu. Moramo istaći da je nad tim kostima izvršen višestruki zločin jer su prvo ubijeni da bi nakon gotovo godinu dana prilikom skupljanja ovih posmrtnih ostataka tijela u nemogućnosti transporta sa Paljenika bila ostavljena u jednu zemunicu da bi nakon ponovnog dolaska ljudi iz komisije za nestale Republike Srpske ta tijela bila spaljena.
Takođe napominjemo da do ove godine niko nije odgovarao za ove stravične zločine. U ovoj kvazi državi nema pravde za srpski narod. Već četvrtu godinu zaredom 15. septembra obilježava se kao Dan srpskog jednistva, slobode i nacionalne zastave. Zato vas sa ovog svetog mjesta pozivam srpski narod na jedinstvo, jer samo tako ćemo ostati i opstati na ovim prostorima”, rekao je Dragutin Stanojević.
Prisutnima se obratio i načelnik opštine Mlađan Dragosavljević koji je istakao da smo svjesni činjenice kolika je žrtva svih boraca koji su svoje živote dali za slobodu Republike Srpske i dodao:
,,Poruka sa ovog mjesta je da samo jedinstveni možemo da odolimo svim izazovima kojima je izložena RS. Naš vječni zadatak je očuvanje slobodne RS. Trebamo ga prenijeti na mlađe generacije kako bi njegovali kulturu sjećanja da se nikada ne zaborave svi oni koji su dali svoje živote da bi mi danas živjeli u miru”, rekao je Mlađan Dragosavljević.

Obilježen Dan sjećanja na nestale i poginule u Odbrambeno-otadžbinskom ratu Republike Srpske

U spomen sobi u Srpcu danas je obilježen Dan sjećanja na nestale i poginule borce i civile RS.

Nakon odavanja pošte minutom ćutanja, paljenja svijeća i polaganja cvijeća od strane članova porodica nestalih i poginulih boraca Vojeke Republike Srpske , delegacije Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila, Opštine Srbac na čelu sa načelnikom  Mlađanom Dragosavljevićem, Boračke organizacije opštine Srbac i Policijske stanice Srbac ,  parastos je služio sveštenik Aleksandar Kusturić.

O  značaju Dana sjećanja na stradale boračke kategorije i civile u našoj opštini, govorio predsjednik  Opštinske organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Dragutin Stanojević.

,, Tokom četiri godine Odbrambeno otadžbinskog rata u temelje Republike Srpske svoje živote ugradilo je 23.752 borca Vosjke Republike Srpske. Iz Srpca je 147 boraca dalo živote za temelje Republike Srpske od kojih se još uvijek 10 vodi kao nestalo.

Pored poginulih i ubijenih boraca ubijeno je ili nestalo preko 10.000 civila. Posmrtni ostaci neidentifikovanih civila i vojnika pohranjeni su u Spomen kosturnice u Banja Luci, Nevesinju i Istočnom Sarajevu, Treba naglasiti da se i jedan dio tijela nalazi i u Spomen Kosturnici  u Srpcu za koje se pretpostavlja da su posmrtni ostaci boraca Srbačke brigade.  15 Septembar se uzima kao Dan nestalih i poginulih u Odbrambeno otadžbinskom ratu Republike Srpske, s obzirom na to da simbolizuje masovno stradanje  i nestanak velikog broja civila i boraca u septembru 1995. godine.

 Kada su u pitanju nestali  moramo reći da smo ogorčeni jer je ovaj proces u totalnom  zastoju. Republička organizacija  je od osnivanja Instituta za nestale BIH bila nezadovoljna brojem pronađenih posmrtnih ostataka srpske nacionalnosti jer je za 15 godina rada to bio jako mali broj i kad god smo tražili da dostave podatke nikadto nisu učinili tako da tačan broj identifikovanih i novopronađenih zvanično nikad nismo dobili ono što saznajemo iz vlastitih izvora je poražavajuće. Nezadovoljni radom na Skupštini RO donijet je  zajključak da se Institut ukine i da se traženje vrati na entitetske komisije ili totalno reformiše i počne da radi na bržem pronalasku tijela, međutim do današnjeg dana se to još uvijek nije desilo

Septembar 1995 godine mi srpčani te crne dane osjetili smo  i lično kroz stradanje ili nestanak 24 boraca Srbačke brigade na ozrensko vozućkom ratištu 10. septembra 1995. godine od kojih se još uvjek 10 vodi kao nestalo. Nažalost jedan dio od ovih 10 trebao bi da se nalazi i u spomen kosturnici na Groblju u Srpcu. Moramo istaći da je nad tim kostima izvršen višestruki zločin jer su prvo ubijeni da bi nakon gotovo godinu dana prilikom skupljanja ovih posmrtnih ostataka tijela u nemogućnosti transporta sa Paljenika bila ostavljena u jednu zemunicu da bi nakon ponovnog dolaska ljudi iz komisije za nestale Republike Srpske ta tijela bila  spaljena.

Takođe napominjemo da do ove godine niko nije odgovarao za ove stravične zločine. U ovoj kvazi državi nema pravde za Srpski narod. A evo već četvrtu godinu za redom 15 septembra obilježava se kao dan Srpskog jednistva, slobode i nacionalne zastave. Zato Vas sa ovog svetog mjesta pozivam srpski narod na jedinstvo jer samo tako ćemo ostati i opstati na ovim prostorima”, rekao je Dragutin Stanojević.

Prisutnima se obratio i načelnik opštine Mlađan Dragosavljević koji je istakao  da smo svjesni činjenice kolika je žrtva svih boraca koji su svoje živote dali za slobodu Republike Srpske i dodao

,,Poruka sa ovog mjesta je da samo jedinstveni možemo da odolimo svim izazovima kojima je izložena RS.  Naš vječni zadatak je očuvanje slobodne RS . Trebamo ga prenijeti na mlađe generacije kako bi njegovali kulturu sjećanja da se nikada ne zaborave svi oni koji su dali svoje živote da bi mi danas živjeli u miru”, rekao je Mlađan Dragosavljević.

IN MEMORIAM: DALIBOR MAJSTOROVIĆ

U četvrtak, 12. septembra u 48. godini života tragično je preminuo predsjednik Savjeta mjesne zajednice Martinac i dobitnik Zahvalnice opštine Srbac Dalibor Majstorović.
Majstorović je bio uzoran poljoprivrednik, koji se uspješno bavio tovom bikova i proizvodnjom kukuruza, pšenice i soje. Stočarstvom i ratarstvom se bavio još od najmlađih dana, naslijedivši imanje i velike obradive površine iza oca, djeda i pradjeda, a sve što je preostajalo iza porodičnih zaliha prodavao je kao izuzetno kvalitetan domaći proizvod.
Kao predsjednik Savjeta MZ Martinac radio je u proteklom periodu na kandidovanju infrastrukturnih projekata za sredstva iz opštinskog budžeta, koji su imali za cilj da doprinesu boljitku svih građana ove mjesne zajednice, a bio je i inicijator i učesnih brojnih radnih akcija u selu.
Na svečanoj akademiji povodom Dana i krsne slave opštine Srbac u oktobru 2021. godine dobio je Zahvalnicu opštine za doprinos u razvoju poljoprivrede na području opštine Srbac.
Sahrana Dalibora Majstorovića obaviće se danas, (subota, 14. septembra), a sprovod kreće ispred porodične kuće Majstorovića u 13 časova na mjesno groblje u Starom Martincu.
Iza sebe je ostavio oca Mihajla, majku Miru, suprugu Ljupku, sestru Danijelu, zeta Zdravka, sina Mihajla, kćerke Tamaru i Mihaelu, sestriće Elenu i Andreja i ostalu tugujuću rodbinu i prijatelje.

Obilježen Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave

U OŠ „Vuk Karadžić“ Sitneši i POŠ Ćukali, u toku nastavnih dana, 11. i 12. septembra  2024. godine obilježen je Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.

Učenici su upoznati o proglašenju i odluci o obilježavanju ovog praznika sa čim ih je upoznala predmetna nastavnica geografije Helena Davidović, koja je održala i nastavni čas učenicima viših razreda.

„Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave državni je praznik koji se 15. septembra praznuje u Republici Srbiji i Republici Srpskoj od 2020. godine. Praznik je simbolično ustanovljen da se proslavlja na dan kada se obilježava Proboj solunskog fronta. Ideja o uspostavljanju zajedničkog praznika Srbije i Srpske u javnost je dospjela nakon sastanka predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića sa rukovodstvom Republike Srpske u avgustu 2020. godine. Vlada Republike Srpske usvojila je na sjednici 10. septembra 2020. godine zaključak o praznovanju Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, čime je ovaj praznik ozvaničen u Republici Srpskoj. Cilj uspostavljanja ovog praznika jeste, prije svega, osnaživanje jedinstva između srpskog naroda u Srbiji i Srpskoj, ali i jačanje kulta i nacionalne zastave“, istakla je nastavnica Helena Davidović.

Izlaganje je u pozadini pratila himna „Bože pravde“, a nakon toga su učenice Sanja Vrejić (u Sitnešima) i Slađana Ignjatić (u Ćukalima)pročitale odlomak  iz teksta „Zaveštanje jezika“, Mile Medić.

Učenici su, zatim, slušali himnu Republike Srpske „Moja Republika“ Mladena Matović, te su posmatrali izložbu učeničkih radova, dok se u pozadini čula pjesma „Zavjet“ Lukijana Ivanović, u izvođenju Kristine Ivanović.

U okviru srpskog jezika, nastavnica Biljana Popović je sa učenicima sedmog razreda u Ćukalima obradila tekst „Zaveštanje jezika“ Mile Medić, dok su učenici nižih razreda na časovima likovne kulture crtali zastave.

U toku velikog odmora u POŠ „Vuk Karadžić“ Ćukali, u holu škole puštane su rodoljubive pjesme: „Ne dam“ u izvođenju Milice Dosković, „Vila sa Košara“, Danica Crnogorčević, „Tamo daleko“, i „Junaci sa Košara“.

SPC obilježava praznik Svetih srpskih novomučenika jasenovačkih

Srpska pravoslavna crkva obilježava danas praznik Svetih srpskih novomučenika jasenovačkih.

Sveti srpski novomučenici jasenovački žrtve su ustaškog genocida tokom Drugog svetskog rata, kada je za vrijeme postojanja Nezavisne Države Hrvatske u logorima u Јasenovcu, Donjoj Gradini i Glini od ustaške ruke stradalo više od 700.000 ljudi.

Zajedno sa ovim mučenicima, SPC proslavlja i mnoge druge mučenike postradale u jamama u Prebilovcima, Јadovnu, Ržanima i drugim mjestima.

Sveti arhijerejski sabor SPC je 16. aprila 2010. godine donio odluku da se spomen Svetih novomučenika jasenovačkih proslavlja 31. avgusta po julijanskom, odnosno 13. septembra po gregorijanskom kalendaru.

Ruska i grčka crkva uvrstile su Svete srpske novomučenika u svoje kalendare.

Među novomučenicima našla su se i sveta djeca koja su stradala u specijalnim dječijim koncentracionim logorima u Јastrebarskom i Sisku, osnovanih 1942. godine u NDH.

Kroz logor Јastrebarsko prošlo je više od 3.000 djece, a kroz slični logor Sisak više od 7.000.

Pogrebni dokumenti svjedoče o masovnoj smrti djece zarobljenika. Za samo jedan dan, 22. jula 1942. godine, u Јastrebarskom je sahranjeno 107 djece, a od 11. jula do 26. avgusta 1942. godine 768 djece uzrasta od nekoliko mjeseci do 14 godina.