Vijesti

U okviru Likovne-ekološke kolonije ,,Bardača-Srbac” i ove godine je bio raspisan konkurs za izbor najuređenijg životnog i radnog prostora.

Ovog puta, nagrađena su dva domaćinstva, a to su domaćinstvo Anđe i Đure Grumić iz Nožičkog i Danijele i Dragana Sabe iz Prijebljega, koji su za nagradu dobili umjetničke slike sa ovogodišnje kolonije.

“Mnogo truda ulažem u uređenje dvorišta, koje je staro preko 100 godina, a muž mi dosta pomaže u tom poslu. Ponosna sam što na taj način čuvam porodično nasljeđe i doprinosim ljepoti svog kraja. Nagrada mi mnogo znači, jer sam već u godinama i ne znam koliko dugo će mi zdravlje dozvoljavati da ovoliko radim oko cvijeća i uređenja”, rekla je Anđa Grumić.

Dvadeseta, jubilarna srbačka regata na rijeci Vrbas biće održana u nedjelju, 27. jula, na trasi dugoj 25 kilometara, od Kukulja do Srpca, dogovoreno je na današnjoj prvoj sjednici Organizacionog odbora.

Kako je istakao predsjednik Odbora, Milorad Lepir, planirano je da se učesnici okupljaju u periodu od 8 do 10 časova, na lokaciji nekadašnjeg pontonskog mosta u Kukuljama. Polazak regate je u 10 časova, a dolazak na cilj očekuje se oko 17 časova kod bivšeg skelskog prelaza u Srpcu.

“S obzirom na to da je riječ o jubilarnoj 20. regati, na cilju će biti organizovan svečani doček i druženje uz muziku uživo. Pozivamo sve ljubitelje rijeke, prirode i dobrog raspoloženja da nam se pridruže”, poručio je Lepir.

Za one koji ne mogu učestvovati u samom spustu, poziv ostaje otvoren za završno druženje na ušću Vrbasa u Savu.

Kotizacija po učesniku iznosi 10 KM, a u tu cijenu ulaze majica sa obilježjem manifestacije, obavezno osiguranje i ručak.

Sastanku je prisustvovao i načelnik opštine, Mlađan Dragosavljević, koji je naglasio da ova značajna godišnjica zaslužuje posebnu pažnju i da je cilj da se regati vrati stari sjaj koji je imala nekada.

Organizator događaja je Turistička organizacija opštine Srbac, dok je suorganizator Ronilački klub „Žabac“ Srbac. Pokrovitelj manifestacije je opština Srbac.

Zainteresovani učesnici mogu se prijaviti u prostorijama Turističke organizacije ili putem telefona 051/745-471, kao i na sam dan regate u Kukuljama.

I najduži život brzo prođe, ali ako si radio pošteno, sticao svojim rukama i imao zdravu porodicu, onda ti starost bude nagrada, a ne teret, riječi su bake Danice Trivić, rođene Tunjić, porijeklom iz Razboja LJevčanskog, koja je ove godine proslavila 103. rođendan.

NJen životni put nije bio jednostavan, ali ispunjen je bio trudom i radošću u krugu najbližih. U kući na banjalučkom Paprikovcu, gdje živi sama od 2008. godine, i dalje sve obavlja bez tuđe pomoći – kuva svakodnevno, sređuje dvorište i dočekuje goste s kolačima i širokim osmijehom.

“Rođena sam kao drugo dijete 1922. godine, od oca Đurđa i majke Kosane, u Razboju LJevčanskom. Nas šestoro djece je bilo, a ja sam bila željna i učenja i života”, priča baka Danica, prisjećajući se svog odrastanja.

Djetinjstvo je provela u Starom Martincu, gdje su se njeni roditelji, zbog posla, doselili 1927. godine. Sjeća se da je plakala kada je otac upisao sestru u školu, a nju nije htio jer nije bila dorasla.

“Učiteljica Ankica Januška me ipak primila kao ‘dobrovoljnog đaka’. Nije bilo lako, ali ja sam htjela da učim. Po završetku osnovnog obrazovanja sam htjela upisati školu u Bosanskoj Gradišci, zajedno sa još dvije prijateljice. Sve smo znale, ali su nas oborili na prijemnom ispitu jer smo bile seoska djeca. Gradska djeca imala su prednost”, priča Danica.

Sa 17 godina udala se za Ratka Trivića iz Milosavaca. Svadba, kako kaže, nije bila mala, došlo je više od 20 zaprežnih kola.

“Muž mi je kasnije pričao da mu je jedan komšija rekao – Traži curu što zna dva ručka nejednaka napraviti. E, ja sam znala i više od toga” kaže kroz smijeh Danica.

A onda je došao Drugi svjetski rat. Kuća im je zapaljena, sve opljačkano. Skrivali su se po šumama i preživljavali kako su znali. U tim strašnim godinama izgubila je sestru Savku od tifusa i brata Radovana, koji je, kao dječak od 15 godina, mobilisan i poginuo. Nakon rata, preselili su se u Papažane, kupili tri dunuma zemlje, izgradili kuću i počeli od nule.

“Teško se živjelo. Radilo se od jutra do mraka, ali narod je pjevao, družio se, nije se žalio. Meni je bilo važno da je porodica zajedno”, govori Danica.

Dok je Ratko vodio zadrugu, ona je brinula o kući i četvoro djece. U Papažanima su često kod njih stanovali učitelji, a jedna od njih, učiteljica Marija Bašić naučila ju je da pravi uštipke i palačinke i priprema krastavce i paprike za zimnicu.

“Imali smo tri krave, dva konja, 10 ovaca, živinu i pčele. Ali znali smo da će djeca morati u školu, pa smo se 1957. preselili u Banjaluku. Iako smo živjeli u gradu, nastavili smo da obrađujemo zemlju a ja sam do Papažana išla biciklom. Sve dok smo mogli, radili smo. A kad više nismo mogli obrađivati zemlju, tada smo podijelili djeci da imaju djedovinu i očevinu”, priča Danica.

Godine su prolazile, djeca stasala, školovala se, ženila i udavala, pa su 1972. kupili plac na Paprikovcu i sagradili novu kuću, gdje je Danica živjela zajedno sa suprugom Ratkom, koji je preminuo 2008. godine, a od tada je sama, ali kako kaže, ne i usamljena.

“Pored djece, imam osmoro unučadi, 11 praunučadi i troje čukununučadi i svi me redovno obilaze, a i komšije me paze. Neću nikome da smetam. Dobro sam. Hranim se zdravo, jedem domaće a lijekova skoro da i ne pijem. Moja djeca ih piju više nego ja”, kaže Danica.

U međuvremenu je napisala i knjigu pod nazivom „Da se ne zaboravi“ u kojoj je opisala sve što je prošla.

“Promijenilo se sedam država za mog života. Ali jedno se nije promijenilo, potreba čovjeka da živi pošteno i skromno. Mnogima je zahvaljujući modernim tehnologijama sada sve na dlanu, a opet niko nema mira. Mi smo imali malo, ali smo pjevali, šalili se i bili zahvalni. Što je najvažnije od svega, imali smo dobru i vrijednu djecu koja su nas cijenila i uvažavala, a danas djeca slabo poštuju svoje roditelje”, zaključila je baka Danica.

Danica i Ratko su stekli četvoro djece, najstariji je Ranko koji ima 86 godina, Tvrtko 84, Rade 79 i Nada koja ima 74 godine. Suprug Ratko je preminuo u 91. godini a čak je i svekar Mlađan živio do 94. godine. Sin Rade smatra da recept za dugovječnost leži u tri osnovnih uzroka.

“Po meni je genetika ključna stvar, zatim narav čovjeka a potom i uslovi života. Oni su stalno nešto radili i bili u pokretu, a fizička kondicija je takođe bitna za zdrav i dug život. I danas kad dođemo kod majke, ona stalno nešto sprema, nudi nas pitama i kolačima i uvijek je vesele naravi”, ističe Rade.

Udruženje “Naša Lepenica” organizuje šesto okupljanje mještana sela Gornja i Donja Lepenica u nedjelju 27. jula u Gornjoj Lepenici.
Okupljanje je predviđeno od 15 časova a od 16 održaće se nastup kulturno-umjetničkog društva. Pozdravni govor i obraćanje zvanica je u 16.30 časova a potom i zajednički ručak, nakon čega će biti nastavljeno druženje uz muziku uživo.
Pozivaju se svi mještani da dođu u velikom broju, kao i njihovi potomci iz dijaspore i svi oni koji vode porijeklo iz Donje ili Gornje Lepenice.

Sinoć je u Gradskoj galeriji „Rajko Petković“ u Srpcu svečano zatvoren 42. saziv Likovno-ekološke kolonije „Bardača–Srbac“, manifestacije koja je i ove godine okupila brojne umjetnike iz zemlje i inostranstva, potvrđujući svoj međunarodni karakter i značaj.
Kolonija, koja je trajala od 4. do 11. jula, okupila je 32 umjetnika iz 13 zemalja: Belgije, Engleske, Rumunije, Tajvana, Indije, Slovenije, Poljske, Litvanije, Turske, Makedonije, Srbije, Crne Gore i Republike Srpske. Tema ovogodišnjeg saziva bila je „Raj koji nestaje“, a inspirisala je brojne radove rađene u tehnikama ulja na platnu, akvarela i kombinovanim tehnikama. Posebnost ovogodišnje kolonije je i u tome što su, po prvi put, učestvovali i vajari te grafički dizajner.
Posjetioci završne izložbe imali su priliku da pogledaju više od 60 radova nastalih tokom kolonije, od umjetničkih slika, preko skultura, fotografija i jednog vajarskog djela nastalog u hrastovini. Izloženi su i radovi mladih talenata, jedanaest polaznika škole slikanja sa kojima je radila akademska umjetnica Svetlana Zarić iz Sombora.
Koloniju je, kao i prethodnih godina, organizovao Centar za kulturu i sport Srbac, uz podršku Opštine Srbac. Direktor Centra, Radovan Mitraković, obratio se prisutnima i izrazio ponos što se manifestacija već peti put uspješno privodi kraju pod njegovim rukovodstvom.
“Ovogodišnji saziv bio je poseban, kako po broju učesnika, tako i po raznolikosti izraza. Posebno raduje što smo u koloniju uključili vajare i grafičkog dizajnera, čime činimo korak ka eventualnom budućem simpozijumu. Ponosan sam i što se zatvaranje održava upravo u prostoru koji nosi ime osnivača kolonije, gospodina Rajka Petkovića”, rekao je Mitraković, ističući kako ideja i duh ovog velikana i dalje žive kroz koloniju, iako zbog zdravstvenih razloga nije prisutan.
Simboliku teme „Raj koji nestaje“ dodatno je naglasila umjetnički rukovodilac kolonije, akademska slikarka Jelena Vušurović sa Cetinja, koja je emotivno govorila o važnosti očuvanja Bardače.
“Godinama radim ovdje i svaki put me ovo mjesto nadahne iznova. Ove godine poseban značaj dajem svojoj slici „Stvarnost“, koja postavlja pitanje: možemo li ukrotiti prirodu, a da je ne uništimo? Na slici se nalazi čaša koja je dobro privezana žicom i čvrsto se drži da ne otpadne. Tečnost u čaši, koja je u boji vina, simbolizuje našu krv, što znači da smo još uvijek spremni, iako krhki, da održimo Bardaču živom. Bardača je naša umjetnička oaza, ali ako je ne sačuvamo, izgubićemo je zauvijek. Ja ću uvijek biti prva da dođem kad god je potrebno da spasimo ovaj kraj”, rekla je Vušurović.
Ona je dodala da će se o Bardači, nakon ove kolonije, govoriti i u Kini, Indiji, Tajvanu, Jordanu i drugim zemljama u kojima je bila i koje planira da obiđe kao umjetnik.
Završnoj večeri prisustvovao je i načelnik opštine Srbac, Mlađan Dragosavljević, koji je izrazio zadovoljstvo što se ovogodišnje zatvaranje po prvi put održava u novoj gradskoj galeriji, uređenoj upravo za potrebe ovakvih događaja.
“Bardačka kolonija je upravo bila najveći motiv da nastane nova galerija i veoma smo ponosni na ovu manifestaciju koja promoviše naš kraj u cijelom svijetu. Zahvaljujući njoj, Srbac je ugostio umjetnike sa više kontinenata i predstavio se kao sredina koja cijeni i njeguje umjetnost”, rekao je načelnik Dragosavljević.
Svoju emociju i viđenje Bardače prenijela je i mlada učesnica škole slikanja, učenica drugog razreda gimnazije, Dijana Vukotić, koja je naslikala anđela koji drži Bardaču u naručju, s nadom da će ovo prirodno blago jednog dana opet vaskrsnuti.
U okviru večeri dodijeljene su i nagrade za najuređeniji životni i radni prostor. Dobitnici su Anđa i Đuro Grumić iz Nožičkog te Danijela i Dragan Sabo iz Poveliča, koji su za nagradu dobili umjetničke slike sa ovogodišnje kolonije.
“Mnogo truda ulažem u uređenje dvorišta starog preko 100 godina i muž mi dosta pomaže u tom poslu. Ponosna sam što na taj način čuvam porodično nasljeđe i doprinosim ljepoti svog kraja”, rekla je 73-ogodišnja Anđa Grumić.
Završnoj večeri prisustvovali su brojni predstavnici političkog, kulturnog i javnog života, među kojima i ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović, arhimandrit Teofil Dimitrić, iguman manastira Osovica, te brojni gosti i poštovaoci umjetnosti.
Postavka izložbe ostaje otvorena za javnost u narednih mjesec dana, a svi radovi biće trajno sačuvani u fundusu kolonije.

Saša Milutinović, strastveni ribolovac iz Srpca, ostvario je svoj do sada najveći ribolovački podvig upecavši ovih dana na ušću Vrbasa u Savu soma teškog 43,6 kilograma i dugog 195 centimetara.

Ovaj impresivni ulov dogodio se nakon višednevnog ribolova i upornog čekanja. Milutinović već neko vrijeme svakodnevno peca iz čamca na ovom lokalitetu, koristeći opremu prilagođenu za lov krupnih primjeraka. Tog dana koristio je štap Imperator Ketfiš 285, mašinicu Mikado, osnovni najlon Hipron 0,53, a predvez debljine 0,32 mm.

Ističe da je za Vidovdan takođe imao kontakt sa somom slične veličine, ali je riba nakon sat vremena borbe uspjela da prekine predvez i pobjegne.

– Imao sam te večeri ipak dva značajna ulova, somove od 14 i 5 kilograma, što me dodatno motivisalo da svakodnevno izlazim na vodu. Znao sam da će se ponovo pojaviti. Kad je nakon par dana ponovo zagrizao, odmah sam osjetio da se radi o kapitalcu – ispričao je Milutinović.

Pokušao je sam da savlada ribu i dovede je do čamca, ali zbog veličine i snage, to nije bilo moguće. U pomoć mu je pritekao kolega ribolovac Kristijan Pantelić, koji mu je prišao čamcem.

– Prešao sam u njegov čamac, a zatim je uslijedila prava borba, vožnja po ušću u potjeri za ribom, tokom koje je Kristijan upravljao čamcem, a ja sam se borio sa somom. Nakon 25 minuta borbe, uspjeli smo zajedničkim snagama da ga ubacimo u čamac – kaže Saša.

Ribu je odnio kući i koristiće je u vlastite svrhe, a glavu je, kako kaže, dao na prepariranje kako bi mu ostala kao trajni trofej.

Saša Milutinović ima 38 godina, po zanimanju je građevinski limar, a ribolov je zavolio još u djetinjstvu, zahvaljujući svom ocu koji ga je kao malog vodio na pecanje. Danas tu ljubav prenosi i na mlađe generacije, a njegov posljednji ulov biće upisan kao jedan od većih zabilježenih u ovom kraju.

Predsjednik Skupštine opštine Srbac, Dejan Dević, zakazao je za četvrtak, 17. jula, šestu redovnu sjednicu Skupštine opštine.
Početak sjednice je u 10 časova a na dnevnom redu će se naći 25 tačaka.
Dnevni red:
1. Izvod iz zapisnika sa 5.sjednice SO-e Srbac,
2. Izvještaj o realizaciji Programa zimskog održavanja ulica i lokalnih puteva u 2024/2025.godini na području opštine Srbac,
3. Izvještaj o radu u organima KP „Vodovod“ a.d. Srbac u periodu 01.01.-31.12.2024. godine,
4. Izvještaj o radu u organima KP „Komunalac“ a.d. Srbac u periodu 01.01.-31.12.2024. godine,
5. Informacija o privrednim kretanjima i zaposlenosti na području opštine Srbac za 2024. godinu,
6. Prijedlog Programa zimskog održavanja ulica i lokalnih puteva na području opštine Srbac za zimu 2025/2026.godine,
7. Prijedlog Odluke o usvajanju Plana zaštite od požara,
8. Prijedlog Odluke o prodaji neizgrađenog građevinskog zemljišta opštine Srbac u K.O. Kukulje Janković Nataši iz Kukulja,
9. Prijedlog Odluke o pristupanju izradi izmjene dijela Regulacionog plana stambeno-poslovnog bloka u ulici 11. Novembar uz dječiji vrtić Srbac,
10. Prijedlog Rješenja o imenovanju Savjeta za izradu izmjene dijela Regulacionog plana stambeno-poslovnog bloka u ulici 11.Novembra uz dječiji vrtić, Srbac,
11. Prijedlog Rješenja o razrješenju Mirka Stojića dužnosti direktora Javne zdravstvene ustanove „Dom zdravlja“ Srbac,
12. Prijedlog Rješenja o imenovanju vršioca dužnosti direktora Javne zdravstvene ustanove „Dom zdravlja“ Srbac,
13. Prijedlog Rješenja o razrješenju dužnosti dva člana Upravnog odbora Javne ustanove Centar za kulturu i sport Srbac,
14. Prijedlog Rješenja o imenovanju vršioca dužnosti dva člana Upravnog odbora Javne ustanove Centar za kulturu i sport Srbac,
15. Prijedlog Rješenja o razrješenju dužnosti dva člana Upravnog odbora Javnog preduzeća „Radio Srbac“ Srbac,
16. Prijedlog Rješenja o imenovanju vršioca dužnosti dva člana Upravnog odbora Javnog preduzeća „Radio Srbac“ Srbac,
17. Prijedlog Rješenja o razrješenju Zorana Ljubojevića dužnosti člana Upravnog odbora Javne zdravstvene ustanove “Dom zdravlja“ Srbac,
18. Prijedlog Rješenja o imenovanju vršioca dužnosti jednog člana Upravnog odbora Javne zdravstvene ustanove “Dom zdravlja“ Srbac,
19. Prijedlog Rješenja o razrješenju dužnosti člana Školskog odbora u Javnoj ustanovi Osnovna škola “Jovan Jovanović Zmaj” Srbac ispred jedinice lokalne samouprave,
20. Prijedlog Rješenja o izboru člana Školskog odbora u Javnoj ustanovi Osnovna škola “Jovan Jovanović Zmaj” Srbac u ime jedinice lokalne samouprave,
21. Prijedlog Odluke o raspisivanju Javnog konkursa za izbor i imenovanje direktora Javne ustanove Centar za kulturu i sport Srbac, Javnog preduzeća “Radio Srbac” Srbac, Javne zdravstvene ustanove „Dom zdravlja“ Srbac i Javne ustanove Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća opštine Srbac,
22. Prijedlog Oduke o raspisivanju Javnog konkursa za izbor i imenovanje tri člana Upravnog odbora Javne ustanove Centar za kulturu i sport Srbac, tri člana Upravnog odbora Javnog preduzeća “Radio Srbac” Srbac, jednog člana Upravnog odbora Javne zdravstvene ustanove „Dom zdravlja“ Srbac, jednog člana Upravnog odbora Javne ustanove Centar za socijalni rad Srbac i dva člana Upravnog odbora Javne ustanove Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća opštine Srbac,
23. Prijedlog Rješenja o imenovanju komisije za izbor i imenovanje direktora direktora Javne ustanove Centar za kulturu i sport Srbac, Javnog preduzeća “Radio Srbac” Srbac, Javne zdravstvene ustanove „Dom zdravlja“ Srbac i Javne ustanove Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća opštine Srbac,
24. Prijedlog Rješenja o imenovanju komisije za izbor i imenovanje tri člana Upravnog odbora Javne ustanove Centar za kulturu i sport Srbac, tri člana Upravnog odbora Javnog preduzeća “Radio Srbac” Srbac, jednog člana Upravnog odbora Javne zdravstvene ustanove „Dom zdravlja“ Srbac, jednog člana Upravnog odbora Javne ustanove Centar za socijalni rad Srbac i dva člana Upravnog odbora Javne ustanove Agencija za razvoj malih i srednjih preduzeća opštine Srbac,
25. Odbornička pitanja i odgovori na odbornička pitanja. 

Policijski službenici Policijske uprave Gradiška juče su lišili slobode lice inicijala Č.B. iz Srpca, zbog sumnje da je počinilo krivična djela „Nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija“ i „Omogućavanje uživanja opojnih droga“.

,,Na osnovu Naredbe Osnovnog suda u Gradišci izvršen je pretres kuće koju koristi osumnjičeno lice, kojom prilikom je pronađena i oduzeta vojna puška, municija, kutija u kojoj se nalazila zelena biljna materija koja svojim izgledom asocira na opojnu drogu „marihuana“ ukupne bruto mase 85 grama, digitalna vaga i drugi predmeti koji se mogu dovesti u vezu sa izvršenjem krivičnih djela“, saopšteno je iz PU Gradiška.

O svemu je obaviješten dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banja Luka koji je naložio da se po kompletiranju predmeta dostavi izvještaj o počinjenim krivičnim djelima protiv osumnjičenog lica.

Komunalno preduzeće „Komunalac“ a.d. Srbac obavještava građane opštine Srbac da vrši odvoz kabastog otpada (stari namještaj, kućanski aparati, madraci, tepisi i slično) direktno sa kućnih adresa, uz minimalnu novčanu naknadu.

Svi zainteresovani građani mogu zakazati odvoz tako što će pozvati broj telefona 051/740-390, gdje će sa predstavnicima Komunalca dogovoriti termin odvoza.

Cilj ove usluge je da građanima olakšamo zbrinjavanje otpada koji se ne može odložiti u standardne kontejnere, te da zajedno očuvamo čistoću i urednost našeg grada i naselja, navodi se u obavještenju Komunalca.

“Posebno apelujemo na građane da ne ostavljaju kabasti otpad pored kontejnera, jer to narušava izgled grada, ugrožava higijenu i otežava rad komunalnih službi. Vašim odgovornim ponašanjem i korištenjem usluge odvoza kabastog otpada, svi zajedno doprinosimo ljepšem i zdravijem okruženju za sve nas. Hvala na razumijevanju i saradnji”, kaže se u obavještenju Komunalca.

U okviru 42. saziva međunarodne likovno-ekološke kolonije „Bardača – Srbac 2025“u Trening centru PMF-a u Bardači, umjetnike iz 13 zemalja sinoć su posjetili načelnik opštine Srbac Mlađan Dragosavljević i zamjenik načelnika Vladimir Gužvić.

Kolonija je okupila preko 30 umjetnika koji već sedmi dan stvaraju svoja djela, inspirisana prirodom i temom ovogodišnjeg saziva „Raj koji nestaje“. Umjetnički savjet odabraće najvrednije radove koji će postati dio bogate zbirke kolonije, koja trenutno broji preko 670 umjetničkih djela.

Predrag Szilvassy, slikar iz Slovenije prvi put boravi na Bardači. Fasciniran je prirodnim ambijentom i razmjenom iskustava:

“Svako od nas donosi svoju tehniku i kulturu. Moja tehnika uključuje akril, politure, zlatne i srebrne listiće, ali ono što je zajedničko svima jeste iskrena potreba da kroz umjetnost pošaljemo poruku”, rekao je Predrag.

„Kao umjetnik uopšte ne razmišljam da li će ova tehnika biti prihvatljiva, jer svaki umjetnik mora istrajati na svojoj ideji, a da li se to nekom sviđa ili ne neka presudi neko drugi. Mislim da je najbolje kada radimo to što mislimo da treba a ne da kopiramo bilo koga drugog“, dodao je on.

Sa Tajvana je u Bardaču stigla umjetnica Neko Huang a iz Kalkute u Indiji Babita Das, slikarka i profesorka koja ističe sličnosti između Indije i Bardače:

“Umjetnost nema jezik, govorimo emocijama. Inspiraciju sam crpila iz svakog susreta i promjene vremena”, poručila je Babita.

“Gledajući Bardaču, ne nalazim razliku između Indije i Bardače. Samo je jezik ta neka barijera ali s obzirom da smo mi umjetnici, govorimo dušom ,osjećanjima,ljubavi i sve je isto. Osim što radim akrilikom ja sam profesor i grafičar i radim svim tehnikama ,ali i vajam. Moj rad se ovdje mijenjao. Svi znate gdje je Indija i koje je tamo vrijeme i možete samo da zamislite moj dolazak ovdje i kako to sve ide.Moja slika se mijenjala od jutra do mraka.Obilazili smo Banjaluku i okolinu i imala sam priliku da vidim sve te ljepote,neki antički restoran i kad sam se vratila slike su se promjenile,tako da vjerujem da će biti još iznenađenja do kraja kolonije“, rekla je Babita.

Akademska slikarka Jelena Vušurović iz Crne Gore, dugogodišnja učesnica, kaže da je Bardača za nju druga kuća:

“Ovo je epicentar pozitivne energije i to mora ostati. Godinama dovodim nove umjetnike, jer želim da ova priča živi i raste”, rekla je Vušurović.

„Sve ovo što radim, radim punog srca i sa velikom ljubavlju. Obilazim čitav svijet ,upoznajem ljude i pričam o Bardači i zato je negdje moja misija da tu ljubav prenesem. Gledam svake godine da dovedem nekog novog od umjetnika jer smatram da ovome stvarno treba dati značaj. Imate fenomenalnu djecu i ljude, Srbac i ova okolina su divni i vjerujte njihova reakcija je više nego dobra i ljudi se tako dobro osjećaju ovdje“ rekla je Jelena.

Dugogodišnji učesnik akademski slikar Milovan Čikić iz Gradiške poručuje da je Bardača, iako ugrožena, i dalje snažno umjetničko središte:

„Veoma je zanimljivo to da Bardača kao rezervat polako se gasi ali bardačka LEK se iz godine u godinu širi i povećava broj učesnika i svake godine smo svjedoci da učesnici dolaze iz mnogih zemalja širom svijeta i na taj način šire istinu o Bardači sa nadom i željom da se to propadanje Bardače zaustavi i da se Bardača kao prirodni rezervat vrati na ona neka stara vremena”, istakao je Čikić.

„Učestvovao sam na mnogim kolonijama međutim Bardača je nešto neponovljivo i zato je i veoma zanimljivo. Kao feniks iz godine u godinu vraća ponovo snagu a sve sa željom i sa ciljem da se ovaj rezervat vrati u nekadašnja vremena“, dodao je Čikić.

Nataša Popovska iz Ohrida već treći put učestvuje u koloniji i kaže da je ovo mjesto mira, inspiracije i zajedništva:

“Slike su moj način izražavanja svega što riječima ne mogu reći. Energija ovdje je posebna”, kazala je ona.

“Bardača je jedno divno mjesto,divna priroda i domaćini,ovdje dolazimo da malo pročistimo sebe, da pobjegnemo od meteža i svakodnevnog života i da se opustimo. Obično slikam pejzaže,naslikala sam ih nekoliko,a sad radim konja .Uglavnom radim tehnikom ulje na platnu. Mislim da u ovu prirodu treba da se malo više uloži .Mi smo došli iz prirode i ako mi ne čuvamo prirodu onda nismo ništa postigli.To što nam je priroda dala i što nam je zemlja dala treba da čuvamo.Nadam se da će malo proraditi svijest ljudi i da će se ova ljepota i dalje čuvati i biti još ljepša“, rekla je Popovska.

Slikarka Svetlana Zarić iz Sombora učestvovala je i u radionici sa djecom:

“Rad sa djecom uvijek je pun izazova i radosti. Njihova otvorenost inspiriše”, rekla je ona.

“Ovdje slikam i razmjenjujem energiju i iskustva i dobre priče koje ovdje nastaju.Pozvana sam ovdje zbog dječije radionice jer imam Školu slikanja kako za odrasle tako i za djecu . Sa djecom je uvjek lijepo i zanimljivo raditi i od njih možete puno da naučite“, rekla je Zarić.

Zanimljivo je i učešće mladih vajara.

David Vušurović iz Cetinja izrađuje rad u imitaciji kamena inspirisan pticama Bardače, dok Anastasija Filipović iz Podgorice i Mateja Martinović iz Cetinja stvaraju drvene i fotografske apstrakcije, podstaknute pejzažima i florom rezervata.

„Fenomenalno nam je ovdje.Ja sam vajao,imaću jedan rad u imitaciji kamena neki motiv ptice zbog raznog biodiverziteta kojeg možemo naći na Bardači.Prvi put sam ovdje ali je priroda fantastična,oduševljen sam sa ljudima i emocijama i sa cijelom atmosferom.Volio bih da dođem i sledeće godine“, rekao je David.

„Radim skulpturu u drvetu,koristim hrast i radim jedan apstraktni oblik.Još nisam završila ali biće brzo ću“, kazala je Anastasija.

„Meni su utisci predivni,bavim se fotografijom radim skulpturu biće neka apstraktna školjka i takođe slikam lotos koji me podsjeća dosta na jezero koje se nalazi u Bardači i jako divni motivi za rad i predivna je atmosfera“, rekla je Mateja.

Direktor Centra za kulturu i sport Srbac, Radovan Mitraković, istakao je da je kolonija i ove godine imala veliki odziv, i da su, uz slikare, učešće uzeli i vajari, dok se sprovodi i Škola slikanja za djecu i mlade.

“Plan nam je da kolonija u narednim godinama preraste u međunarodni umjetnički simpozijum“, naglasio je Mitraković.

Podsjeća da su ove godine imali 35 prijavljenih umjetnika iz 13 zemalja,međutim 3 umjetnika su zadnjih par dana bili spriječeni da dođu odnosno jedna umjetnica iz Engleske će raditi putem interneta i slati radove. Mitraković dodaje da je ove godine radila i Škola slikanja koja je okupila 11 učesnika starijeg osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta iz opštine Srbac.

Načelnik Mlađan Dragosavljević je pohvalio radnu atmosferu, kreativnu energiju i odlične uslove za rad, te istakao značaj ovakvih događaja za promociju naše lokalne zajednice.

“Pozivam građane da u petak, 11. jula u 19 časova, posjete završnu izložbu u Gradskoj galeriji „Rajko Petković“ u Srpcu i zajedno ispratimo ovaj vrijedan kulturni događaj”, rekao je načelnik.

Završna izložba radova nastalih na ovogodišnjoj bardačkoj likovnoj koloniji biće održana u petak, 11. jula, u 19 časova u Gradskoj galeriji „Rajko Petković“ u Srpcu, uz dio postavke i ispred galerije.