dr Milan Preradović, oftalmolog: Kako oči mogu istovremeno da suze i budu suve?

Suv vazduh, ekrani i rjeđe treptanje mogu pojačati tegobe, a male promjene navika često donose olakšanje.

Oči vam suze, a ljekar kaže da su suve? Zvuči nelogično, ali se upravo tako može desiti. Kada je površina oka nadražena, ono stvara vodenaste suze koje brzo otiču i ne umiruju ga. Zimi to lakše primijetimo, jer grijanje isušuje vazduh, a večeri provodimo uz ekrane. Običnim jezikom objašnjavam kako prepoznati suvo oko, šta možete uraditi sami i kada se treba javiti oftalmologu.

Oko može biti suvo i kada ima suza

Površinu oka stalno prekriva suzni film, tanki zaštitni sloj koji održava oko vlažnim. On ima vodeni, masni i sluzavi sloj. Kada suza nema dovoljno ili taj sloj prebrzo isparava, oko postaje nadraženo. Kod mnogih ljudi problem nije u količini suza, već u njihovoj nestabilnosti.

Za sporije isparavanje važan je masni sloj. Njega stvaraju Majbove žlijezde, male žlijezde smještene uz rubove kapaka. U 90% slučajeva bolest suvog oka vezana je za slab rad ovih žlijezda, što se zove evaporativna bolest suvog oka. Tada se suze teže zadržavaju na površini oka. Zbog toga običan osjećaj suvoće ne govori sam po sebi šta je uzrok.

Zašto oči peku baš zimi?

U novembru se više vremena provodi u zatvorenom, dok radijatori, peći i klima-uređaji zagrijavaju i isušuju vazduh. Takav vazduh može ubrzati isparavanje suza, naročito kada toplota duva direktno prema licu. Sličan problem nastaje u automobilu kada ventilaciju usmjerite prema očima ili dok koristite fen.

Zima često znači i duže večeri uz telefon, računar ili televizor. Dok pratimo ekran, trepćemo rjeđe, pa se zaštitni sloj suza ne obnavlja dovoljno često. Napolju smetnje mogu pojačati hladan vjetar, dim i zagađen vazduh. Zato neki ljudi osjećaju peckanje i u zagrijanoj kancelariji i tokom kratke šetnje.

Grijanje nije jedini mogući uzrok. Hormonalne promjene u menopauzi, nošenje kontaktnih sočiva, upala rubova kapaka i pojedini lijekovi takođe mogu doprinijeti tegobama. Kod osobe koja već ima osjetljivu površinu oka, zimski uslovi mogu samo učiniti problem uočljivijim.

Kako prepoznati suvo oko?

Tegobe se razlikuju od osobe do osobe i ne moraju biti prisutne istovremeno. Posebno obratite pažnju na sljedeće znakove:

• Peckanje, žarenje, svrab ili osjećaj pijeska u oku.
• Crvenilo i osjećaj da nešto grebe ispod kapka.
• Umorne oči, naročito poslije rada za ekranom.
• Povremeno zamućen vid koji se popravi kada trepnete.
• Osjetljivost na svjetlo, vjetar ili dim.
• Nelagodnost sa kontaktnim sočivima ili teže otvaranje očiju ujutru.

Jedan znak posebno zbunjuje: oči mogu da suze upravo zato što su suve. Nadražena površina pokreće stvaranje vodenastih, takozvanih refleksnih suza. One brzo otiču i ne zadržavaju se dovoljno dugo da umire oko. Zato suzenje i peckanje mogu postojati zajedno.

Više pojedinosti o simptomima i uzrocima suvog oka može pomoći da razumijete ove promjene. Ipak, slične tegobe mogu pratiti alergiju, upalu ili infekciju. Samo na osnovu osjećaja nije moguće pouzdano odrediti uzrok.

Šta možete promijeniti već danas?

Počnite od vazduha koji vas okružuje. Redovno provjetravajte prostoriju i, ako je vazduh izrazito suv, razmislite o njegovom ovlaživanju. Odmaknite radno mjesto od radijatora ili peći. U kancelariji i automobilu okrenite mlaz toplog vazduha tako da ne duva u lice.

Ekranu pristupite kao aktivnosti od koje očima treba odmor. Otprilike svakih 20 minuta pogledajte u daljinu oko 20 sekundi, pa nekoliko puta polako i potpuno trepnite. Postavite ekran malo ispod linije pogleda. Takve kratke pauze mogu biti korisnije nego čekanje da peckanje postane izraženo.

Pijte dovoljno tečnosti tokom dana, hranite se raznovrsno, izbjegavajte zadimljene prostorije i na vjetru nosite naočare koje štite oči. Nijedna pojedinačna navika ne rješava svaki uzrok suvog oka, ali više malih promjena može umanjiti svakodnevnu nelagodu.

Vještačke suze su kapi koje nadoknađuju ili podržavaju prirodni suzni film i mogu olakšati blaže tegobe. Neke nadomještaju tečnost, a druge pomažu masnom sloju, pa nisu sve odgovarajuće za svakoga. Kada se kapi koriste često, obično se prednost daje preparatima bez konzervansa. Ako olakšanje traje kratko, nije dobro stalno mijenjati kapi bez pregleda.

Kada više nije dovoljno čekati?

Pregled je potreban ako peckanje i suvoća traju sedmicama uprkos promjenama navika ili ako kapi pomažu sve kraće. Ne odlažite ga ni kada smetnje otežavaju čitanje, rad, vožnju ili nošenje kontaktnih sočiva. Dodatnu pažnju zaslužuju tegobe uz menopauzu, reumatske bolesti ili ranije očne operacije.

Jak bol u oku, naglo pogoršanje vida, izrazito crvenilo, gnojav sekret ili jaka osjetljivost na svjetlo zahtijevaju hitan oftalmološki pregled. Takve znakove ne treba pripisivati običnoj suvoći niti pokušavati riješiti samo kućnim mjerama.

Šta se dešava na pregledu?

Prvo se razgovara o simptomima, radu za ekranom, grijanju, kontaktnim sočivima i lijekovima koje koristite. Zatim oftalmolog pregleda kapke, njihove rubove i površinu oka. Kratkim testovima može se provjeriti količina suza i koliko dugo njihov zaštitni sloj ostaje stabilan. Po potrebi se snimaju i žlijezde u kapcima, postupkom koji se naziva meibografija.

Nalaz određuje plan pomoći. On može uključiti odgovarajuće kapi ili gelove, higijenu i toplu njegu kapaka. Kod pacijenata sa evaporativnom bolešću suvog oka tretman izbora je IPL, tretman intenzivnim pulsnim svjetlom. Pregledi suvog oka obavljaju se i u Centru za suvo oko klinike Medico Laser u Banjoj Luci.

Večeras sklonite lice od direktnog toplog vazduha, napravite pauzu od ekrana i nekoliko puta svjesno trepnite. Ako se peckanje ponavlja ili traje sedmicama, javite se oftalmologu.

dr Milan Preradović, specijalista oftalmologije

Specijalna privatna klinika Medico Laser, Banja Luka