U Srpcu je danas održana redovna, a ujedno i izborna sjednica Skupštine Udruženja pčelara “Košnica”, na kojoj su razmatrana i jednoglasno usvojena godišnja dokumenta za prošlu godinu, kao i Plan rada i Finansijski plan za 2026. godinu.

Na sjednici su izabrani novi članovi Upravnog i Nadzornog odbora, kao i ostala radna tijela Udruženja, a povjerenje za novi mandatni period dobio je dosadašnji predsjednik Željko Ignjatić, koji se zahvalio kolegama pčelarima na ukazanom povjerenju.

U okviru Skupštine održano je i edukativno predavanje koje je za pčelare održao Goran Mirjanić, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Banjoj Luci, na temu „Selekcija i genetika medonosne pčele“. Poseban akcenat stavljen je na značaj selekcije u pčelarstvu, unapređenje kvaliteta matica, kao i na pojavu novih prijetnji azijskog stršljena i tropilela grinje, koje se u narednim godinama mogu pojaviti i na našem području.

Profesor Mirjanić je istakao i važnost pravovremenih preventivnih mjera, edukacije pčelara, ali i korišćenja podsticajnih sredstava Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.

Govoreći o stanju u pčelarstvu, Mirjanić je istakao da je prošla godina bila prosječna, sa velikim razlikama od lokacije do lokacije, dok je proljećni razvoj ove godine znatno povoljniji, bez većih gubitaka pčelinjih društava.

Predsjednik Udruženja Željko Ignjatić naglasio je da su u Plan rada za 2026. godinu uvrštene brojne aktivnosti: odlazak na sajmove u Beograd, edukacije, druženja pčelara, saradnja sa školama i vrtićem, kao i formiranje tima za eventualnu borbu protiv azijskog stršljena, koji predstavlja ozbiljnu prijetnju i za pčele i za ljude.

“Najveći akcenat sada stavljamo na problem približavanja azijskog stršljena, koji je već stigao do Slovenije i Mađarske. Riječ je o nametniku koji je znatno veći i opasniji od našeg domaćeg stršljena, u Japanu godišnje oko 50 ljudi strada od njegovog uboda.

Tim povodom smo se obratili Opštini sa prijedlogom da se formira posebna grupa ili komisija koja bi napravila plan borbe protiv ovog nametnika, ukoliko se pojavi na našem području. Neophodno je formirati tri do četiri posebno obučena pčelarska tima, jer je riječ o izuzetno opasnoj vrsti, kako za pčelinja društva, tako i za građane.

Ta grupa bi bila osposobljena za prepoznavanje i uništavanje gnijezda, a ovom prilikom pozivam sve građane da, ukoliko primijete nešto drugačije u odnosu na našeg običnog stršljena, to odmah prijave pčelarima ili policiji, kako bismo mogli blagovremeno reagovati. Nadam se da će prof. Goran Mirjanić organizovati terensku obuku, ne samo u Srpcu već i u široj regiji, kako bismo imali uvid i bili spremni ukoliko dođe do pojave ove vrste. Zajedno sa članovima Upravnog odbora došao sam na ideju da se formira ova grupa kako bismo bili spremni na vrijeme. Zahvaljujem se Radio Srpcu što prati naš rad i još jednom pozivam građane da se, ukoliko primijete ovog nametnika, svi zajedno uključimo u borbu protiv njega“, rekao je Ignjatić.

Skupštini je ispred Područne Kancelarije resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi ,Područna jedinica Gradiška koja pokriva Gradišku,Laktaše i Srbac prisustvovao Bojan Balaban koji je govorio o podsticajima za pčelare i izmjenama Pravilnika, prema kojem se u narednom periodu očekuje povećanje premije do 20 KM po pčelinjem društvu za registrovane proizvođače.

„Raduje me što se iz godine u godinu povećava broj korisnika podsticaja, prošle godine je bio 31 korisnik sa područja opštine Srbac. Ove godine je došlo do izmjene Pravilnika. Premiju za proizvodnju i uzgoj pčela ostvaruju udruženja pčelara,odnosno pčelarske zadruge koje podnose zahtjev za svoje članove udruženja koji imaju više od 30 pčelinjih društava. Do sada je podsticaj bio 12 KM po pčelinjem društvu ,a prema novom Pravilniku će iznositi do 20 KM. Zahtjev se podnosio do kraja jula a sada će se podnositi do 30. novembra tekuće godine. Ukoliko želite nešto kapitalno da ulažete i da uzimate opremu u pčelarstvu morate imati registrovano poljoprivredno gazdinstvo“rekao je Balaban.

Skupština je protekla u konstruktivnoj i radnoj atmosferi, uz zajedničku poruku da su znanje, organizovanost i zajedničko djelovanje ključ opstanka i razvoja pčelarstva u Srpcu i šire.